Povezite se

Izdvojeno

Široka Kula-zločin bez kazne, 28 godina poslije …

Objavljeno

-

Izvor: Lika online

Prošlo je 28 godina od kada je započeo masakr civila u Širokoj Kuli. Pobunjeni Srbi su na današnji dan okupili žene, djecu i starace kako bi ih pod izlikom „zaštite“ zatvorili u podrum jedne kuće. Podrum su potom zapalili. Tako je počeo pogrom hrvatskih civila koji će na tome području odnijeti 40 života. U prvom naletu bezumlja ubijena je djevojčica Verica Nikšić (13) koja je u smrt pošla s majkom Mandicom. Njihovi posmrtni ostatci niti danas nisu pronađeni. Rodbina ubijenih civila i danas traži devetero svojih najmilijih.

Tijekom Domovinskog rata četnici i pripadnici tzv. Vojske Krajine ubijali su mještane Široke Kule, Ličkog Osika, Urija i Vukšića.

Kod spomen-obilježja „Portal hrvatske povijesti“, rad akademskog kipara Petra Dolića, u središtu Široke Kule okupilo se danas mnoštvo rodbine, ljudi iz javnog života i žitelja okolnih mjesta kako bi se poklonili mučki ubijenim žrtvama. Pijetet su im  najprije odali članovi njihovih obitelji i Antonio Milinković, ravnatelj OŠ „dr. Franjo Tuđman“ iz Ličkog Osika gdje je netom prije smrti u školu trebala krenuti Verica Nikšić. Vijenac je u ime Predsjednice RH položio izaslanik general Mladen Markač. Državni tajnik Ivan Vukić i gneral-bojnik Branko Špoljarić vijenac su položili u ime Minisrstava branitelja i MORh-a. Župan ličko-senjski Darko Milinović vijenac je položio sa pročelnicima županijskih odjela i Josipom Dragičevićem, predsjednikom ŽO Udruge djece poginulih branitelja. Slijedila su izaslanstva brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Grada Gospića, Policijske uprave ličko-senjske i članovi nezavisne liste Darka Milinovića. 

Tražeći istinu o ovom zločinu preživjeli žitelji Široke Kule su uporni, ali i vidno razočarani. U javnosti ih predstavlja Ivanka Vojvodić čiji su roditelji i veći dio šire obitelji ubijeni u ratnom bezumlju.

-Zločin se dogodio, zločin nije kažnjen jer Hrvatsko pravosuđe do danas nije odradilo svoj posao. Zato s pravom tražimo od ove države da DORH istraži, a sudstvo procesuira ove zločince. Analizom toga rada vidjet će se mnogi slabo poznati detalji. Zločinci postoje, znaju se njihova imena, ali ih se gotovo nikada javno ne spominje.  Komemoracija je kulturološki događaj, ali što nam to znači kada ne znamo detalje o stradavanju naših najmilijih. Devetero ih se još potražuje, od toga petero iz podruma prve zapaljene kuće. Za te ljude nema niti groba da im se barem poklonimo i zapalimo svijeće. A to je usistinu najmanje što danas možemo učiniti za sve stradalnike, rekla je novinarima Ivanka Vojvodić.

Za ovaj bezuman, svirepi zločin u odsutnosti se još sudi sedmorici krvnika koji su nedostupni hrvatskom pravosuđu. Kako kolovođa ovoga i mnogih drugih zločina spominje se Milan Mirić (69), ratni zaopovjednik obrane Ličkog Osika (Tesligrad) koji i danas živi u Beogradu i uživa sve beneficije tzv. krajinskog junaka.

Tijekom Domovinskog rata Vrhovni sud „SAO Krajine“ osudio je za zločine samo Čedu Budisavljevića iz Ličkog Osika jer je među 40 civila ubijena i peteročlana obitelj Srbina Mane Rakića. Budisavljević je tada izbjegao služenje kazne zbog urgencije iz Beograda. Najveći broj žrtava zlikovci su bacili u jame Golubnjača I. i II. na obroncima planine Ljubovo.

Nacionalno/Lika online/M.S.

Izdvojeno

Vukovarci odali počast žrtvama na Ovčari

Published

on

Komemoracijom te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća Vukovarci su u srijedu odali počast žrtvama ekshumiranima iz masovne grobnice na Ovčari, poljoprivrednom dobru kod Vukovara na kojem je 20. studenoga 1991. ubijeno i u masovnu grobnicu zakopano 200 ranjenika i civila odvedenih iz vukovarske bolnice nakon sloma obrane grada.

 Vijence podno spomen obilježja na Ovčari položila su i svijeće zapalila brojna izaslanstva, među kojima i Grada Vukovara predvođeno gradonačelnikom Ivanom Penavom.

 Tijekom komemorativnog programa “Ovčara – vječna rana” u organizaciji Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, pročitana su imena svih 200 žrtava, među kojima su bili i novinar Hrvatskog radija Vukovar Siniša Glavašević te francuski ratni dragovoljac Jean-Michel Nicolier. Pokraj svakog od 200 kupolastih čempresa, zasađenih na mjestu masovne grobnice, postavljena je crvena ruža.

 Molitvu je predvodio gvardijan Franjevačkog samostana u Vukovaru fra Ivica Jagodić.

Još se traga za 60 zatočenika iz vukovarske bolnice

 Nakon pada Vukovara 18. studenoga 1991. iz vukovarske bolnice odvedeno je oko 260 ranjenika i civila, a njih 200 je dva dana poslije pogubljeno na Ovčari. Za oko 60 preostalih zatočenika odvedenih iz bolnice još se traga. Najmlađoj žrtvi Ovčare bilo je 16, a najstarijoj 77 godina. Od 200 ekshumiranih žrtava, 192 su do sada identificirane, a osam nije.

 Članovi Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata do Ovčare su došli umimohodu od Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.

 Program ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. završava u srijedu navečer misom zadušnicom, koja će biti služena u vukovarskoj Župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova.

 Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991. kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na grad. Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske.

U koncentracijske logore odvedeno 7000 vukovarskih branitelja i civila

 Nakon gotovo tromjesečne vojne opsade obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

 Prema popisu koji je sastavio Franjevački samostan u Vukovaru nakon dvogodišnjeg prikupljanja podataka o stradalima u obrani Vukovara, tijekom agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na taj grad 1991. godine stradalo je 2.717 branitelja i civila. Na popisu nestalih osoba iz Domovinskog rata nalazi se još 386 osoba kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru 1991. godine.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Penava o Danu sjećanja na žrtvu Vukovara

Published

on

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava zahvalio je u srijedu svima koji su došli u Vukovar i svojom nazočnošću odali poštovanje gradu i njegovoj žrtvi 1991. godine te je izrazio zadovoljstvo ovogodišnjim obilježavanjem Dana sjećanja na žrtvu Vukovara.

“Izuzetno sam zadovoljan kako je proteklo ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, sve je bilo na razini na kojoj treba biti, na kojoj je bilo i minulih godina, veliki broj ljudi, dostojanstveno bez ijednog incidenta”, rekao je Penava nakon odavanja počasti žrtvama koncentracijskog logora Veleprometa kroz koji je od rujna 1991. do travnja 1992. prošlo na tisuće branitelja i civila.

U izjavi novinarima rekao je kako ima osjećaj ponosa i zadovoljstva jer svi oni koji dolaze u Vukovar gaje duboke emocije i poštovanje prema Vukovaru, a to je i smisao samoga Dana sjećanja na žrtvu Vukovara

Na pitanje novinara je li s članovima Vlade koji su gotovo svi bili u Vukovaru razgovarao o procesuiranju zločina Penava je odgovorio da se te teme u okolnostima obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara nisu doticali.

“Naravno da su dužnosnici odgovorni i dužni razmišljati o takvim stvarima 24 sata na dan”, rekao je Penava i dodao kako misli da bi se trebalo upitati “…zašto su rezultati tako slabi i treba li osmisliti nove zakone, nove pravilnike, novi sustav i ustroj” jer se stradalnicima rezultati moraju pokazati.

Istaknuo je da se nikome neće dati mira dok je stanje takvo kakvo je te kako nipošto ne treba dopustiti da “nečiji ego, taština, funkcija i fotelja koči rezultate” koji ponajprije moraju zadovoljiti stradalnike.

U vezi s boravkom članica udruga “Žena u crnom” iz Beograda te “Žena iz Zvornika” u Vukovaru i iskazivanjem pijeteta žrtvi njegovih žitelja, istaknuo je da te žene razumiju Vukovarce jer znaju što je bol i neprospavana noć. Podupro je njihove zahtjeve za otvaranje arhiva u kojima su odgovori na pitanje o sudbinama nestalih osoba, a sramotnim je ocijenio to što se u njima drži ono što bi pomoglo riješiti taj golemi humanitarni problem. 

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Suverenisti traže specijalizirano tužiteljstvo za ratne zločine

Published

on

Konferencija za medije Hrvatskih suverenista ispred Hrvatskog sabora. Na fotografiji Željko Sačić, Pero Kovačević.

Hrvatski suverenisti ocijenili su u petak kako u Hrvatskoj nema političke volje da se napravi učinkovit i djelotvoran sustav procesuiranja ratnih zločina, pa rješenje vide u specijaliziranom tužiteljstvu za ratne zločine.

Pravni ekspert suverenista Pero Kovačević založio se na konferenciji za novinare za  model koji će biti učinkovit i djelotvoran, što znači da će Hrvatska morati ići na specijalizirano tužiteljstvo za ratne zločine.

“To moraju biti ekipe stručnjaka koji znaju raditi taj posao, jer što vrijeme ide dalje sve je teže raditi”, istaknuo je Kovačević podsjećajući kako je on bio pravni ekspert za hrvatsko zakonodavsto na suđenju u Haagu, te da je u ekspertizi obrađivao i pitanje neprocesuiranja ratnih zločina. 

Upitao je zašto DORH i tijela gonjenja ne koriste dokaze izvedene pred Haaškim sudom u raznim predmetima, koji se odnose na Hrvatsku. Osobno je, kaže, u predmetu Milošević, vidio prvu naredbu o osnivanju vojnih logora do koje DORH nije mogao doći.

Tvrdi kako se svaki počinjeni ratni zločin može rekonstruirati, ali na tome moraju raditi educirani ljudi, oni koji imaju vojna i pravna znanja.

“Mi na žalost, očito nemamo političke volje da se taj sustav uredi na način kako mi govorimo”, rekao je Kovačević dodavši kako je i Ustavni sud u najnovijoj odluci rekao da “DORH u biti ne radi svoj posao”.  

Kovačević smatra da će se morati pretresti i “raznorazne abolicije”, jer postoji puno paradoksa, poput slučaja Vojislava Šešelja, koji je u Hrvatskoj osuđen na 4, 5 godine zatvora zbog protjerivanja i huškanja na protjerivanje Hrvata, pa je aboliran, a s druge strane Haag ga je za isto nedjelo osudio na 10 godina.

U neprocesuiranju ratnih zločina umirovljeni general Željko Sačić detektira dva problema: političku volju koja koči te procese, te skromne potencijale DORH-a.

“Jelenić, kako vidimo, to baš žarko ne želi, ali nema ni sa čim”, tvrdi Sačić i naglašava da policija ima sve dokumete, odnosno sve što je nužno za pokretanje kaznenih postupaka.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije