Povezite se

EU

Slovenci priznali da su varali u arbitraži s Hrvatskom

Objavljeno

-

Slovenci su priznali da su varali u arbitraži s Hrvatskom, piše u subotu Večernji list, pozivajući se na izvještaj Slovenske komisije za nadzor javnih službi.

Iz izvještaja proizlazi da je slovenska država preko obavještajnih službi sve vrijeme sudjelovala u prikrivanju komuniciranja slovenske arbitražne agentice Simone Drenik i arbitra Jerneja Sekoleca te da se slovenska obavještajna služba SOVA počela pripremati za arbitražu još početkom 2009. a arbitražni sporazum potpisan je ujesen, navodi dnevnik.

Ističu kako izvještaj slovenske parlamentarne komisije za nadzor obavještajnih službi (KNOVS) nedvojbeno potvrđuje da je slovenska strana bila ta koja je u cilju arbitražne prijevare upregnula državni aparat i svoje tajne službe.

Javni dio izvještaja KNOVS-a o “obavještajnim i protuobavještajnim aktivnostima u vezi s događajima između Slovenije i Hrvatske pred arbitražnim sudom u Haagu”, koji je ovih dana objavljen u Ljubljani, svjedoči kako je Slovenija ušla u arbitražni postupak kao da se radi o obavještajnoj operaciji, a ne o pravnom postupku koji se vodi pred međunarodnim pravosudnim tijelom.

Pokušavajući utvrditi razloge zbog kojih su slovenski arbitar i agentica u arbitražnom postupku zatečeni pri nedopuštenom komuniciranju, KNOVS u samorazotkrivajućem izvještaju, nakon višemjesečne istrage, otkriva niz kompromitirajućih činjenica za slovensku stranu, koje dovode u pitanje ključne stavove slovenske strane u arbitražnom sporu.

SOVA je, kako stoji u izvještaju, “intenzivno sudjelovala u arbitražnom postupku”, a cilj takvih sastanaka u SOVA-i bio je nedvosmislen: osigurati komunikaciju od “upada” hrvatske strane i zaštititi tajno komuniciranje slovenskog arbitražnog tima.

SOVA je arbitražnu ekipu instruirala o rizicima komunikacije stacionarnim telefonom i nezaštićenom međunarodnom linijom, no Simona Drenik ipak je iz svog stana u Kranju razgovarala sa slovenskim arbitrom Sekolecom u Beču.

Slovenski plan izjalovio se zato što se oni nisu dosljedno pridržavali instrukcija što su ih dobili od slovenskih obavještajaca pa su njihove razgovore, kako se navodi u izvještaju, snimili hrvatski obavještajci, donosi Večernji list.

EU

Italija uvela obavezno testiranje za dolaske iz Hrvatske i još tri države

Published

on

Italija je u srijedu naredila obavezno testiranje na koronavirus za sve koji u zemlju stignu iz Hrvatske, Grčke, Malte i Španjolske.

Nekad najpogođenija europska država, Italija je uspjela smanjiti broj zaraženih koronavirusom, no dužnosnici strahuju od ponovnog širenja zaraze. 

Talijanske vlasti su u srijedu zabilježile 481 novozaraženih i 10 novih slučajeva, dvostruko više nego koliko ih je prosječno bilo u lipnju kad je počelo ublažavanje restriktivnih mjera uvedenih u ožujku. 

Talijanski ministar zdravstva Roberto Speranza je kasno u srijedu objavio da je potpisao uredbu kojom se zahtijeva test na koronavirus za sve koji stižu iz četiri države, a u potpunosti su zabranjeni dolasci iz Kolumbije. 

„Moramo nastaviti s oprezom kako bi zadržali rezultate koje smo postigli proteklih mjeseci kroz žrtvu svih“, napisao je na Facebooku. 

Hrvatska je u srijedu sa 130 novozaraženih zabilježila drugi najgori dan od početka pandemije, dok je Grčka s 262 slučaja zabilježila rekordan broj novooboljelih. 
 

Ucitavanje vijesti

EU

Slovenski mediji upozoravaju na povećan unos zaraza iz Hrvatske

Published

on

Slovenija je u srijedu zabilježila 31 novi slučaj zaraze koronavirusom, a vodeći mediji tvrde da je većinom riječ o uvezenim slučajevima s ljetovanja, posebno iz Hrvatske gdje borave brojni slovenski turisti.

Elektronički mediji, portali i novine ocijenijuju epidemiološku sliku u Hrvatskoj zabrinjavajućom, uz bombastične naslove poput  “Turisti, oprez: u Hrvatskoj broj novooboljelih ponovo skočio do neba”, “Zaoštravanje mjera zbog zaraženih turista?”, “Nove zaraze na Krku gdje ljetuju Slovenci”.

Više od polovine jučerašnjim zaraza potvrđeno je kod ljudi koji su boravili na odmoru, većinom u Hrvatskoj, prenijela je Slovenska televizija, pozivajući se na nacionalni institut za javno zdravlje.

Infektologinja Mateja Logar izjavila je za Slovenski radio da je uvoz virusa iz inozemstva ponovo “problematična točka”  budući da su novozaraženi većinom mladi ljudi, pa infektolozi ne znaju s kime su sve bili u kontaktu i kako su se zarazili.

Stručnjaci često upozoravaju mlade da se u inozemstvu drže propisanih higijenskih  i epidemioloških mjera te da izbjegavaju masovna okupljanja, posebno noćne klubove i velike zabave.

Mediji prenose da bi nekontrolirano širenje virusa unosom iz inozemstva mogao biti problematičan s obzirom na početak školske godine u rujnu, jer se nastava ne bi mogla odvijati kako je planirano, a možda bi trebalo i zatvarati škole.

Hrvatska posljednjih dana bilježi porast broja novozaraženih, a zdravstvene vlasti kažu da se uglavnom radi o ljudima koji se vraćaju s godišnjih odmora i o mladima koji su bili na mjestima za zabavu.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno  5870 osoba zaraženih koronavirusom, od kojih je 160 preminulo, a 5024 se oporavilo.

Ucitavanje vijesti

EU

Plenković zadovoljan odlukom EK-a o predujmu za pomoć nakon potresa

Published

on

Hrvatski premijer Andrej Plenković objavio je u utorak na svom Twitteru da je zadovoljan odlukom Europske komisije o isplati predujma iz Fonda solidarnosti (EUSF) u iznosu od 88,9 milijuna eura za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu i okolici.

Nakon kvalitetno pripremljenog zahtjeva vlade za pomoć iz Fonda solidarnosti EU-a za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu i okolici, zadovoljni smo da je Europska komisija odobrila predujam u iznosu od 88,9 milijuna eura što je najveći predujam ikad isplaćen iz EUSF-a, objavio je Plenković.

Europska komisija je priopćila da će predujam isplatiti u narednim danima. EK će u međuvremenu dovršiti analizu zahtjeva hrvatskih vlasti i predložiti konačni iznos pomoći koji potom trebaju odobriti Europski parlament i Vijeće. 

Komisija ističe da se tim sredstvima podupire Hrvatsku u nastojanjima da pruži pomoć stanovništvu i ponovno uspostavi najvažniju infrastrukturu i usluge, stoji u priopćenju. 

Plenković je avansna sredstva od 89 milijuna eura najavio u srpnju, dodavši kako se nakon toga očekuje „nešto više od 500 milijuna eura“. 

„Današnjom odlukom nastoji se ublažiti veliki teret koji ta zemlja nosi i ponovno pokazati solidarnost EU-a u takvim teškim vremenima“, istaknula je u utorak povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira.

EUSF je fond osnovan 2002. u okviru kojega se pruža financijska potpora državama članicama i zemljama pristupnicama nakon teških prirodnih katastrofa. Dosad se koristio za 88 katastrofa u 24 države, u iznosu od 5,5 milijardi eura, dodaje se u priopćenju.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije