Povezite se

Politika

Sindikati u 2018.: Pregovori o plaćama u javnom sektoru, štrajkovi u brodogradilištima, prosvjedi protiv mirovinske reforme…

Objavljeno

-

 U 2018. sindikati su uspjeli s Vladom dogovoriti rast plaća zaposlenima u javnim i državnim službama za 5 posto u idućoj godini, a obilježio ju je i štrajk radnika brodogradilišta Uljanik i 3. maj zbog neisplaćenih plaća, prosvjed triju sindikalnih središnjica zbog mirovinske reforme i najava referenduma o nekim odredbama novoga mirovinskog zakona.

Dogovor o povećanju osnovice plaća u javnim službama postignut je nakon što su čelnici sindikata javnih službi zaprijetili štrajkom, nezadovoljni prvotnom Vladinom ponudom o povećanju osnovice za tri posto. Prema sindikalnom izračunu, plaće u javnim službama zaostaju za onima u gospodarstvu za čak 18,9 posto, no svjesni situacije nastale nakon teškoća u brodogradilištima Uljanik i 3. maj odlučili su smanjiti svoje zahtjeve i pristati na poboljšanu Vladinu ponudu, čime je izbjegnut štrajk.

U javnim i državnim službama plaće veće između 150 i 800 kuna

Prema sporazumu s Vladom, kojem su se priključili i sindikati državnih službi, zaposlenicima će od rujna iduće godine plaće porasti između 150 i 800 kuna. Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić rekao je da će za dodatnih dva posto povećanja trebati 150 milijuna kuna, što će se osigurati uštedama u proračunu. 

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i čelnici Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Hrvatske potpisali su Granski kolektivni ugovor (GKU) za zaposlenike u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Vođa sindikalnoga pregovaračkoga tima Vilim Ribić ocijenio je novi GKU vrlo važnim za reguliranje prava, procedure i definiranja odnosa, ali u materijalnim pravima nema značajnog poboljšanja, zadržane su božićnice, a regresi su ostali na istoj razni kao i prije deset godina.

Sindikati žestoko protiv mirovinske reforme

Vlada je odlučila od 1. siječnja povećati neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, odnosno za 248 kuna ili devet posto u odnosu na 2018., naglasivši kako je to najveće jednokratno povećanju minimalne plaće od 2008. godine. Čelnici sindikata ocijenili su da je povećanje minimalne plaće dobrodošao potez, ali i dalje premalen, jer je minimalna plaća ostala ispod 50 posto prosječne plaće.

Sindikati su se pak žestoko usprotivili mirovinskoj reformi, te su demonstrativno napustili sastanak s ministrom Pavićem jer je odbio njihova tri ključna zahtjeva – da se dobna granica za mirovinu vrati sa 67 na 65 godina, da se ne ide na dodatnu penalizaciju prijevremenih mirovina, kao i da se za osobe koje imaju uvjete za starosnu mirovinu sa 60 godina života i 41 godinom staža dobna granica ne povećava na 61, odnosno 62 godine.

Tri sindikalne središnjice, SSSH, NHS i MHS, organizirale su potom prosvjedni skup i najavile prikupljanje potpisa za referendum kojim će se onemogućiti Vladina mirovinska reforma.

Štrajkovi i prosvjedi u brodogradilištima

U pulskom  brodogradilištu Uljanik i u riječkom 3. maju održan je niz štrajkova zbog kašnjenja i neisplate plaća, a prosvjednici su došli i na Markov trg u Zagrebu. Nakon isplate srpanjske plaće raspušten je štrajkaški odbor i osnovana je Koordinacija Uljanikovih sindikata.

Radnici Uljanika ponovno su štrajkali zbog kašnjenja isplate plaće za kolovoz, rujan i listopad u krugu brodogradilišta pa ga ponovno stavili u mirovanje,a  nakon što im je isplaćen minimalac traže isplatu razlike do pune plaće.

Matica hrvatskih sindikata (MHS), po brojnosti treća sindikalna središnjica u Hrvatskoj s više od 60.000 članova s područja javnih službi, obilježila je ove godine 25. obljetnicu djelovanja, a njezin predsjednik Vilim Ribić založio se za rješavanje problema sinergijskim djelovanjem kroz socijalni dijalog i poručio da Gospodarsko-socijalno vijeće mora postati ozbiljna institucija, a ne samo pokriće za nečiju politiku ili interese.

Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, tradicionalno je obilježen u Parku Maksimir pod sloganom “Za reforme, za ljude”, a istaknuti su zahtjevi za promjenom ekonomske i socijalne politike u korist građana i radnika, a ne samo kapitala i političke elite, te za pravednijom raspodjelom društvenog bogatstva, za učinkovitije zdravstvo, pravosuđe i javnu upravu.

Prijetnja štrajkom u Croatia Airlinesu

Sindikat ORCA (Organizacija radnika Croatia Airlinesa) i Hrvatski sindikat prometnih pilota zaprijetili su štrajkom u  Croatia Airlinesu, no nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem odgodili su početak štrajka, koji je Županijski sud u Zagrebu u međuvremenu proglasio nezakonitim. Tu je odluku potvrdio i Vrhovni sud, pa su sindikati najavili ustavnu tužbu.

Sindikat protuminskog djelovanja i Matica hrvatskih sindikata kritizirali su Vladinu odluku da od 1. siječnja 2019. Hrvatski centar za razminiranje (HCR) prestane postojati kao zasebna javna ustanova. Vladinim zaključkom prihvaćen je prijedlog smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, po kojem bi HCR nastavio djelovati u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova.

“Zaključak Vlade ne dovodimo u pitanje, no smatramo da odluka o HCR-u nije u interesu Hrvatske”, poručili su sindikati dodajući kako u razgovorima s Vladinim predstavnicima nisu dobili nijedan argument koji bi opravdao takav potez.

Politika

Ministarstvo zdravstva: 5,2 milijuna kuna za projekte primicanja zdravlja

Published

on

U ministarstvu zdravstva održana je svečanost uručivanja 11 Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava uspješnim prijaviteljima u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga "Promocija zdravlja i prevencija bolesti - Faza 1" iz Europskog socijalnog fonda

U Ministarstvu zdravstva u srijedu je uručeno jedanaest ugovora vrijednih 5,2 milijuna kuna bespovratnih sredstava EU-a za projekte promocije zdravlja i prevencije bolesti, koje su dobile tri općine, pet udruga, jedna zaklada i dvije zdravstvene ustanove.

Ugovore koji se financiraju iz Europskog socijalnog fonda uručio je ministar zdravstva Milan Kujundžić pritom naglasivši važnost prevencije bolesti.

“Uglavnom se bavimo bolešću, a relativno se malo bavimo time što možemo svi zajedno učiniti kao zajednica i pojedinci da se bolest ne dogodi, a kad se dogodi da je možemo brzo prepoznati”, rekao je Kujundžić. 

Sredstva su dobili općine Viškovo, Medulin i Čavle, Gradsko društvo Crvenog križa Makarska, Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa, Matica umirovljenika Grada Zagreba, Zaklada Sandra Stojić, Koordinacija hrvatske obiteljske medicine, Udruga Krugovi, specijalna bolnica Arithera i Specijalna bolnica za kirurgiju Medico.

Cilj projekata je povećati znanje i svijest o važnosti promocije zdravlja i prevencije bolesti.

Pola milijuna kuna tako će dobiti Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa za edukaciju mladih radi podizanja razine znanja o HIV-u, koju će provoditi zdravstveni djelatnici, dok će općina Medulin gotovo 500.000 bespovratnih sredstava upotrijebiti za projekt “Čuvajmo srce”, namijenjen prevenciji i suzbijanju bolesti srca kroz edukaciju i primicanje zdravih stilova života.

Ucitavanje vijesti

Politika

Marić: Koalicija složna – okvir proračuna i javnih financija je dobar i tako treba nastaviti

Published

on

Ministar financija Zdravko Marić poručio je u utorak navečer nakon trosatnog koalicijskog sastanka kako su složni i smatraju da je okvir proračuna i javnih financija za slijedeću godinu dobar te da tako treba nastaviti.

“U pravilu se svi slažemo, mislim da se generalno svi članovi i parlamentarna većina slažu da je okvir proračuna i javnih financija dobar i da ga treba nastaviti”, rekao je Marić.

Teme na koalicijskom sastanku bile su: rebalans proračuna za ovu godinu i proračun za 2020., te četvrti krug porezne reforme.

Na pitanje ima li prostora u proračunu za dodatnim povećanjem plaća onoliko koliko to traže sindikati prosvjetnih radnika u štrajku, ministar Marić je odgovorio: “Moramo biti vrlo jasni, znate kakva su nam ograničenja u proračunu za iduću godinu i njih se držimo. Ukupni okvir je održiv, i ne dovodimo to u pitanje. Pitanje je ima li dodatnog prostora za dodatna povećanja. Sve u skladu sa mogućnostima”.

Na opetovano novinarsko pitanje znači li to da je šest posto povećanja maksimum koliko mogu ponuditi sindikatima, ministar je kratko odgovorio: “Tako je.”

O podizanju minimalne plaće, koju je najavio premijer Andrej Plenković ranije u utorak, nije imao konkretnih detalja.

“Sa sjednice Vlade ćete čuti sve detalje i brojke. Ukupni okvir državnih financija je održiv, nećemo ugrožavati stabilnost javnih financija. Od prvog dana smanjujemo poreze, povećavamo plaće, činimo sve što je potrebno i ocijenjeno kao prioritet Vlade. Mirovine nikada nisu bile predmet bilo kakvih ušteda ili rezanja”, rekao je Marić.

Dodao je kako će se o proračunu i porezima dijalog nastaviti u idućim danima “na operativnijim i užim krugovima”, slijedeći tjedan sve bi trebalo ići na Vladu te ući u saborsku proceduru u prvoj polovici studenog.

“Treba uklopiti sve momente koji su se u međuvremenu dogodili, ali isto tako i planirati sredstva za europske fondove”, rekao je Marić.

Dodao je da se troši onoliko koliko se može uprihoditi, a višak će se usmjeriti u gospodarstvo.

Marić također vjeruje kako će HNS podržati proračun.

“Što se tiče samog okvira i smjera javnih financija, tu se u pravilu slažemo”, kaže Marić.

Na kritike Milana Bandića kako će opet jedinice lokalne samouprave izgubiti dosta novca u 4. krugu porezne reforme, ministar je odgovorio kako će o svemu raspraviti kasnije s većim fokusom na porezni dio.

Istaknuo je kako ne odustaju od mjera za mlade te da će ih predložiti kao što je i predviđeno.

Ucitavanje vijesti

Politika

Plenković: Povećanje plaća 6,12 posto riješit će glavni meritum zahtjeva školskih sindikata

Published

on

Premijer Andrej Plenković poručio je u utorak kako će povećanje plaća od 6,12 posto kroz osnovicu riješiti glavni meritum zahtjeva školskih sindikata te je naglasio kako je brojnim učiteljima u mandatu ove Vlade plaća povećana više od 20 posto.

“U govoru u Saboru naglasio sam postignuća Vlade, i ona su pozamašna, u svim aspektima, isto tako i u politici plaća. Naša ponuda od 2+2+2 dizanja osnovice kroz temeljni kolektivni ugovor je konzistentna i riješiti će glavni meritum zahtjeva sindikata školstva, a to je povećanje plaća od šest posto”, rekao je Plenković u Banskim dvorima.

Dodao je kako je ova Vlada “vrlo konzistentno, realnom politikom koja je pratila prihodovnu stranu, povećala plaće dizanjem osnovice za 11,5 posto”.

“Dakle, ona će u idućoj godini, kad se zbroji sve do sada napravljeno, plus ovih šest posto i porezne olakšice, brojnim učiteljima u mandatu ove Vlade dignuti plaće za više od 20 posto. To nije uobičajeno niti redovito, a pritom imamo zdravi rast, ne zadužujemo se dodatno i ostvarujemo uravnotežen proračunski višak”, pojasnio je Plenković.

Ono što nudi Vlada je fer, realno i konzistentno; spremni smo i na konzultante 

Istaknuo je kako kao Vlada razumiju da postoje nepravde i nelogičnosti kroz koeficijente kroz različite sektore.

“Te nepravde su se nataložile kroz otprilike dva desetljeća. Nije jednostavno ni lako. U sustavu plaća, osim osnovica, imate i brojne dodatke koji se malo spominju. I postoje koeficijenti. Spremni smo to riješiti na objektivan način uz pomoć konzultanata koji su van sustava državne uprave. Mislim da nam za takav posao treba netko tko će biti nepristran, tko neće afektivno gledati svoj resor”, rekao je premijer.

Dodao je kako će pozvati sindikate da budu oni koji će i pomoći u tom procesu, a smatra da je fer, realno i konzistentno ono što nudi Vlada i da to nije dijeljenje darova pred izbore.

Plenković smatra da je kontinuitet sa štrajkom u redu kao legitiman stav sindikata, ali da nije fer prema onome što je bit politike obrazovanja – da se svi bavimo djecom i učenjem i napredovanjem mladih generacija.

Uskoro i novo povećanje minimalne plaće

“U razgovoru sa socijalnim partnerima predložit ćemo i novo povećanje minimalne plaće”, istaknuo je i dodao da će nova odluka uslijediti do kraja listopada i da će taj iznos još dodatno biti značajno povećan.

Novinari su premijera pitali jesu li na današnjem sastanku sa Generalskim zborom raspravljali o pitanju uvođenja dvojezičnih ploča u Vukovaru.

“Raspravu i tu odluku trebaju donijeti oni koji žive u Vukovaru. Naravno da je politika ove Vlade graditi politiku povjerenja, suživota, pogleda prema budućnosti, graditi na postignuću mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja”, rekao je Plenković.

Zaključio je kako je politika Vlade kada pruža ruku manjinama uključiva politika, ali da “postoje sredine u kojima to treba malo obazrivije raditi, s obzirom na posljedice”.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije