Povezite se

Politika

Sindikati u 2018.: Pregovori o plaćama u javnom sektoru, štrajkovi u brodogradilištima, prosvjedi protiv mirovinske reforme…

Objavljeno

-

 U 2018. sindikati su uspjeli s Vladom dogovoriti rast plaća zaposlenima u javnim i državnim službama za 5 posto u idućoj godini, a obilježio ju je i štrajk radnika brodogradilišta Uljanik i 3. maj zbog neisplaćenih plaća, prosvjed triju sindikalnih središnjica zbog mirovinske reforme i najava referenduma o nekim odredbama novoga mirovinskog zakona.

Dogovor o povećanju osnovice plaća u javnim službama postignut je nakon što su čelnici sindikata javnih službi zaprijetili štrajkom, nezadovoljni prvotnom Vladinom ponudom o povećanju osnovice za tri posto. Prema sindikalnom izračunu, plaće u javnim službama zaostaju za onima u gospodarstvu za čak 18,9 posto, no svjesni situacije nastale nakon teškoća u brodogradilištima Uljanik i 3. maj odlučili su smanjiti svoje zahtjeve i pristati na poboljšanu Vladinu ponudu, čime je izbjegnut štrajk.

U javnim i državnim službama plaće veće između 150 i 800 kuna

Prema sporazumu s Vladom, kojem su se priključili i sindikati državnih službi, zaposlenicima će od rujna iduće godine plaće porasti između 150 i 800 kuna. Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić rekao je da će za dodatnih dva posto povećanja trebati 150 milijuna kuna, što će se osigurati uštedama u proračunu. 

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i čelnici Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Hrvatske potpisali su Granski kolektivni ugovor (GKU) za zaposlenike u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Vođa sindikalnoga pregovaračkoga tima Vilim Ribić ocijenio je novi GKU vrlo važnim za reguliranje prava, procedure i definiranja odnosa, ali u materijalnim pravima nema značajnog poboljšanja, zadržane su božićnice, a regresi su ostali na istoj razni kao i prije deset godina.

Sindikati žestoko protiv mirovinske reforme

Vlada je odlučila od 1. siječnja povećati neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, odnosno za 248 kuna ili devet posto u odnosu na 2018., naglasivši kako je to najveće jednokratno povećanju minimalne plaće od 2008. godine. Čelnici sindikata ocijenili su da je povećanje minimalne plaće dobrodošao potez, ali i dalje premalen, jer je minimalna plaća ostala ispod 50 posto prosječne plaće.

Sindikati su se pak žestoko usprotivili mirovinskoj reformi, te su demonstrativno napustili sastanak s ministrom Pavićem jer je odbio njihova tri ključna zahtjeva – da se dobna granica za mirovinu vrati sa 67 na 65 godina, da se ne ide na dodatnu penalizaciju prijevremenih mirovina, kao i da se za osobe koje imaju uvjete za starosnu mirovinu sa 60 godina života i 41 godinom staža dobna granica ne povećava na 61, odnosno 62 godine.

Tri sindikalne središnjice, SSSH, NHS i MHS, organizirale su potom prosvjedni skup i najavile prikupljanje potpisa za referendum kojim će se onemogućiti Vladina mirovinska reforma.

Štrajkovi i prosvjedi u brodogradilištima

U pulskom  brodogradilištu Uljanik i u riječkom 3. maju održan je niz štrajkova zbog kašnjenja i neisplate plaća, a prosvjednici su došli i na Markov trg u Zagrebu. Nakon isplate srpanjske plaće raspušten je štrajkaški odbor i osnovana je Koordinacija Uljanikovih sindikata.

Radnici Uljanika ponovno su štrajkali zbog kašnjenja isplate plaće za kolovoz, rujan i listopad u krugu brodogradilišta pa ga ponovno stavili u mirovanje,a  nakon što im je isplaćen minimalac traže isplatu razlike do pune plaće.

Matica hrvatskih sindikata (MHS), po brojnosti treća sindikalna središnjica u Hrvatskoj s više od 60.000 članova s područja javnih službi, obilježila je ove godine 25. obljetnicu djelovanja, a njezin predsjednik Vilim Ribić založio se za rješavanje problema sinergijskim djelovanjem kroz socijalni dijalog i poručio da Gospodarsko-socijalno vijeće mora postati ozbiljna institucija, a ne samo pokriće za nečiju politiku ili interese.

Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, tradicionalno je obilježen u Parku Maksimir pod sloganom “Za reforme, za ljude”, a istaknuti su zahtjevi za promjenom ekonomske i socijalne politike u korist građana i radnika, a ne samo kapitala i političke elite, te za pravednijom raspodjelom društvenog bogatstva, za učinkovitije zdravstvo, pravosuđe i javnu upravu.

Prijetnja štrajkom u Croatia Airlinesu

Sindikat ORCA (Organizacija radnika Croatia Airlinesa) i Hrvatski sindikat prometnih pilota zaprijetili su štrajkom u  Croatia Airlinesu, no nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem odgodili su početak štrajka, koji je Županijski sud u Zagrebu u međuvremenu proglasio nezakonitim. Tu je odluku potvrdio i Vrhovni sud, pa su sindikati najavili ustavnu tužbu.

Sindikat protuminskog djelovanja i Matica hrvatskih sindikata kritizirali su Vladinu odluku da od 1. siječnja 2019. Hrvatski centar za razminiranje (HCR) prestane postojati kao zasebna javna ustanova. Vladinim zaključkom prihvaćen je prijedlog smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, po kojem bi HCR nastavio djelovati u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova.

“Zaključak Vlade ne dovodimo u pitanje, no smatramo da odluka o HCR-u nije u interesu Hrvatske”, poručili su sindikati dodajući kako u razgovorima s Vladinim predstavnicima nisu dobili nijedan argument koji bi opravdao takav potez.

Politika

Petir kao nezavisna na isti HDZ-a u 6. izbornoj jednici-Odbila ponudu Škore

Published

on

Marijana Petir, bila je saborska zastupnica u dva mandata i donedavna europarlamentarka, a ovog je vikenda donijela odluku da će na izbore će izaći kao nezavisna zastupnica na listi HDZ-a u VI. izbornoj jedinici koja pokriva njenu rodnu Sisačko-moslavačku županiju, dio Zagrebačke županije i dio Grada Zagreba.

Kako doznajemo Petir je imala ponudu i od Domovinskog pokreta Miroslava Škore ali se ipak odučila na suradnju s HDZ-om.

Podsjetimo, Marijana Petir je osvojila gotovo 48.000 preferencijalnih glasova na izborima za EU Parlament. No, nije pristala na uvijete koje joj je dao premijer Andrej Plenković, da se mora učlaniti u HDZ pa je na izbore izašla samostalno i za dlaku je ostala bez novog mandata u EU izborima.

“Gotovo u isto vrijeme dobila sam poziv za suradnju iz HDZ-a i Domovinskog pokreta te sam razgovarala s gospodinom Plenkovićem i gospodinom Škorom. Jasno sam istaknula da se ne planiram učlanjivati ni u jednu stranku i da želim ostati nezavisna te da mi je važno da se za nastavak razgovora prihvati moj program i vrijednosti koje zastupam”, rekla je Petir.

“Još se s nekoliko entuzijasta borim za HSS i cijeli predmet je na Visokom upravnom sudu. Budući da sam izbačena iz stranke jer sam kritizirala Beljakov način upravljanja strankom i najavila svoju kandidaturu za predsjednicu, to je jedini način na koji se mogu boriti”, komentirala je o “borbi” za svoju bivšu stranku, prenosi Jutarnji list.

“Ja poštujem dužnost predsjednika, no ne mogu prihvatiti da se predsjednik s prezirom odnosi prema hrvatskim braniteljima, da napušta obilježavanje obljetnice Bljeska usred intoniranja himne, da kaže da ne priznaje Dan državnosti države čiji je predsjednik, da smatra da časnici hrvatske pobjedničke vojske ne zaslužuju dobiti pohvale za uspjehe koje postižu, a koje bi im on kao vrhovni zapovjednik uz čestitku trebao uputiti…

Ne, neću nabrajati dalje, ali moram reći da me duboko rastužuje da je na čelu Hrvatske netko tko svojim ponašanjem pokazuje da ne voli i ne poštuje svoju državu i svoj narod”, izjavila je Petir o predsjedniku Milanoviću.

Nacionalno/Dnevno.hr

Ucitavanje vijesti

Politika

Predsjedništvo HDZ-a: Plenković nosi listu u prvoj izbornoj jedinici

Published

on

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak da će on nositi listu u prvoj izbornoj jedinici, a predsjednik Hrvatskog sabora i glavni tajnik Gordan Jandroković bit će nositelj u drugoj izbornoj jedinici.

„Danas smo dogovorli nositelje lista. Ja ću, kao i zadnji puta, nositi listu u prvoj izbornoj jedinici a Gordan Jandroković u drugoj”, rekao je Plenković novinarima nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a na kojoj su, među inim, dogovorili nositelje izbornih lista.

Žarko Tušek nosit će izbornu listu u trećoj izbornoj jedinici, potpredsjednik stranke Ivan Anušić u četvrtoj, a ministar financija Zdravko Marić u petoj.

U šestoj izbornoj jedinici listu će nositi ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, u sedmoj ministar hrvatskih branitelja i zamjenik predsjednika HDZ-a Tomo Medved, potpredsjednik stranke Oleg Butković u osmoj te ministar uprave Ivan Malenica u devetoj izbornoj jedinici.

Ministar zdravstva Vili Beroš nosit će listu u desetoj izbornoj jedinici a potpredsjednica stranke Zdravka Bušić u 11. izbornoj jedinici.

Na pitanje kako to da Damir Krstičević neće predvoditi listu, Plenković je kazao kako ga neće biti na ovim izborima, ali je potvrdio da će HDZ ići s Marijanom Petir.

Plenković je najavio da će se ostala imena znati za dva tjedna.

Ucitavanje vijesti

Politika

Saborska statistika: Maras rekorder po broju kazni

Published

on

Gordan Maras (SDP) najčešće je kažnjavani zastupnik nedavno raspuštenog 9. saziva Hrvatskog sabora, na njega ‘otpada’ više od petine izrečenih kazni, pokazuje saborska statistika.

Od ukupno 770 kazni, koje su u nepune četiri godine izrečene svim zastupnicima, Marasu ih je izrečeno 162, što je više od petine.

Osam puta mu je naređeno da napusti sabornicu, što je najteža stegovna mjera, 37 puta mu je oduzeta riječ, a 117 puta je dobio opomenu.

Po broju dobivenih kazni slijede ga Mostovi Miro Bulj (101) i Nikola Grmoja (85) te zastupnik SIP-a Ivan Pernar (81) koji je, pak, rekorder po broju izbacivanja iz sabornice. Njemu je, naime, čak 18 puta naređeno da je napusti, a kako to sam nije želio, mahom su ga iz nje morali iznositi djelatnici saborske Straže.

Za jednog takvog ‘iznošenja’, njegov tadašnji stranački kolega, a danas bivši zastupnik Branimir Bunjac (ŽZ), zaprijetio je djelatnicima Straže da „neće izaći živi“, zbog čega se nedavno suočio s optužnicom zagrebačkog Općinskog državnog odvjetništva.  

Grmoji je četiri puta rečeno da napusti sabornicu, Bulju dva puta.

U 9. saborskom sazivu najteža disciplinska mjera, udaljenje iz sabornice, izrečena je ukupno 34 puta, ‘samo’ šestorici zastupnika. Uz Marasa, Pernara, Grmoju i Bulja po jednom je izrečena i SDP-ovu Domagoju Hajdukoviću i zastupniku Hrvatskih suverenista Hrvoju Zekanoviću.

Bulj će, pak, ostati upamćen i po tome što mu je, umjesto na uobičajeni jedan, bilo zabranjeno govoriti dva dana.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije