Povezite se

Politika

Sindikat hrvatskih željezničara pisao premijeru Andreju Plenkoviću te ministrima Zdravku Mariću i Olegu Butkoviću

Objavljeno

-

Danas je Sindikat hrvatskih željezničara, nezadovoljan odnosom Vlade prema željeznicama, poslao pismo premijeru Andreju Plenkoviću te ministrima Zdravku Mariću i Olegu Butkoviću.

Pismo Sindikata hrvatskih željezničara prenosimo u cijelosti:

“Poštovani predsjedniče Vlade RH Plenkoviću,

Poštovani ministri Butkoviću i Mariću,

nasuprot primjeru Uljanika, kojem su dosadašnje Vlade, radi mira u kući i kohabitacije s IDS-om, bez ičije odgovornosti nekritički odobravale garancije, je željeznička infrastruktura, čiju gradnju, obnovu i održavanje, gotovo sve dosadašnje Vlade, financiraju “na kapaljku”.

Posljedice zapuštenosti željezničke infrastrukture, iznimno su teške. Ne možemo koristiti komparativne prednosti prometnog položaja u vidu ostvarivanja potencijalno velikih prihoda Luke Rijeka, logističkih centara i naravno, prijevoza robe željeznicom. Željeznički prijevoznici na zapuštenoj infrastrukturi skupi su i nekonkurentni, što dodatno pogoršava HŽ Infrastruktura, koja, radi nedostatnog financiranja od strane države, pretjerano opterećuje prijevoznike naknadom za korištenje loših pruga, nerazumno visokom cijenom električne energije i ucjenama s cijenom najma prostora, dio kojeg nikom drugom ne bi mogli iznajmiti ni uz dvostruko nižu cijenu.

Od nekad najbolje željeznice (nekadašnji ŽTP Zagreb imao je najmodernije pruge, kao i najmoderniji te najbrojniji vozni park ne samo u SFRJ, nego u čitavoj srednjoj i istočnoj Europi), ponajviše nebrigom države, spali smo na to da nas proglašavaju najgorom željeznicom u EU. Ovo ne pišemo radi nekakve nostalgije, nego da istaknemo žalosnu sramotu hrvatske politike.

Nije nam poznato iz kojeg razloga Vlada RH još uvijek nije donijela Pismo sektorske politike za željeznicu, iako možemo samo pretpostaviti kako razlog leži u tome što netko u Vladi i dalje ne želi prihvatiti realne troškove modernizacije, obnove i održavanja pruga. Da podsjetimo, od 2700 km pruga na 1700 km zaostaje kapitalni remont. Stanje kolosijeka i skretnica u kolodvorima i stajalištima je takvo da ugrožava sigurno odvijanje željezničkog prometa pa kako bi se smanjio rizik od nesreća, Uprava HŽ Infrastrukture dodatno smanjuje brzine, zatvara velik broj kolodvorskih kolosijeka i zaključava skretnice. Posljedica je nemogućnost križanja vlakova pa se više ne može sastaviti red vožnje koji bi odgovarao putnicima.

Očito je kako je željeznica i dalje na margini interesa resornog ministra i premijera! Kako drukčije objasniti da je Pismo sektorske politike cestarskog sektora doneseno još u ožujku 2017., a Pismo sektorske politike za željeznicu, 2 godine kasnije nije ni na vidiku?

Međutim, nedonošenje Pisma sektorske politike nema samo teške dugoročne posljedice. Uslijed nepostojanja plana financiranja obnove pruga (nakon što je Vlada odlučila ignorirati u Saboru doneseni Nacionalni program željezničke infrastrukture, iako je to u svakoj pravnoj državi obvezujući akt), HŽ Infrastruktura zatražila je kreditno financiranje u visini 800 mln HRK uz državno jamstvo, kako bi se barem zaustavilo povećanje zaostatka u obnovi pruga (investicijsko održavanje).

Tu sada nastupaju ministar financija Zdravko Marić i glavna državna rizničarka Ivana Jakir-Bajo, koji odbijaju izdati jamstvo, dok Vlada ne donese Pismo sektorske politike za željeznicu. Treba odmah reći da Pismo sektorske politike, nije uvjet za izdavanje jamstva, kao i da za neizradu i neusvajanje Pisma, nije odgovorna željeznica, nego resorno ministarstvo i Vlada.

Neodobravanje kredita, u situaciji kad su sredstva namijenjena za regulaciju željezničkog prometa i za održavanje pruga nedostatna i za tekuće održavanje, znači da će se odmah zaustaviti svi započeti radovi na obnovi pruga. Naime, HŽ Infrastruktura nema novca niti da plati dosad izvršene radove, radi čega izvođač ne može platiti dobavljače materijala koji su robu već isporučili, a samim time niti nabaviti materijal za nastavak obnove. A bez materijala, ne može se raditi ništa.

Pružne građevine, nakon što je Vlada na više godina zaustavila obnovu pruga, prošle godine napokon su ostvarile dobit. Plan je bio da se u 2019. pristupi prijeko potrebnoj obnovi pružne mehanizacije i poboljšanju na pojedinim lokacijama neljudskih uvjeta smještaja pružnih radnika.

Zaustavljanje poslovnih aktivnosti za izvođača Pružne građevine, značit će ostvarivanje gubitaka i mogući stečaj. Ako do toga dođe, to bi bio stečaj najveće građevinske tvrtke u Hrvatskoj s oko 1200 stalno zaposlenih i oko 400 sezonski radnika.
Čak i u „mekoj varijanti“, u kojoj bi HŽ Infrastruktura financirala hladni pogon Pružnih građevina do odobravanja kredita, šteta za Pružne građevine ali i za državu, bila bi iznimno velika.

Pružne građevine su najjeftinije kada rade, jer iza njihova rada ostaje novostvorena vrijednost – obnovljena pruga.

Kredit je trebalo odobriti još prije 6 mjeseci, obzirom da i nakon odobrenja Vlade, treba oko 6 mjeseci da kreditna sredstva postanu raspoloživa. A šest mjeseci hladnog pogona Pružnih građevina košta jako mnogo. Neodobravanjem kredita, šteta za željeznicu, ali i za državu, već je nanesena.

Iz svega navedenog sasvim je razvidno kako je neophodno da državna tijela i HŽ Infrastruktura odmah pristupe realizaciji traženog kredita HŽ Infrastrukture.

Mi u Sindikatu hrvatskih željezničara godinama pa i desetljećima tražimo da se zaustavi propadanje željeznice, jer bi obnovljena i modernizirana željeznica bila zamašnjak industrijskog razvoja zemlje, a i sama bi ostvarivala višestruko veće prihode od prijevoza robe i putnika. Naši vapaji bili su uzaludni, jer je politika, umjesto da željeznice obnovi i modernizira, radije kupovala socijalni mir isplatom plaća i otpremnina, što je samo trenutno bilo jeftinije. Jer, da su željeznice na vrijeme obnovljene i modernizirane, sami bismo zarađivali plaće, a umjesto isplate otpremnina, zapošljavali bismo radnike.

Krajnje je vrijeme da Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, napokon i što je prije moguće, izradi kvalitetno Pismo sektorske politike za željeznicu te da ga Vlada usvoji, nakon čega je potrebno pristupiti intenzivnoj obnovi i modernizaciji željezničke infrastrukture.

Mi željezničari nemamo više povjerenja da će do bilo čega traženog i doći, jer nas je politika previše puta prevarila i zaobišla.

Ukoliko u roku od 8 dana ne dobijemo pozitivan odgovor na zahtjeve, ili nas ne pozovete na sastanak s temama odobrenja kredita i donošenja Pisma sektorske politike za željeznicu, pristupit ćemo organizaciji prosvjednih aktivnosti”, stoji u pismu koje potpisuje Ivan Forgač, predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara.

Politika

Milanović: Sinjska alka je prije svega naša tradicija

Published

on

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je na završetku ovogodišnje Sinjske alke izjavio kako je Alka simbol zaštićen od UNESCO-a, ali je ona prije svega naš tradicija.

“Alka je simbol, zaštićena je od UNESCO-a, ali je ona prije svega naš tradicija, koju u potpunosti kao vitešku igru mogu razumjeti samo ljudi ovih krajeva,” naglasio je hrvatski predsjednik.

Prve doživljaje, zvuke i uzdahe s Alke, napomenuo je, pamtim iz 1971., kad  je narod na trkalištu, a mi “mularija” bili smo sa strane, vikao  ‘Savka, Tripalo, Savka  Tripalo!’ “To je bila ’71. Nisam znao tko su Savka i Tripalo, ali to uzbuđenje i posebno radostan naboj tadašnjega Hrvatskog proljeća sam godinama kasnije vrtio u sebi i vidio koliko je Alka važna za hrvatsku povijest,” rekao je Milanović.

Podsjetio je i kako je hrvatski književnik Dinko Šimunović, podrijetlom iz Cetinske krajine, početkom 20 stoljeća napisao da “Cetinjani ni danas ne misle kako bi živjeli mirno, već žive mirno zato što nemaju nikoga da se s njima bori.”

“Turci su otišli davno, ali su im užegli tu želju za borbom, slavom pa čak i osvetom, a od njih su primili i svakakve običaje i navike, o čemu je pisao Šimunović”, napomenuo je predsjednik i dodao kako su Cetinjani i Hrvati od tada prošli tri rata.

“Prošli su Prvi i Drugi svjetski rat te naš Domovinski rat, koji je prije 25 godina Hrvatska vojska završila  slavnom i časnom pobjedom. Ovih dana se toga sjećamo, ne zato da bismo likovali tuđem porazu, tuđoj ljudskoj nevolji i katastrofi,   nego zato da bismo u sebi istaknuli ono časno, plemenito i borbeno, a opet pitomo i pomirljivo, sve ono što u sebi na neki način utjelovljuje Sinjska alka,” poručio je Milanović.

Ucitavanje vijesti

Politika

Plenković će iskazati počast žrtvama u Varivodama

Published

on

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u nedjelju je u Sinju potvrdio kako će ove godine ići u Varivode, gdje će iskazati počast prema žrtvama koje su se dogodile u Domovinskom ratu.

To su puno puta kao Vlada učinili, osobito ministar obrane Tomo Medved, prema brojnim mjestima gdje su stradali Hrvati, a ove će godine Medved biti u Gruborima, te je izgledno da bi predsjednik Vlade krajem rujna trebao ići u Varivode.

Prirodno je da je Milošević bio na obilježavanju Oluje

Prije početka 305. Sinjske alke, komentirajući najavu Milorada Pupovca da će ići u Škabrnju, podsjetio je da su formirali parlamentarnu većinu u kojoj su politički predstavnici srpske manjine.

Smatra kako je to izrazito dobro, a i prirodno, te normalno da je potpredsjednik Vlade iz redova SDSS- a Boris Milošević došao na obilježavanje 25. godišnjice Vojno-redarstvene operacije “Oluja” kojom je oslobođen veliki dio hrvatskog teritorija. Poruke koje su poslali su poruke koje su primjerene početku nove faze odnosa između hrvatskog naroda i srpske manjine u Hrvatskoj, istaknuo je.

“Na taj način šaljemo signal o uključivom i tolerantnom društvu, društvu koje zna što je to pomirenje i što je to zajednička budućnost. Na tom tragu mislim da je dobro i da gospodin Milorad Pupovac, kao čelnik SDSS- a, ode u Škabrnju. Sve su to geste i iskazivanje pijeteta prema žrtvama koje oni nedvojbeno zaslužuju”, kazao je premijer Plenković.

Beogradu treba još vremena da razumije što se radi u Hrvatskoj

Upitan da komentira Vučićeve izjave o Miloševićevom odlasku u Knin na Oluju, rekao je da je sve to što rade, rade radi Hrvatske, hrvatskog društva, radi odnosa između Hrvata i srpske manjine u Hrvatskoj. Smatra kako treba još neko vrijeme da se u Beogradu u potpunosti razumije sve ono što oni rade, a ono za što su zainteresirani i ono na čemu će inzistirati u dijalogu i razgovorima sa Srbijom, to je zaštita prava Hrvata, kao manjine u Srbiji, te žele da oni budu adekvatno zastupljeni na različitim razinama predstavničke vlasti, sukladno bilateralnom sporazumu koji datira još od početka 2000. godine.

Odgovarajući na daljnje upite, istaknuo je kako je to proces kojeg vodi hrvatska Vlada, da su odabrali parlamentarnu većinu s ljudima s kojima su surađivali u proteklom mandatu, koja će biti kompaktna, homogena, koja će podupirati Vladu i zakonske prijedloge koji će dolaziti u Sabor.

“To podrazumijeva i nakon 25 godina od rata određene nove korake i geste koje prije svega zrcale Hrvatsku, koja je samosvjesna, samopouzdana država, koja je riješila sve svoje strateške ciljeve, država koja je članica EU i NATO- a i koja može svojim političkim potezima biti primjer ostalima. To je ono čime se vodimo”, izjavio je Plenković.

Upitan da nešto kaže o Pupovčevoj izjavi u kojoj je spominjao međunarodne faktore koji bi se trebali uključiti u proces pomirenja, Plenković je odgovorio kako ne zna na koga je mislio i dodao da su oni isključivo vodili razgovore s predstavnicima SDSS- a u Hrvatskoj. 

Doprinos turizma impuls hrvatskom gpospodarstvu

Odgovarajući na pitanja novinara rekao je i da će 20. kolovoza, nakon godišnjih odmora Vlada imati prvu sjednicu, na kojoj će odmah prionuti poslu. Ocijenio je kako trebamo biti zadovoljni načinom na koji su reagirali na COVID 19 i s restriktivnim mjerama kada je virus bio najubojitiji pa kasnije s otvaranjem koje je omogućilo dosta solidne rezultate ove turističke sezone, za koju su mnogi mislili da će biti gora nego što je. 

“Mislim da na tom tragu trebamo nastaviti, da nam ovaj kolovoz bude zaista maksimalno uspješan, da onda i taj doprinos hrvatskog turizma bude još jedan impuls hrvatskom gospodarstvu, a mi ćemo prionuti na izradu programa oporavka. To nam je okvirni dokument, koji će biti podloga za povlačenje sredstava iz instrumenta u sljedeće generacije, za koje znate da smo dobili 8,4 milijarde eura”, istaknuo je.

Ucitavanje vijesti

Politika

Medved: Srbija se mora suočiti s prošlošću

Published

on

Ministar branitelja Tomo Medved izjavio je u nedjelju u Sinju da se Srbija mora suočiti sa svojom prošlošću te poručio da se samo na istini može graditi buduća perspektiva u odnosima između Hrvatske i Srbije.

“Srbija se mora suočiti sa svojom poviješću, sa svojom ulogom u provedbi velikosrpske ideologije. Srbija se mora suočiti s istinom i na toj istini moramo graditi buduću perspektivu”, poručio je Medved uoči 305. Sinjske alke, odgovarajući na pitanje kako gleda na retoriku srpskog predsjednika vezano ovogodišnju obljetnicu Oluje.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je nakon proslave 25. godišnjice Oluje izjavio kako je Oluja bila najveće etničko čišćenje nakon Drugoga svjetskog rata te je zamjerio vodstvu srpske manjine u Hrvatskoj što je svečanosti u Kninu  nazočio i potpredsjednik hrvatske Vlade iz reda srpske nacionalne manjine Boris Milošević.

Medved je ocijenio da je takva retorika kontinuitet i da to slušamo već 25 godina. Upitan hoće li se u tu priču morati uključiti neki međunarodni faktori kako bi se ta situacija riješila, odgovorio je da tu za njih ne vidi neke uloge.

Ono što je važno, dodao je, da u Hrvatskoj znamo našu povijest te da tu povijest vrlo jasno svakodnevno komuniciramo. “Očekujemo od Srbije da se zaista suoči s istinom, da prihvati činjenice – a oni ih itekako dobro znaju – i da na toj istini, na tom tragu, gradimo naše buduće odnose”, poručio je Medved.

Nastavit ćemo tražiti nestale, imamo saznanja da je tzv. JNA provodila ekshumacije

Podsjetio je da je Vlada u prošlom mandatu 2019. godine donijela Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu koji regulira nadležnosti svih tijela i službi u procesu prikupljanja i postupanja – od segmenta analitike, pa sve do probnih iskapanja, u konačnici i ekshumacija, identifikacija i predaja posmrtnih ostataka članovima obitelji.

Na pitanje očekuje li bolju suradnju sa Srbijom, rekao je da je to kontinuirani proces.

“Kada govorimo o tom pitanju sa Srbijom, mi imamo saznanja da je tadašnja takozvana Jugoslavenska armija na području istoka Hrvatske, nakon njihovog ulaska u Vukovar i okolicu, da su provodili ekshumacije osoba iz primarnih u sekundarne grobnice. Imamo saznanja kada su to provodili, znamo čak i tko je to provodio”, naglasio je Medved.

Dodao je da su traženja usmjerena upravo na te pokazatelje te da će nastaviti tražiti konkretnu informaciju o tome gdje su završili posmrtni ostaci. Svakodnevno rade na više lokacija, ističe, a trenutno je u postupku priprema za identifikaciju nekoliko tijela na Zavodu za sudsku medicinu.

“Normativni okvir smo riješili. Zakonom je jasno propisano tko ima nadležnost za koji segment toga posla, vezano za prikupljanje informacija i postupanje, za svako tijelo u Hrvatskoj”, ponovio je Medved. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije