Povezite se

Kultura

Slavna bizarna obitelj Addams zatvara 34. Gavelline večeri

Objavljeno

-

Festival 34. Gavelline večeri završit će u srijedu u Zagrebu svečanom dodjelom nagrada za najbolju predstavu, najbolju režiju, glumca i glumicu, nakon čega slijedi gostovanje Mestnog gledališča ljubljanskog s hit-mjuziklom “Addamsovi” u režiji Aleksandra Popovskog, koji će biti prikazan izvan konkurencije.

Čudesna i jeziva ali i zabavna obitelj Addams prvi se put pojavila u stripu američkog karikaturista Charlesa Addamsa 1938. godine u časopisu New Yorker.

Addamsovi, mama Morticija i otac Gomez, djeca Srijeda i Bucko, bakica i stric Gnoj te poslužitelj Grč u međuvremenu su postali sastavni dio američke pop kulture, utjelovljeni u popularnoj televizijskoj seriji 1960-ih, te su uvelike utjecali na američki strip, televiziju i film, nadahnuli i potaknuli takozvanu gotsku supkulturu i njezinu ekstravagantnu modu, a inspirirali su među ostalim i video igricu te soundtrack temeljen na glazbenoj temi nominiranoj za nagradu Grammy.

Stekli su toliku slavu da ih je list The Telegraph proglasio “jednom od najslavnijih američkih obitelji, uz bok Kennedyjevima”. Po važnosti i kulturološkom utjecaju, The Time ih je usporedio s onim Rooseveltovih i Kennedyjevih, “budući da su toliko duboko ugrađeni u američki krajobraz da je nemoguće govoriti o povijesti te zemlje a ne spomenuti ih”.

Njihovih ih je autor zamislio kao satiričnu inverziju idealne američke obitelji 20. stoljeća: klan ekscentričnih aristokrata koji uživaju u tami i morbidnosti i naizgled su posve nesvjesni da ih svi drugi smatraju bizarnima i zastrašujućima.

“Addamsovima, koji svojom bizarnošću krše društvene konvencije, smijemo se i dan-danas, više od pola stoljeća nakon njihovog nastanka i raznih inačica u stripu, na filmu i televiziji”, stoji u najavi.

Mjuzikl “Addamsovi” Marshalla Brickmana, Ricka Elicea i Andrewa Lippa debitirao je na Broawayu 2010. godine a bavi se susretom obitelji Addams i obitelji Krneki. Djevojka Srijeda zaljubljuje se u Lukasa, za kojega se želi udati. Tako dolazi i trenutak kada se njihove obitelji upoznaju. Problem je jedino što je Lukasova obitelj “normalna”.

Krnekijevi se jako trude poštivati konvencije i odbacuju sve što odstupa od ustaljenih društvenih normi. O svojim željama i užicima ne razgovaraju iskreno, već samo promatraju postojeću realnost, dok se veza Morticije i Gomeza temelji na govorenju istine. Poplava izmišljotina i besmislica izrečenih za vrijeme večere izbacuje istinu iz iskrenog doma Addamsovih…

Igraju Iva Krajnc Bagola (Morticija), Uroš Smolej (Gomez), Viktorija Bencik Emeršič (Srijeda), Jurij Weiss (Bucko), Jaka Lah (Gnoj), Nataša Tič Ralijan (Bakica Addams), Filip Samobor (Grč). Krnekijeve utjelovljuju Barbara Ribnikar / Lena Hribar (Alenka), Robert Korošec (Jan) i Matic Lukšič (Lukas), dok se u ostalim ulogama pojavljuju Gašper Jarni, Tanja Dimitrievska, Sara Gorše, Lina Akif, Gaber K. Trseglav / Rok Prašnikar.

Prijevod na slovenski potpisuje Andrej Rozman Roza, za glazbu i aranžmane odgovoran je Laren Polič Zdravič, dramaturginja je Eva Mahkovic, scenografkinja Urša Vidic, dok je kostimografkinja Jelena Proković. Pokret je oblikovala Anja Möderndorfer, masku Špela Ema Veble, a svjetlo Andrej Koležnik. Predstava se igra uz prijevod na hrvatski jezik koji potpisuje Asja Kišević.

Glazbu na snimkama izvode Barbara Gradišek, Matej Kužel, Miha Petric, Luka Ipavec, Lazaro A. H. Zumeta, Žiga Kožar, Jan Gregorka i Laren Polič Zdravič. 

Uoči izvedbe, u Gradskom dramskom kazalištu Gavelli bit će upriličena svečana dodjela nagrada 34. Gavellinih večeri za najbolju predstavu u cjelini, najbolju režiju, te najboljeg glumca i glumicu. U konkurenciji za festivalske nagrade, od 11. listopada prikazano je deset ponajboljih recentnih kazališnih ostvarenja iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Slovenije.

Kultura

Koncert Zagrebačke filharmonije u zagrebačkom Zoološkom vrtu

Published

on

Dvama nastupima u subotu na Labuđem otoku Zagrebačka filharmonija počela je ciklus koncerata u Zoološkom vrtu grada Zagreba, a riječ je o prvom koncertu u Zagrebu nakon popuštanja mjera uvedenih zbog epidemije koronavirusa, izvijestili su iz Zoološkog vrta.

“U večerašnjim su koncertima uživali i ljudi i životinje. Vjerujemo kako će naše goste i stanovnike Zoološkog vrta jednako oduševiti i glazbene poslastice koje nam Zagrebačka filharmonija priprema tijekom lipnja. Ovi su koncerti i svojevrsna glazbena uvertira u proslavu Dana Grada Zagreba. Svi smo posebno bili ganuti kad su Vrtom odjeknuli taktovi pjesme ‘Moj Zagreb, tak imam te rad'”, rekao je tim povodom ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba Damir Skok.

Koncert popularne klasike na Labuđem otoku u izvedbi Zagrebačke filharmonije bio je prvi koncert nekog orkestra u Zagrebu nakon popuštanja mjera uvedenih zbog epidemije koronavirusa, a među nekoliko stotina posjetitelja pratio ga je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Koncerti Zagrebačke filharmonije na Labuđem otoku u ZOO vrtu

Zadovoljstvo zbog ponovnog nastupa nakon dva i pol mjeseca izrazio je ravnatelj Zagrebačke filharmonije Mirko Boch. “Koncerti pod vedrim nebom sa sobom povlače i određenu simboliku – donose svjetlo na kraju tunela, a umjetnosti dajemo novi dah. Drago nam je da smo upravo ovdje jer Zoološki vrt grada Zagreba uskoro slavi 95., a mi na jesen 150. rođendan“, dodao je.

Filharmonija će sutra na Labuđem otoku održati još dva koncerta, a  na istom mjestu s koncertima će nastaviti subotom tijekom lipnja.

Posebno atraktivan program za građane iz ZOO-a najavljuju za rođendan Vrta u subotu 13. lipnja.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Matica srpska opet pokušava prisvojiti hrvatsku književnu baštinu

Published

on

Matica Hrvatska/Facebook

Ministarstvo kulture pridružilo se u petak ocjeni Matice hrvatske iznesenoj u Izjavi o prisvajanju hrvatske književne baštine u izdanjima Matice srpske te ističe da je riječ o oglednom primjeru još jednog posezanja za hrvatskom kulturom i tradicijom i pokušaju njezina prisvajanja.

“Ovaj novi incident ogledni je primjer još jednog pokušaja posezanja za hrvatskom kulturom i tradicijom, a temelji se na jezično-kulturnom imperijalizmu koji je inaugurirao Vuk Karadžić tezom po kojoj su svi štokavci Srbi. Iako znanstveno osporena i u praksi neprimjenjiva, ta je teza bila i ostala temelj srpske nacionalne integracijske ideologije”, ističu na upit Hine iz Ministarstva kulture.

Dodaju da su brojni hrvatski autori koji su se našli na popisu Deset vekova srpske književnosti, stvarali u okrilju hrvatske književnosti, smatrajući sebe njezinim dionicima.

Ministarstvo kulture se, kako navode, pridružuje ocjeni koju je Matica hrvatska iznijela u Izjavi o prisvajanju hrvatske književne baštine u izdanjima Matice srpske kojom je reagirala na nedavno objavljivanje djela Marina Držića u ediciji Deset vekova srpske književnosti.

“Matica hrvatska rasvijetlila je bit problema s različitih razina, jasno upozorivši na nedopustivost i neodrživost takvog prisvajanja tuđe kulturne baštine. S obzirom da se prisvajanja hrvatske kulturne baštine učestalo ponavljaju, i druge hrvatske kulturne institucije, kao i povjesničari književnosti i jezikoslovci jasno su iznijeli osudu takvog čina”, zaključuju iz Ministarstva.

Središnjica Matice hrvatske i svi njezini ogranci bili su zabrinuti i ojađeni zbog postupka Matice srpske koja je ovih…

Objavljuje Matica hrvatskaPetak, 8. svibnja 2020.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Umrla Beba Selimović, jedna od ikona bosanskohercegovačke sevdalinke

Published

on

Izvor: Youtube

Pjevačica Izeta Beba Selimović, koja je slovila za jednu od najboljih interpretatorica tradicionalnih bosanskohercegovačkih pjesama sevdalinki, umrla je u Sarajevu u 82. godini, potvrdili su u utorak članovi obitelji.

“Na najčestitiji način obogatila je i sačuvala naše nematerijalno blago, a to je sevdalinka. Kao građanin kažem da je njen odlazak veliki gubitak na našoj kulturnoj sceni”, kazao je za agenciju Fena suprug Dževad Šabanagić, violinist Sarajevske filharmonije.

Beba Selimović rođena je u Trebinju 1939. godine, a kao djevojčica s roditeljima je doselila u Sarajevo. Pjevačku karijeru započela je još 1957. godine nastupima na tadašnjem Radio Sarajevu.

Tijekom karijere za tadašnju diskografsku kuću Jugoton snimila je četiri studijska i tri kompilacijska albuma, a posljednji među njima 1988. godine. Nastupati je prestala 2005., a pratio ju je glas samozatajne osobe za koju se nikada nisu vezali skandali.

Među hitovima koji su obilježili njenu glazbenu karijeru najpoznatije su pjesme “Moj dragane”, “Mene moja majka gleda sa čardaka”, “Kolika je Prijedor čaršija”, “Konja kuje brate Sulejmane”, “Mene moja zaklinjala majka”, “Ko se ono brijegom šeće”, “Kraj potoka bistre vode”, “Plačem ja, plačeš ti”, “U srcu mome živiš samo ti”, “Kako srcu svom da kažem”.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije