Povezite se

Vijesti

Sinj dobiva Veteranski centar vrijedan 48 milijuna kuna

Objavljeno

-

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i gradonačelnica Sinja Kristina Križanac potpisali su u srijedu povelju o početku izgradnje Veteranskog centra u Sinju, vrijednog 48 milijuna kuna, koji će sa 130 postelja na godinu moći primiti 2500 korisnika.  

Na potpisivanju povelje bili su ministar uprave Ivan Malenica i državna tajnica u Ministarstvu hrvatskih branitelja Nevenka Benić te predstavnici Grada Sinja, a na gradilištu su ih dočekali predstavnici izvođača radova.

„Više od 50 tisuća hrvatskih branitelja iz Splitsko-dalmatinske županije sudjelovalo je u Domovinskom ratu, gotovo 600 njih dalo je život za Hrvatsku, a više od 8600 hrvatskih ratnih vojnih invalida dalo je svoje zdravlje. Upravo zbog njih i svih hrvatskih branitelja i stradalnika koji se svakodnevno susreću sa zdravstvenim, egzistencijalnim, socijalnim i drugim problemima, pokrenuli smo ovaj projekt kako bismo im poboljšali zdravstveno i opće stanje, uključili na tržište rada te vodili brigu o svakome ponaosob i omogućili dostojan život“, izjavio je ministar Medved.

Podsjetio je i da je Hrvatska vojska vraćena u Sinj, gdje se sada gradi i Veteranski centar.

Ministar Medved zahvalio je svima koji su pružili potporu i pomoć pri realizaciji tog projekta, a posebno Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, te Gradu Sinju na kvalitetnoj suradnji. 

Gradonačelnica Sinja Kristina Križanac izrazila je zadovoljstvo što se jedan od četiri veteranska centra gradi u Sinju te je zahvalila ministru Medvedu i Ministarstvu hrvatskih branitelja na uključivanju Grada Sinja u realizaciju i provedbu projekta. Grad će pružati potporu ministarstvu u radu Veteranskog centra tako što će u provedbu psihosocijalnih programa i programa tjelesne rehabilitacije za korisnike uključiti lokalne stručnjake.

Važnu ulogu u radu Veteranskog centra u Sinju imat će i braniteljske udruge i zadruge s područja Splitsko-dalmatinske županije, posebice Cetinske krajine, i u opskrbi svojim proizvodima i u provedbi radne terapije po uzoru na Dom hrvatskih veterana u Lipiku, pilot-projekt pokrenut iz nacionalnih sredstava radi što kvalitetnije pripreme za provedbu projekta uspostave veteranskih centara.

Ministarstvo hrvatskih branitelja u sklopu Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.” provodi projekt pod nazivom “Uspostava veteranskih centara u Republici Hrvatskoj” kojim će se izgraditi četiri veteranska centra – u Daruvaru, Petrinji, Sinju i Šibeniku.

Uspostavom veteranskih centara unaprijedit će se infrastruktura za pružanje psihosocijalne potpore te postići bolje uključivanje hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata u društvo. U veteranskim centrima provodit će se aktivnosti usmjerene na poboljšanje zdravstvenoga i psihosocijalnog statusa korisnika te promicati sudjelovanje korisnika na tržištu rada i uključivanje u zadružno poduzetništvo i aktivnosti udruga. Multidisciplinarni timovi psihologa, kineziologa, socijalnih radnika, fizioterapeuta, radnih terapeuta i medicinskog osoblja radi pružat će “personalizirane usluge te posebne oblika radne terapije i društvene usluge, poput savjetodavne pomoći”, priopćeno je iz Ministarstva hrvatskih branitelja.

Vrijednost Veteranskog centra u Sinju je oko 48 milijuna kuna.

Za izgradnju sva četiri veteranska centra osigurano je oko 329 milijuna kuna, od čega je 85 posto sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a dovršetak izgradnje očekuje se do kraja 2021. godine.

Vijesti

Evo koji su mediji preko ministarstva podijelili 15 miijuna kuna

Published

on

Ministarstvo kulture i medija koje vodi Nina Obuljen-Koržinek posljednjeg je dana srpnja objavilo odluku o financiranju projekata “Mediji zajednice – potpora socijalnom uključivanju putem medija”.

Kako piše Dnevno.hr riječ je o projektima koji se financiraju sa 15,000.000 kuna, a cilj je unapređenje kvalitete medijskog izvještavanja o ranjivim skupinama te podizanje razine javne svijesti o njihovim pravima. Na natječaju je izabrano 13 portala kojima su dodijeljena sredstva:

1. Srpsko privredno društvo Privrednik za projekt “Upoznajmo se da bismo se razumjeli” dobilo je 1,279.614,55 kuna.

2. Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije Lupiga – svijet kroz obične  s partnerima, Centrom za mirovne studije i udrugom TRIS, za projekt “Reflektor” dobila je 1,397.701,73 kuna

3. Udruga za nezavisno medijsku kulturu s partnerom Centrom za mirovne studije za projekt “Ranjive na vidjelo” dobila je 890.376,72 kuna.

4. Udruga Priznajem je za projekt “Razvoj informativne platforme Hrvatski branitelj” dobila 1,302.630,93 kuna

5. Udruga za promicanje kulture Kulturtreger s partnerom Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva za projekt “I to je pitanje kulture?” dobila je 1,342.674,05 kuna

6. Udruga za razvoj internetskih sadržaja Hoću stranicu za projekt “Novo vrijeme – povećanje kvalitete medijskog izvještavanja o osobama treće životne dobi s ciljem povećanja vidljivosti društvene skupine u zajednici” dobila je 922.328,80 kuna

6. Hrvatski katolički radio za projekt “Novi valovi dobrote” dobio je 1,179.100,16 kuna

8. Svjetski savez mladih i partneri, Filozofski fakultet u Osijeku i Generacija.hr, za projekt “mimladi.hr – novo lice naslovnice” dobili su 941.258,85 kuna

9. Društvo multiple skleroze Brodsko-posavske županije i Županijska liga protiv raka – Split za projekt “Zajednica bez granica” dobili su 923.433,65 kuna

10. Matica hrvatska i udruga Pragma su za projekt “Uključiva kultura – potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca” dobili 1,393.702,02 kuna

11. Sveučilište Sjever je za projekt “eRadio za drugu šansu” dobilo 644.502,46 kuna

12. Udruga Ri Rock s partnerima, Udrugom za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter i Udrugom SOS Rijeka – Centar za nenasilje i ljudska prava, za projekt Odašiljač dobila je 1,385.072,28 kuna

13. Centar za razvoj mladih (CERM) i partner PRAGMA su za projekt “SIMS – Socijalna inkluzija mladih” kroz Studentski.hr dobili 1,400.000 kuna, prenosi Dnevno.hr

Vijest da je Ministarstvo kulture i medija na čijem je čelu ministrica Nina Obuljen-Koržinek objavilo nedavno rezultate natječaja za financiranje projekata “Mediji zajednice – potpora socijalnom uključivanju putem medija”, po kojem je 13 portala podijelilo 15 milijuna kuna, komentiralo je priopćenjem i samo Ministarstvo. Kako u tom priopćenju stoji, Ministarstvo kulture samo je posredničko tijelo, dok se potpis ministrice opisuje samo kao tehnikalija, premda je za kompletan natječaj, njegovu provedbu i odluke zadužen Europski socijalni fond.

U nastavku prenosimo očitovanje Ministarstva kulture i medija u povodu ovoga natječaja:

“Ministarstvo kulture i medija, kao Posredničko tijelo razine 1 u okviru Operativnog programa ‘Učinkoviti ljudski potencijali’ 2014. – 2020., donijelo je 31. srpnja 2020. godine Odluku o financiranju projekata u okviru poziva na dostavu projektnih prijedloga ‘Mediji zajednice – potpora socijalnom uključivanju putem medija, faza I.’. Odluka o financiranju se donosi za projektne prijedloge koji su uspješno prošli prethodna dva dijela postupka dodjele bespovratnih sredstava: administrativnu provjeru i procjenu kvalitete, a navedeni dijelovi postupka dodjele su u nadležnosti Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, odnosno Posredničkog tijela razine 2 u ovom pozivu. Jedan od uvjeta prihvatljivosti prijavitelja koji je naveden u Uputama za prijavitelje predmetnog poziva (točka 2.2 Uvjeti prihvatljivosti prijavitelja/partnera), a za čiju je provjeru nadležna Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva jest da prijavitelj nije prekršajno kažnjen na temelju pravomoćne sudske odluke zbog kršenja odredbi Zakona o medijima/ Zakona o elektroničkim medijima u razdoblju od 12 mjeseci prije podnošenja projektnog prijedloga i, ako je primjenjivo, u razdoblju od 12 mjeseci prije podnošenja projektnog prijedloga, Vijeće za elektroničke medije nije mu izreklo opomenu. Predmetni projektni prijedlog uspješno je prošao navedene postupke dodjele.

Za provedbu faze procjene kvalitete nadležna je također Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, koja osniva Odbor za odabir projekata (OOP) članovi kojeg ocjenjuju projektne prijave prema kriterijima dodjele koji su objavljeni u točki 6.2 Uputa za prijavitelje. Ministarstvo kulture i medija donosi Odluku o financiranju projektnih prijedloga na temelju popisa (rang-liste) Odbora za odabir projekata iz postupka procjene kvalitete, uključujući konačno Izvješće o provedenom postupku procjene kvalitete.

Minimalni iznos bespovratnih sredstava koji se mogao dodijeliti pojedinom projektnom prijedlogu po ovom pozivu iznosio je 450.000,00 HRK, a maksimalni 1.400.000,00 HRK, a prijavitelji su mogli prijaviti i drugi iznos unutar navedenih financijskih limita. Na konačan iznos dodijeljenih sredstava pojedinom projektnom prijedlogu utjecala je provjera prihvatljivosti projektnih aktivnosti, budući da su iz proračuna projektnog/ih prijedloga brisani izdaci koji se odnose na neprihvatljive aktivnosti (u slučaju da su postojale).

Kriteriji dodjele objavljeni su u točki 6.2 Uputa za prijavitelje predmetnog poziva, a riječ je o razradi kriterija koje je 18. svibnja 2015. godine usvojio Odbor za praćenje OP ULJP 2014. – 2020. Sukladno Smjernicama za ESF, identitet članova Odbora za odabir projekata (OOP) je tajan, kako se ne bi narušilo načelo tajnosti postupka dodjele i načelo jednakog postupanja.”

Nacionalno/Dnevno.hr

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Kreće realizacija nizinske pruge prema Rijeci

Published

on

HŽ Infrastruktura kreće u rekonstrukciju postojećeg i gradnju drugog kolosijeka pruge od Hrvatskog Leskovca do Karlovca a procijenjena vrijednost radova na tom projektu najveća je od svih pojedinačnih radova na hrvatskim željeznicama dosad i iznosi 2,3 milijarde kuna bez PDV-a, piše u ponedjeljak Večernji list.

Natječaj za tu prugu će, kako su kazali u HŽ Infrastukturi, biti objavljen u rujnu, a natječajna dokumentacija trenutačno je na pregledu u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) jer se i ovaj projekt na željeznici s 85 posto sufinancira iz europskih fondova. Dionica Hrvatski Leskovac dio je pruge Rijeka – mađarska granica, a pretvaranje jednokolosiječne pruge u dvokolosiječnu od Zagreba prema granici već je krenulo. Na dionici Dugo Selo – Križevci radovi se već izvode, a izvođač radova na dionici Križevci – državna granica uveden je u posao.

Realizacijom projekta Hrvatski Leskovac – Karlovac tako će krenuti i radovi na pretvaranju u modernu dvokolosiječnu prugu i od Zagreba prema Rijeci. 

Željeznička pruga Rijeka – Zagreb – Budimpešta dio je Mediteranskog TEN-T koridora. Realizacijom ovog projekta kao i ostalih dionica na kojima se radovi izvode i na kojima se planiraju povećat će se konkurentnost luke Rijeka poboljšanjem njezine prometne povezanosti s tržištima srednje Europe, piše dnevnik. Rekonstrukcijom postojećeg i izgradnjom drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac u dužini od 44,02 kilometra dionica će biti osposobljena za najveću dopuštenu brzinu 160 km/h, izuzev na području Mavračića, Jastrebarskog i Karlovca gdje će biti 120, odnosno 140 km/h zbog prostornih ograničenja. Sadašnja jednokolosiječna elektrificirana pruga postat će dvokolosiječna.

Što se tiče ostalih dionica na pruzi Rijeka – državna granica, odnosno projektu nizinske pruge, u HŽI-ju kažu da se za dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani radi glavni projekt i da planiraju u drugoj polovici sljedeće godine aplicirati za sredstva iz EU fondova i za taj projekt.  Za dionicu Karlovac – Oštarije, dugu 40 kilometara, u tijeku je natječaj za izradu studijske dokumentacije a za dionicu Oštarije – Škrljevo pak u tijeku je izrada studijske dokumentacije. Hrvatska i za preostale dionice na pruzi Rijeka – državna granica očekuje sufinanciranje iz EU fondova, a cijeli projekt bi prema najavama ministra mora, prometa i infrastukture Olega Butkovića mogao biti gotov do 2027, piše u ponedjeljak Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

U samo 10 od 128 gradova više rođenih nego umrlih u 2019.

Published

on

U samo 10 od ukupno 128 gradova u Hrvatskoj tijekom 2019. godine broj rođene djece bio je veći od broja preminulih osoba. 

Prema detaljnim podacima Državnog zavoda za statistiku, jedini gradovi s pozitivnim prirodnim prirastom u Hrvatskoj su: Opuzen, Imotski, Kaštela, Novigrad/Cittanova, Zaprešić, Čakovec, Korčula, Solin, Pazin i Metković. Među njima je samo jedan veći grad – Čakovec. 

Najlošiji prirast među gradovima središtima županija ima Vukovar, u kojem je lani rođeno samo 194 djece a broj preminulih je više nego dvostruko veći – 405. Najbolje stoji Zadar u kojemu je broj novorođenih i umrlih gotovo izjednačen (686 novorođene djece i 705 preminulih).

U četiri hrvatske općine – Erveniku i Kijevu u Šibensko-kninskoj županiji, Sućuraju u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Ribniku u Karlovačkoj županiji – lani se nije rodilo nijedno dijete, piše dnevnik. 

Skupni podaci pokazuju da se 2019. godine u Hrvatskoj rodilo 36.135 djece – najmanje od 1900. godine naovamo, odnosno otkad imamo podatke, dok su istodobno umrle 51.784 osobe. Samo prirodnim putem, ne računajući iseljenike, stanovništvo Hrvatske lanjske se godine smanjilo za grad veličine Poreča. Vitalni indeks, pokazatelj koji govori koliko se djece rodilo na svakih 100 preminulih osoba, u Hrvatskoj iznosi 69,8. Ni jedna županija nije imala vitalni indeks već od 100, što bi značilo da je broj rođenih veći od broja umrlih.

Broj rođene djece konstantno se smanjuje od druge polovice 90-ih, a broj umrlih više-manje stagnira. 

Prvi podaci za 2020. upozoravaju da će se negativan trend nastaviti: u prvih šest mjeseci ove godine rođeno je još oko 150 djece manje nego u istom razdoblju lani, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije