Povezite se

Politika

Škori pristupili bivši Mostovci Dobrović, Vukovac i Marić

Objavljeno

-

Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro predstavio je u utorak bivše Mostovce  Slavena Dobrovića, Ružicu Vukovac i Vladu Marića sa kojima će zajedno izaći na predstojeće parlamentarne izbore.

Škoro je na konferenciji za novinare poručio kako su to njihova nova pojačanja te će oni u Domovinskom pokretu bit ona snaga koja je bitna da kvalitetnije mogu nastupati kao tim kada je riječ o poljoprivredi, zaštiti okoliša i hrvatskim braniteljima.

Bivši saborski zastupnik Slaven Dobrović rekao je da se u Mostu i kao bivši ministar zaštite okoliša i energetike bez kompromisa suprostavljao klijentelizmu upozorivši kako taj posao „ni izdaleka nije završen”. Naveo je kako je iz Mosta istupio zbog načina pregovora s Domovinskim pokretom poručivši kako se Hrvatsku može i mora voditi uz domoljublje, poštenje i stručnost.

Vukovac je kazala da je iz Mosta izašla jer kroz tu stranku nije uspjela postići sinergiju povezivanja Slavonije i Dalmacije te je u odluci da s Domovinskim pokretom izađe na izbore poslušala i svoju izbornu bazu u Slavoniji. Drži kako su mala obiteljska gospodarstva kotačić koji nedostaje našoj zemlji kako bi pokrenula ruralni prostor i proizvodnju hrane.

Marić je rekao kako u Mostu, osim prigodnog i deklaratornog, nije bilo sluha za rješavanje problema hrvatskih branitelja. Tkođer, bio je nezadovoljan neorganizacijom u stranci te što su bili informativno blokirani vezano uz pregovore Mosta i Domovinskog pokreta.

Škoro je, na novinarski upit, rekao da su bili spremni da Marijana Petir bude njihova perjanica u jednoj izbornoj jedinici, ali je njezina osobna odluka da na parlamentarne izbore ide s HDZ-om.

„Nudili smo joj suradnju i ono što i svima koji su prišli Domovinskom pokretu, dapače, još i više. To je samo stvar njezine osobne odluke i procjene”, rekao je Škoro odgovarajući na upit zašto nisu uspješno završeni pregovori s Petir.

Dobrović: Bilo je pritisaka vezano uz gradnju vjetroelektrana

Vezano uz njezinu izjavu kako ide na izbore s HDZ-om jer ne želi dodatno dijeliti desnicu, poručio je da desnicu ne može predstavljati stranka koja je potpisla Istanbulsku konvenciju, Marakeški sporazum, stranka koja odbija narodne referendumske inicijative i sl.

Na novinarski upit o aferama članova HDZ-a, Škoro je rekao da se premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ne može tražiti izuzeće od odgovornosti jer se do sada zahvalio 15-oro ministara, a dobar dio njih je otišao vezano uz koruptivne afere.

“On je te ljude postavio i direktna odgovornost ide prema njemu”, poručio je.

Dobrović je potvrdno odgovorio na novinarski upit je li na njega bilo pritisaka vezano uz gradnju vjetroelektrana dok je bio ministar zaštite okoliša i energetike.

„Da, pritisaka je bilo”, rekao je. Pojasnio je kako je važno bilo „držati ritam” razvoja tog projekta ne bi li se sačuvala visoka stopa poticanja električne energije proizvedene vjetroelektranama. Istaknuo je i kako se kroz 14 godina eksploatacije i poticaja radi o svotama od blizu milijarde kuna, što je i veliki poslovni motiv.

„Država koja koristi poticanje kao alat za – u ovom slučaju dizanje obnovljivih izvora energije, ne smije to činiti na način da se nekome osigurava ekstremno visoka zarada. To je u ovom slučaju bilo tako. Pritisaka je bilo, ali ja sam čvrsto držao stav struke i takvo smo rješenje izdali”, istaknuo je Dobrović.

Politika

Milošević (SDSS): Da bi išli u Knin na obilježavanje VR Oluja treba priznati da su postojale i srpske žrtve

Published

on

Danas je Boris Milošević za N1 otkrio svoja viđenja vezana za sastavljanje nove Vlade ali i neka druga politička gledanja iz kuta SDSS-a.

Kad je riječ o njegovom imenu koje se spominje da bi upravo on trebao biti potpredsjednik Vlade iz redova manjina, kaže da su mu poznate takve špekulacije jer ima iskustva u izvršnoj vlasti, ima iskustvo mandata saborskog zastupnika, poznaje puno ljudi u politici, onih u državnoj upravi i Saboru, poznaje dosta ministara i ljudi na pozicijama pa je logično da se o tome špekulira, ali o tome u stranci nisu razgovarali.

Kaže da će o tome odlučiti stranka.

Stranka će u ponedjeljak donijeti odluku, kaže Milošević i dodaje da je nezahvalno licitirati o imenima, jer može doći neko ime koje uopće nije poznato javnosti.

SDSS je premijeru Andreju Plenkoviću izrazio želju i ambiciju da kao stranka imaju poziciju potpredsjednika Vlade i složili su se da bi to bio najbolji model suradnje nacionalnih manjina i HDZ-a, istaknuo je.

Kad je riječ o nacionalnim manjinama Milošević kaže da se nastavlja suradnja sa Plenkovićem i HDZ-om jer je ovo ipak novi mandat, neki novi početak i naravno da moramo biti optimisti.

Ja sam tu umjereni optimist, jer znam da nas najesen čeka brdo problema, što tekućih, što dugova iz prošlog mandata. Naglasak je pravo na jezik i pismo, unapređenje manjinskog obrazovanja u svim dijelovima gdje žive srpske nacionalne manjine”, rekao je Milošević, koji je dodao da mu je drago što Domovinski pokret Miroslava Škore neće sudjelovati u vladajućoj većini.

“Imamo jako puno političkih aktera koji nastoje dizati tenzije, koji nemaju nikakav drugi sadržaj, nego da dižu tenzije na antimanjinskoj i antisrpskoj retorici”, rekao je Milošević o političkoj sceni u Hrvatskoj.

Na pitanje da i će u cilju poboljšanja odnosa predstavnici srpske nacionalne manjine u sklopu obilježavanja Vojno-redarstvene operacije Oluja 5. kolovoza otići u Knin, Milošević je rekao da o tome u stranci nisu razgovarali.

“Da bi se došlo u Knin, moraju se stvoriti pretpostavke, mora biti dijalog prije dolaska u Knin i mora se priznati i poštovati činjenica da su postojale i srpske žrtve. Ako bi se stvorile te pretpostavke, onda bismo mogli govoriti o dolasku u Knin”, rekao je Milošević.

Komentirajući prosvjede koji se nekoliko dana održavaju u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji, Milošević je rekao da ih nije pratio, ali da mu je drago što su, primjerice, jučerašnji prosvjedi bili mirni, jer ne podržava nasilje ni u kojem obliku.

Ucitavanje vijesti

Politika

Donacije: Za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a

Published

on

Marijan Pavliček predsjednik HKS

Dio političkih stranaka već je ispunio svoju dužnost i izvijestio o donacijama koje je dobio u prvoj polovici ove godine, za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a kojem su donatori uvijek bili skloni.

 HKS, koja je u koaliciji sa DP Miroslava Škore, na nedjeljnim izborima osvojila četiri zastupnička mjesta, od donatora je od 1. siječnja do 30. lipnja dobila 164 tisuće kuna za redovne političke aktivnosti.

Europarlamentarka Ruža Tomašić stranci je donirala 20 tisuća kuna, predsjednik Marijan Pavliček pet tisuća, ugostiteljski objekt U2 deset tisuća kuna.

 HNS-u su donatori na račun uplatili ukupno 143 tisuće kuna, 21 tisuću manje nego HKS-u. Maksimalno mogućih, 30 tisuća kuna stranci je donirao glavni tajnik Srećko Ferenčak, Ivan Vrdoljak uplatio je 16 tisuća kuna, a predsjednik HNS-a Predrag Štromar, jedini HNS-ovac u novom Saboru, 7.000 kuna.

 Niz stranaka, među kojima i one zastupljene u Saboru, navodi da u prvoj polovici godine nije imao donacija, među njima su Pupovčev SDSS, HSU Silvana Hrelje, IDS, Promijenimo Hrvatsku.

 I nezavisni saborski zastupnik (češke i slovačke manjine) Vladimir Bilek  izvijestio je da nije imao donacija.

 Koliko su od donatora dobile najveće stranke, HDZ, SDP, Most…još nije poznato, najkasnije će se znati sredinom srpnja.

 Naime, političke stranke, nezavisni saborski zastupnici i nezavisni lokalni vijećnici moraju do 15. srpnja Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) podnijeti izvješća o donacijama. Rade to unoseći ih u informacijski sustav za nadzor financiranja, a DIP ih potom objavljuje prvog radnog dana od dana dostave.

 Subjekti koji u propisanom roku i na propisani način ne dostave svoja izvješća, rade prekršaj za koji mogu biti novčano kažnjeni. Stranke mogu biti kažnjene od 10 tisuća do čak 100 tisuća kuna, a nezavisni  zastupnici i vijećnici od dvije tisuće do 20 tisuća kuna.

Ucitavanje vijesti

Politika

Premijer Plenković saziva sve paramentarne stranke zbog krize koja slijedi

Published

on

Kao što smo javljali jučer je budući mandatar Vlade Andrej Plenković okupio u Banskim dvorima zastupnike nacionalnih manjina kako bi dogovorili okvire za buduću suradnju.

Bilo je izjava manjinskih zastupnika prije samog sastanka da će tražiti neka ministarstva, no na kraju je dogovoreno da će manjinama pripasti mjesto potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava. Ovo je slučaj da je u rekordnom roku, skoro pa ni tjedan dana nakon parlamentarnih izbora, postignut dogovor koji će Plenkovićevoj novoj Vladi jamčiti minimalnu većinu od 76 zastupničkih ruku.

U HDZ-u su uvjereni da će ta većina s vremenom i rasti, no nevezano uz okupljanje većine, iz Banskih dvora najavljuju da će Plenković idući tjedan na sastanak pozvati predstavnike svih stranaka koje su dobile mandat na izborima.

Za jedan medij potvrđeno je da će ih premijer okupiti iz poštovanja prema njima i prema biračima, kako bi razgovarali o njihovu viđenju ključnih izazova koji su pred Hrvatskom – potvrdio je za Večernji list glasnogovornik Vlade Marko Milić, što bi značilo da će se tražiti što širi konsenzus uoči gospodarske krize s kojom se Hrvatska tek treba suočiti.


Ucitavanje vijesti

Najčitanije