Međunarodni praznik rada obilježava se 1. svibnja kao simbol borbe za bolji položaj radnika, a vezan je uz štrajkaški pokret iz Chicaga 1886. godine. Iako su protekle godine bile teške zbog kriza, podaci pokazuju da je u zadnjih pet godina broj zaposlenih u Hrvatskoj rastao. Međunarodni dan rada obilježit će se diljem Hrvatske gdje će građani svih generacija od jutra imati prilike uživati u raznim prigodnim prazničkim aktivnostima, kulturno-glazbenim programima, a dijelit će se i tradicionalni prvomajski grah.
Brojne Zagrepčanke i Zagrepčani od ranog jutra dolaze u park Maksimir gdje se tradicionalno, u organizaciji Grada, proslavlja 1. svibanj, Međunarodni praznik rada, uz bogat glazbeno-zabavni program te podjelu 30.000 besplatnih porcija graha i 20.000 porcija štrukli. Na ulazu je postavljen štand SDP-a s crvenim karanfilima te predstavnici te stranke, među kojima je i predsjednik Gradske skupštine Joško Klisović, građanima dijele karanfile. U park Maksimir trebao bi doći i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Proslava Praznika rada počela je u osam sati kada je krenula glazba s velike pozornice, a u 9,45 program je otvorio Zagrebački orkestar ZET-a, nakon kojega će nastupiti Akademski muški zbor FER-a i Zli bubnjari. Program za građane svih generacija odvijat će se na dvije maksimirske pozornice. Uz bogat glazbeno-zabavni program pripremljene su i edukacije za najmlađe. Podjela porcija graha i štrukli počet će od 10,30 sati. Zagrepčankama i Zagrepčanima će se, kako je najavljeno, u 11,20 sati obratiti gradonačelnik Tomislav Tomašević, a potom slijedi nastup glavnih pjevačkih zvijezda.
U središnjem dijelu programa, od 11,30 do 14,30 sati, na velikoj pozornici nastupit će legende domaće glazbene scene – Zdenka Kovačiček & Greenhouse Blues Band, Jimmy Stanić &The Boys, feat. Barbara te Drago Diklić i Ante Gelo kvartet. Na maloj pozornici, do ulaza u Maksimir od 10 do 15 sati održavat će se brojne edukativne radionice i nastupi plesnih skupina koji su organizirani u suradnji s centrima za kulturu. U blizini male pozornice, građani će od 15 do 17,30 sati moći besplatno sudjelovati na kvizu općeg znanja.
Naša Nikolina Matošević porazgovarala je s građanima u Maksimiru, evo što su joj rekli.
“Prezadovoljan sam i našom vladom, nikad mi nije bilo bolje nego danas. I grah je jako fin, sve je sređeno. Mnogi se žale, ali griješe, meni nikad nije bilo bolje. Sad je teško naći radnika. Ja od mirovine mogu lijepo živjeti”, rekao je jedan stariji građanin.
“Imam puno vremena, došao sam malo vidjeti ljude. Doma mi nema tko skuhati tako fini grah kakav se ovdje dobije. Svake godine sam tu za Prvi maj. Kad sam slušao što su sve pripremili, grah mora biti super. Prekrasan je dan, nadam se da će tako ostati i da će biti puno ljudi”, dodao je drugi.
Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je, u ime Vlade, čestitao Međunarodni praznik rada i najavio da će Vlada nastaviti s aktivnostima i reformama koje će poboljšati poslovno ozračje, produktivnost i rast gospodarstva, te omogućiti još bolji i kvalitetniji život hrvatskih radnika.
“Obilježavanje Međunarodnog praznika rada prigoda je da još jednom odamo priznanje hrvatskim radnicama i radnicima, bez čijeg požrtvovnog rada Hrvatska ne bi mogla ići naprijed ni ostvarivati svoje ciljeve“, ističe premijer. Hrvatska je, naglasio je, u sinergijskom djelovanju hrvatskih radnika i gospodarstva, uz niz zaštitnih mjera Vlade, pokazala otpornost, snagu i učinkovitost u suočavanju s nizom kriza, čije su posljedice bile značajne.
Pritom smo uspjeli očuvati radna mjesta i likvidnost poduzeća te ostvariti snažan gospodarski rast, uz najveći broj zaposlenih i najmanji broj nezaposlenih od neovisnosti. Istodobno smo radili na realizaciji strateških postignuća. Članstvom u Schengenskom prostoru i europodručju naše smo gospodarstvo učinili snažnijim i otpornijim, a Hrvatsku pristupačnijom za strana ulaganja i turiste, podsjetio je. Premijer naglašava kako će u svim mjerama koje Vlada poduzima u borbi protiv inflatornih pritisaka glavni prioritet i dalje biti zaštita standarda građana, osobito najizloženijih skupina, te očuvanje socijalne kohezije.
Prosječna neto plaća u veljači prvi put premašila prag od 1100 eura
Kontinuirano smo u mandatu ove Vlade radili na povećanju plaća i materijalnih prava radnika. Od početka našeg mandata 2016., minimalna neto plaća porasla je s 331 na 560 eura, odnosno za 229 eura, što je povećanje od 70 posto. Istodobno, prosječna neto plaća je u veljači prvi put premašila prag od 1100 eura odnosno dosegla 1106 eura. To znači da je danas 357 eura veća nego u listopadu 2016. (kad je iznosila 749 eura), odnosno porasla je za 48 posto što je triput više od kumulativne inflacije u istom razdoblju, navodi premijer.
„Stalnim i otvorenim dijalogom s našim socijalnim partnerima ostvarujemo iskorake u podizanju standarda i prava radnika. Novim poreznim rasterećenjima koje Vlada priprema osigurat ćemo prostor za dodatno podizanje plaća našim sugrađanima“, naglasio je.
Ovogodišnji Međunarodni praznik rada, podsjetio je obilježavamo i u okolnostima kada je zakonskim putem reguliran rad nedjeljom, što će pridonijeti uravnoteženju profesionalnog i obiteljskog života, a istodobno omogućiti onima koji rade nedjeljom da budu adekvatno plaćeni.
Vlada će odlučno i odgovorno nastaviti s aktivnostima i reformama koje će poboljšati poslovno ozračje, produktivnost i rast hrvatskog gospodarstva, što će omogućiti još bolji i kvalitetniji život hrvatskih radnika, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković uputio je čestitku povodom Međunarodnog praznika rada u kojoj naglašava da zadaća svih treba biti stalno poboljšanje zakonodavnog okvira koji odgovara na nove izazove, održavati ga primjenjivim i voditi računa o dobrobiti radnika i njihovih obitelji.
Radnici su prešli dug put od prosvjeda u Chicagu 1886. godine i borbe za priznanje temeljnih radničkih prava te za pravednije uvjeta rada. No, vrijeme u kojem živimo pred njih stalno stavlja nove izazove – od promjena uslijed galopirajućeg tehnološkog napretka, digitalizacije i primjene umjetne inteligencije do onih uzrokovanih migracijama i drugim novim okolnostima na tržištu rada, naglasio je u čestitki Jandroković.
Od radnika se, kaže, u takvim okolnostima traži sve veća mogućnost prilagodbe novim uvjetima, stalno stjecanje novih znanja i vještina, kao i novi obrasci radne fleksibilnosti. Pri tom, učinkovita i održiva zaštita radnika i njihovih prava ostaje pitanjem od najveće važnosti.
Predsjednik Sabora podsjetio je i kako je 1. svibnja i blagdan Svetog Josipa radnika, zaštitnika rada i radnika, ali i zaštitnika obitelji te naše domovine.
Posljedicama promjena okolnosti u radnom okruženju iznimno su, kaže, izložene i naše obitelji.
Pitanje ravnoteže između radnog i slobodnog vremena, odnosno poslovnog i obiteljskog života stoga nastavlja iziskivati iznimnu pozornost, globalno i lokalno. Zakonskim izmjenama kojima se radnicima u trgovini u Hrvatskoj omogućava neradna nedjelja nastojimo postići takvu ravnotežu, naglasio je Jandroković.
“Rastuće promjene na tržištu rada pozivaju donositelje odluka i socijalne partnere na trajni dijalog te promišljanje aktualnih i budućih iskušenja. Stalno poboljšavati zakonodavni okvir koji odgovara na nove izazove, održavati ga primjenjivim i voditi računa o dobrobiti radnika i njihovim obiteljima – to su zadaće koje moraju biti u središtu djelovanja svih nas. Još jednom, svima vam čestitam Međunarodni praznik rada”, poručio je ponedjeljak predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara i predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, u Novom je danu komentirala položaj radnika, posebno novinara u Hrvatskoj.
“Što se tiče novinarstva, pomaka ima nagore, a što se tiče radničkih prava, donesene su promjene u Zakonu o radu, no sve to nije dovoljno. Pitanje zaštite radničkih prava sve je slabije.
Socijalni dijalog je zamro, godinu dana smo uspjeli jednom sjesti za stol. Puna su usta premijeru da je socijalni dijalog važan…”
Međunarodni Dan radnika ili Praznik rada ima duboke korijene u 130 godina tradicije radničkog pokreta i napora za poboljšanje uvjeta rada širom svijeta. U znak sjećanja na stotine tisuća američkih radnika koji su krajem devenaestog stoljeća izašli na ulice, Prvi maj se slavi kao međunarodni praznik rada.
Kako je sve počelo?
S pojavom industrijske revolucije porasla je potražnja za radništvom i sindikatima. Tijekom 1850-ih godina pokreti radnika širom svijeta imali su za cilj smanjenje radnog dana s deset na osam sati. Američka federacija je na provom kongresu 1886. godine pozvala na generalni štrajk 1. maja, a zahtjev je bio osmosatni radni dan što je na kraju kulminiralno pobunom u Haymarketu.
Prvomajski prosvjedi su uslijedili nakon kongresa, a u Chicagu u masi prosvjednika eksplodirala je neidentificirana bomba nakon čega je policija otvorila vatru. U tom sukobu poginulo je više policajaca i civila, a više desetina osoba je ozlijeđeno.
Više pročitajte OVDJE
Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata u Novom je danu komentirao današnju proslavu Praznika rada.
Na pitanje zašto se ove godine odustalo od tradicionalne velike sindikalne povorke, Krešimir Sever je rekao: “Nismo preko noći došli do toga da nećemo imati prosvjednu kolonu. Ljudi su smatrali da treba velika prosvjedna povorka, ali se pokazalo da kod nas volje za tim nema.”
Brojni sindikati uoči sutrašnjeg Praznika rada prijete štrajkovima, Vlada kaže kako ne može udovoljiti svima. Sindikalist Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, gostovao je u nedjelju u Dnevniku N1.
Upitan slaže li se s Krešimirom Severom oko toga da Vlada pokušava zavaditi sindikate, Novosel kaže kako je to poseban problem vezan uz inicijativu sindikata liječnika. Navodi kako je Vlada krivo postupila što je jednoj grupi zaposlenih (liječnicima u ovom slučaju) omogućila takav status i što je trenutno u proceduri zakon koji, upozorava, ne bi smio zamijeniti kolektivno pregovaranje. Ono što je Vlada dala liječnicima, mogli bi sada tražiti i ostali, navodi Novosel.
On smatra da sindikati moraju i trebaju iskoristiti situaciju. “Radnika na tržištu nema, bruto plaća je najniža u eurozoni. Njihovo je pravo i obveza da koriste sve alate koji su im na raspolaganju. Od prosvjeda do moguće najave štrajka i štrajka. Hrvatski radnik danas zaslužuje veću plaću”, rekao je.
Međunarodni dan rada obilježit će se diljem Hrvatske gdje će građani svih generacija od jutra imati prilike uživati u raznim prigodnim prazničkim aktivnostima, kulturno-glazbenim programima, a dijelit će se i tradicionalni prvomajski grah.
U Zagrebu će se tako velika proslava odvijati u Parku Maksimiru gdje posjetitelje očekuje 30.000 porcija graha i 20.000 porcija štrukli koje će se dijeliti od 10,30 sati. U Osijeku je proslava organizirana na lijevoj obali Drave kod katakombi, u Varaždinu na Kupalištu na Dravi, u Rijeci na Trsatu, a u Splitu na Marjanu.
Što se tiče sindikalne borbe za bolja radnička prava, sindikalni čelnici najavili su kako će ove godine Prvi maj proći bez tradicionalne povorke, no održat će prigodni skup u zagrebačkoj Tvornici kulture s kojeg će poslati poruke prema izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.
Novi sindikat najavio je da će na Praznik rada u zagrebačkom Maksimiru od 10 do 16 sati početi prikupljati potpise za peticiju kojom se u okviru europske građanske inicijative namjerava od Europske komisije tražiti da se dostojanstvene plaće u tekstilnoj industriji zajamče direktivom.
S druge strane, prosvjed je najavila Radnička fronta jer smatra kako na Prvi maj “nije dovoljno jesti grah u Maksimiru” i kako je pravo vrijeme za otpor. Prosvjedni marš će krenuti u 11 sati s parkirališta ispred zagrebačkog Paromlina, a završit će na Trgu svetog Marka.
Državni zavod za statistiku (DZS) naveo je kako je prema Anketi o radnoj snazi u Hrvatskoju 2022. bilo 1,7 milijuna zaposlenih, što je za 52.000 ili 3,1 posto više u odnosu na 2018.
Broj nezaposlenih se u odnosu na 2018. smanjio za 25.000 ili 16,2 posto te je u 2022. iznosio 128.000. Stopa zaposlenosti, odnosno postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu, iznosila je 48,7 posto u 2022., što je za 1,8 postotnih bodova više nego u 2018.
Udio žena u ukupnom broju zaposlenih uvijek je nešto manji nego udio muškaraca, a u 2022., primjerice, iznosio je 46,2 posto.
U ukupnom broju zaposlenih najveći su udio imale osobe sa završenom srednjom školom.
U 2022. je najveći udio zaposlenih muškaraca bio zaposlen u zanimanjima u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (21,8 posto), kao rukovatelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači i sastavljači strojeva (14,4 posto) te u uslužnim i trgovačkim zanimanjima (13,2 posto).
Najveći udio žena bio je zaposlen u uslužnim i trgovačkim zanimanjima (26,4 posto), dok su na drugome i trećemu mjestu bile znanstvenice, inženjerke i stručnjakinje (23,7 posto) te tehničarke i stručne suradnice (14,3 posto).
Što se tiče Europske unije, u 2022. je bilo 202,8 milijuna zaposlenih, dok je stopa zaposlenosti iznosila 54,1 posto. Italija je zemlja s najnižom stopom zaposlenosti u EU – 45,1 posto, a najviša – 71,8 posto, zabilježena je na Islandu, piše N1.
