Povezite se

Politika

Sindikat Preporod će posaditi 9.000 sadnica na opožarenom području

Objavljeno

-

Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod najavio je u utorak akciju “Boranka” u sklopu koje će, u suradnji sa Savezom izviđača Hrvatske, posaditi 9000 stabala na Mosoru i time obilježiti 9000 dana svoga djelovanja.

Predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić rekao je na konferenciji za novinare da će 300 članova sindikata posaditi 9000 sadnica kako bi obilježili 25 godina postojanja i iza sebe ostavili trajni trag -šumu.

“Boranka” je hvale vrijedna akcija kojoj smo se pridružili kako bi ostavili trajni trag. U listopadu ćemo na padinama Mosora zasaditi 9000 sadnica za 9000 naših članova i 9000 dana djelovanja sindikata, kazao je Stipić.

Obvezao se da će svaki novi član sindikata dobiti sadnicu koju će posaditi i skrbiti o njoj. Naveo je primjer obrazovnog sustava Filipina koji nalaže da svaki učenik prije završetka školovanja mora posaditi bar deset stabala te predložio da takvu praksu preuzme i Hrvatska.

U ovogodišnjoj akciji bit će posađeno 40.000 sadnica

Podsjetivši da je lani u akciji “Boranka” 2500 volontera posadilo oko 25.000 stabala, izvršni direktor Saveza izviđača Hrvatske Dan Špicer najavio je kako će ove godine biti posađeno najmanje 40.000 sadnica.

“U ovogodišnjoj akciji sudjelovat će najmanje 4000 volontera, a izviđačima bi se moglo pridružiti barem još toliko ljudi koji su pokazali interes za akciju”, ustvrdio  je.

Špicer kaže da su se izviđači udružili s Hrvatskom gorskom službom spašavanja i Hrvatskim šumama kako bi pomogli pošumiti opožarene prostore. Požari često nastaju zbog ljudskog djelovanja, a zgarišta bi se teško obnovila bez ljudskog djelovanja.

“Akcija je prerasla u prepoznatljivu aktivnost i izvan hrvatskih granica, a pozitivno je što se u njezinu sklopu provodila svojevrsna edukacija u školama i vrtićima. Preko 6000 djece učilo je o važnosti očuvanja šuma, klimatskim promjenama i ekologiji”, rekao je.

U požarnoj sezoni 2017. godine zabilježeno je više od 6000 požara u kojima je izgorjelo oko 100.000 hektara šuma.

Politika

Milošević (SDSS): Da bi išli u Knin na obilježavanje VR Oluja treba priznati da su postojale i srpske žrtve

Published

on

Danas je Boris Milošević za N1 otkrio svoja viđenja vezana za sastavljanje nove Vlade ali i neka druga politička gledanja iz kuta SDSS-a.

Kad je riječ o njegovom imenu koje se spominje da bi upravo on trebao biti potpredsjednik Vlade iz redova manjina, kaže da su mu poznate takve špekulacije jer ima iskustva u izvršnoj vlasti, ima iskustvo mandata saborskog zastupnika, poznaje puno ljudi u politici, onih u državnoj upravi i Saboru, poznaje dosta ministara i ljudi na pozicijama pa je logično da se o tome špekulira, ali o tome u stranci nisu razgovarali.

Kaže da će o tome odlučiti stranka.

Stranka će u ponedjeljak donijeti odluku, kaže Milošević i dodaje da je nezahvalno licitirati o imenima, jer može doći neko ime koje uopće nije poznato javnosti.

SDSS je premijeru Andreju Plenkoviću izrazio želju i ambiciju da kao stranka imaju poziciju potpredsjednika Vlade i složili su se da bi to bio najbolji model suradnje nacionalnih manjina i HDZ-a, istaknuo je.

Kad je riječ o nacionalnim manjinama Milošević kaže da se nastavlja suradnja sa Plenkovićem i HDZ-om jer je ovo ipak novi mandat, neki novi početak i naravno da moramo biti optimisti.

Ja sam tu umjereni optimist, jer znam da nas najesen čeka brdo problema, što tekućih, što dugova iz prošlog mandata. Naglasak je pravo na jezik i pismo, unapređenje manjinskog obrazovanja u svim dijelovima gdje žive srpske nacionalne manjine”, rekao je Milošević, koji je dodao da mu je drago što Domovinski pokret Miroslava Škore neće sudjelovati u vladajućoj većini.

“Imamo jako puno političkih aktera koji nastoje dizati tenzije, koji nemaju nikakav drugi sadržaj, nego da dižu tenzije na antimanjinskoj i antisrpskoj retorici”, rekao je Milošević o političkoj sceni u Hrvatskoj.

Na pitanje da i će u cilju poboljšanja odnosa predstavnici srpske nacionalne manjine u sklopu obilježavanja Vojno-redarstvene operacije Oluja 5. kolovoza otići u Knin, Milošević je rekao da o tome u stranci nisu razgovarali.

“Da bi se došlo u Knin, moraju se stvoriti pretpostavke, mora biti dijalog prije dolaska u Knin i mora se priznati i poštovati činjenica da su postojale i srpske žrtve. Ako bi se stvorile te pretpostavke, onda bismo mogli govoriti o dolasku u Knin”, rekao je Milošević.

Komentirajući prosvjede koji se nekoliko dana održavaju u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji, Milošević je rekao da ih nije pratio, ali da mu je drago što su, primjerice, jučerašnji prosvjedi bili mirni, jer ne podržava nasilje ni u kojem obliku.

Ucitavanje vijesti

Politika

Donacije: Za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a

Published

on

Marijan Pavliček predsjednik HKS

Dio političkih stranaka već je ispunio svoju dužnost i izvijestio o donacijama koje je dobio u prvoj polovici ove godine, za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a kojem su donatori uvijek bili skloni.

 HKS, koja je u koaliciji sa DP Miroslava Škore, na nedjeljnim izborima osvojila četiri zastupnička mjesta, od donatora je od 1. siječnja do 30. lipnja dobila 164 tisuće kuna za redovne političke aktivnosti.

Europarlamentarka Ruža Tomašić stranci je donirala 20 tisuća kuna, predsjednik Marijan Pavliček pet tisuća, ugostiteljski objekt U2 deset tisuća kuna.

 HNS-u su donatori na račun uplatili ukupno 143 tisuće kuna, 21 tisuću manje nego HKS-u. Maksimalno mogućih, 30 tisuća kuna stranci je donirao glavni tajnik Srećko Ferenčak, Ivan Vrdoljak uplatio je 16 tisuća kuna, a predsjednik HNS-a Predrag Štromar, jedini HNS-ovac u novom Saboru, 7.000 kuna.

 Niz stranaka, među kojima i one zastupljene u Saboru, navodi da u prvoj polovici godine nije imao donacija, među njima su Pupovčev SDSS, HSU Silvana Hrelje, IDS, Promijenimo Hrvatsku.

 I nezavisni saborski zastupnik (češke i slovačke manjine) Vladimir Bilek  izvijestio je da nije imao donacija.

 Koliko su od donatora dobile najveće stranke, HDZ, SDP, Most…još nije poznato, najkasnije će se znati sredinom srpnja.

 Naime, političke stranke, nezavisni saborski zastupnici i nezavisni lokalni vijećnici moraju do 15. srpnja Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) podnijeti izvješća o donacijama. Rade to unoseći ih u informacijski sustav za nadzor financiranja, a DIP ih potom objavljuje prvog radnog dana od dana dostave.

 Subjekti koji u propisanom roku i na propisani način ne dostave svoja izvješća, rade prekršaj za koji mogu biti novčano kažnjeni. Stranke mogu biti kažnjene od 10 tisuća do čak 100 tisuća kuna, a nezavisni  zastupnici i vijećnici od dvije tisuće do 20 tisuća kuna.

Ucitavanje vijesti

Politika

Premijer Plenković saziva sve paramentarne stranke zbog krize koja slijedi

Published

on

Kao što smo javljali jučer je budući mandatar Vlade Andrej Plenković okupio u Banskim dvorima zastupnike nacionalnih manjina kako bi dogovorili okvire za buduću suradnju.

Bilo je izjava manjinskih zastupnika prije samog sastanka da će tražiti neka ministarstva, no na kraju je dogovoreno da će manjinama pripasti mjesto potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava. Ovo je slučaj da je u rekordnom roku, skoro pa ni tjedan dana nakon parlamentarnih izbora, postignut dogovor koji će Plenkovićevoj novoj Vladi jamčiti minimalnu većinu od 76 zastupničkih ruku.

U HDZ-u su uvjereni da će ta većina s vremenom i rasti, no nevezano uz okupljanje većine, iz Banskih dvora najavljuju da će Plenković idući tjedan na sastanak pozvati predstavnike svih stranaka koje su dobile mandat na izborima.

Za jedan medij potvrđeno je da će ih premijer okupiti iz poštovanja prema njima i prema biračima, kako bi razgovarali o njihovu viđenju ključnih izazova koji su pred Hrvatskom – potvrdio je za Večernji list glasnogovornik Vlade Marko Milić, što bi značilo da će se tražiti što širi konsenzus uoči gospodarske krize s kojom se Hrvatska tek treba suočiti.


Ucitavanje vijesti

Najčitanije