Povezite se

Politika

Šeparović: Upravni sudovi u Karamarkovu slučaju nisu izvršili svoju ulogu

Objavljeno

-

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović u petak je, obrazlažući usvajanje ustavne tužbe bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, ustvrdio da upravni sudovi nisu odgovorili na njegove prigovore o zaključku Povjerenstva o sprečavanju sukoba interesa u slučaju “savjetnica” zbog kojega je Karamarko otišao s političkih dužnosti, čime su mu povrijedili ustavna prava.

Nakon što je detaljno obrazložio nekoliko posljednjih ustavnosudskih odluka Šeparović je, odgovarajući na novinarska pitanja, kazao da je laičkim riječima Karamarkov slučaj vraćen na ponovno odlučivanje jer Karamarko i njegovi odvjetnici od upravnih sudova nisu dobili odgovore na postavljena pitanja.

Sudovi time nisu izvršili svoju ulogu nadzora nad zakonitosti akata upravnih tijela, u ovom slučaju Povjerenstva o suzbijanju sukoba interesa, čijom se odlukom Ustavni sud nije bavio.

“Odlukom Povjerenstva se nismo bavili. Nismo ju propitivali, nego smo propitivali prigovore koje je podnositelj iznio, a nije dobio odgovor”, kazao je Šeparović. Dodao je da su upravni sudovi to bili dužni učiniti prije Ustavnog suda, koji “dolazi na kraju”.

Šeparović je odbacio i medijska nagađanja da će odluka u Karamarkovu slučaju pomoći premijeru Andreju Plenkoviću.

Odluka o Karamarku neće pomoći ni odmoći premijeru Plenkoviću

“Odluka neće pomoći ni odmoći Plenkoviću, ali ni nikom drugom. Svaki dužnosnik ima pravo na pravičan postupak i da se u njegovom slučaju donese zakonita odluka. Ne samo da nismo doveli u pitanje načela djelovanja Povjerenstva, nego smo ih afirmirali”, kazao je Šeparović, ističući da ovlasti Povjerenstva nikada nisu dovedene u pitanje.

“Povjerenstvom se nismo bavili s njim se trebaju baviti upravni sudovi koji nisu dobro izvršili ulogu sudske kontrole”, zaključio je Šeparović.

Od 13 sudaca 10 sudaca glasalo je za ovu odluku, 3 suca bila su protiv.

Na konferenciji za novinare Šeparović je obrazložio i odluku zbog koje će vukovarski Srbi ostvarivati veća prava na uporabu jezika i pisma, a riječ je o statutarnim odlukama grada Vukovara, među kojima su neki članci sada ukinuti.

Tako je primjerice ukinuta statutarna odredba u dijelu koji se odnosi na prava srpskih vijećnika u Gradskom vijeću pa im se materijali za rad na srpskom jeziku i ćirilici moraju osigurati i na usmeni, a ne samo pismeni zahtjev kao ranije. Isto je i s dostavom prijepisa pojedinog predmeta, propisa, akta ili isprava.

Vukovarsko Gradsko vijeće u listopadu mora donijeti odluke o pravima srpske manjine

Istovremeno Ustavni sud nije prihvatio zahtjev u odnosu na odredbe statutarne odluke kojom je propisano da se kolektivna prava srpske nacionalne manjine na području Vukovara “osiguravaju kad se steknu uvjeti”.

Šeparović je kazao da Ustavni sud zabrinjava što gradsko vijeće nije donijelo odluke o pravima pripadnika srpske nacionalne manjine. Stoga im je Ustavni sud naredio da u listopadu postupe po vlastitom statutu i zakonu i donesu odluke i o tome obavijeste sud.

“U listopadu moraju vidjeti koja od prava individualnih i kolektivnih, s obzirom na dostignuti stupanj snošljivosti i dijaloga, se mogu proširiti i o tome donijeti odluku. Ako Ustavni sud bude smatrao da to nije u skladu sa Ustavnim zakonom zadržao si je mogućnost da je ukine”, kazao je Šeparović.

Iako to nije izrijekom navedeno na novinarsko pitanje je potvrdio da je među tim odlukama i ona o ćiriličnim natpisima u Vukovaru.

Osvrnuo se i na nekoliko slučajeva koje je nazvao “medijskim predmetima”, a odnose se na pravo na slobodu izražavanja. Sloboda izražavanja može biti ograničena samo ako je to nužno u demokratskom društvu, što su nužni utvrditi sudovi u pojedinačnim slučajevima, rekao je Šeparović, dodajući da sloboda medija predstavlja jedan od temelja svakog demokratskog društva.

Politika

Miro Bulj: “Mesić je kriminalac i krivokletnik”

Published

on

Saborski zastupnik Most-a Miro Bulj oglasio se preko Facebook stranice vezano za odluku splitskog Općinskog suda u slučaju bivšeg predsjednika Stipe Mesića. Miro Bulj nije štedio riječi.

“Sud u Splitu potvrdio da je bivši predsjednik Mesić otuđio čekove koje mu je naša emigracija dala u Australiji za obranu Hrvatske od velikosrpske agresije. Očekujem da se nakon ove presude zbog ratnog profiterstva prema Mesiću usmjere i tijela kaznenog progona.

Ponosan sam što je na inicijativu Mosta, koju sam osobno predložio, ukinut ured ovom kriminalcu i krivokletniku. Nikad neću zaboraviti koliki je otpor tome pružao HDZ na čelu s Tomislavom Karamarkom koji mu je bio u suradnik u Uredu predsjednika”, napisao je Bulj.

Sud u Splitu potvrdio da je bivši predsjednik Mesić otuđio čekove koje mu je naša emigracija dala u Australiji za obranu…

Objavljuje Miro BuljSrijeda, 20. studenoga 2019.

Ucitavanje vijesti

Politika

Gradsko vijeće Kutine – dvojica SDP-ovaca i nezavisna vijećnica ušli u Bandićevu stranku

Published

on

Izvor: Facebook

Prelaskom dvojice vijećnika SDP-a i nezavisne vijećnice u Gradskom vijeću Kutine u  Stranku rada i solidarnosti Milana Bandića, ta je stranka postala najjača u Gradskom vijeću, rečeno je u srijedu navečer na konferenciji za novinare u Kutini na kojoj je bio i Bandić.

 U Stranku rada i solidarnosti prešli su dosadašnji SDP-ovi gradski vijećnici  Miodrag Mišljen i Darko Kousek, te nezavisna vijećnica Marieta di Gallo.

 U Gradskom vijeću Kutine, koje ima 22 člana, na vlasti je koalicija predvođena HDZ-om.

 Damir Petravić, vijećnik Bandićeve Stranke rada i solidarnosti, koja sada u Kutini ima četiri gradska vijećnika, rekao je da se njihova  stranka neće niskim čvrsto povezivati ili koalirati, već će surađivati sa strankama koje podržavaju njihove programe. 

 S obzirom da sada imaju četiri vijećnika i da su postali najbrojnija stranka u kutinskom Gradskom vijeću, napomenuo je da se može očekivati preslagivanje snaga.

 Novim članovima svoje stranke, zagrebački gradonačelnik i predsjednik Stranke rada i solidarnosti Milan Bandić uručio je stranačke majice i prigodne darove. Naglasio je kako je zadovoljan što stranci prilaze mladi jer, dodao je, ‘najbolji je spoj iskustva i mladosti’.

 “Za 4,5 godine koliko stranka djeluje, zadržali smo vlast u Zagrebu, a idemo i dalje. S 11 zastupnika u Hrvatskom saboru smo treća politička opcija u Hrvatskoj. Na sljedećim lokalnim i parlamentarnim izborima očekujemo još bolje rezultate, a imamo i planove za 6. izbornu jedinicu, Sisačko-moslavačku županiju, Sisak i Kutinu. Želimo pomoći drugim gradovima i općinama, kako bi se u njima živjelo kao i u Zagrebu, gdje je stopa nezaposlenosti samo tri posto. Na duge pruge isplati se jedino puno delati, jer 30 posto predstavlja talent, a 70 posto šljakanje”, izjavio je Bandić.

Osvrnuvši se na skorašnje predsjedničke izbore 22. prosinca, Bandić je ponovio da njegova Stranka rada i solidarnosti, koja nema svog kandidata, nije imala veliki izbor, pa su odlučili podržati aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović za još jedan predsjednički mandat.  

Ucitavanje vijesti

EU

Merkel branila hrvatske napore u zaštiti vanjskih granice Unije

Published

on

Perspektiva zemlje koja štiti vanjsku granicu Europske unije razlikuje se od one koju imaju članice u srcu Schengenskog prostora, rekla je u srijedu kancelarka Angela Merkel u obrani Hrvatske od optužbi za kršenje prava migranata. 

Na konferenciji za novinare kancelarka je odgovarala na pitanje može li Hrvatska preuzeti predsjedanje Unijom kada je optužuju za nepoštivanje ljudskih prava zbog postupanja prema ilegalnim migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom.

“Europska unija živi od toga da ima različite perspektive”, rekla je Merkel nakon sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem održanog na rubu kongresa Europskih pučana (EPP) koji se prvi put održava u Zagrebu.

“Iz perspektive zemlje koja mora štititi vanjske granice to izgleda drugačije nego iz perspektive jedne zemlje koja je u sredini europskog prostora”, rekla je Merkel.

Hrvatska kao mlada država itekako može unijeti svoja iskustva jer su joj pregovori u svježem sjećanju za razliku od Njemačke kojoj pristup u EU seže u daleku prošlost, kazala je nadalje.

“Hrvatska je puno toga učinila kako bi stvorila preduvjete za pristup Schengenskom procesu i Komisija je to i pozitivno ocijenila”, rekla je Merkel. 

Njemačka još nije o tome raspravljala, dodala je.

“Ali ću skrenuti pozornost na to što je sve učinjeno. Tijekom njemačkog predsjedanja vodit će se rasprava o tome”, kazala je kancelarka Merkel čija zemlja će nakon Hrvatske u prvoj polovici 2020. preuzeti predsjedanje u drugom polugodištu.

Europska komisija dala je u listopadu zeleno svjetlo ocjenom da je Hrvatska ispunila tehničke kriterije, a konačnu odluku o pristupu donosi Europsko vijeće.

Plenković je o tome ponovio raniju izjavu da nije realno da se o hrvatskom ulasku u Schengen odlučuje upravo u vrijeme hrvatskog predsjedanja.

“No to ne znači da se na operativnoj razini radnih skupina neće razgovarati o izvješću Komisije i kako će ići proces odlučivanja dalje”, rekao je.

Podsjetio je na iskustva Bugarske i Rumunjske koje godinama čekaju na ulazak.

Zato će Hrvatska nakon predsjedanja “učiniti sve da uvjeri europske partnere da Hrvatska zavređuje biti dio Schengenskog područja”, rekao je.

Jugoistočna Europa 

Hrvatska je među prioritete svog predsjedanja uvrstila proširenje na zemlje jugoistočne Europe i Plenković je ponovio ocjenu da pregovarački okvir koji se koristi za Crnu Goru i Srbiju već omogućuje suspenziju i vraćanje na privremeno zatvorena poglavlja (reverzibilnost procesa) i zato drži da nisu potrebni “filteri” koje predlaže Francuska.

Kancelarka je ponovila da žali zbog toga “što Albaniji i Sjevernoj Makedoniji nije uspjelo otvoriti pregovore s Europskom unijom o članstvu”.

Rekla je da podupire planove hrvatske vlade i smatra da zemlje zapadnog Balkana trebaju u punom sastavu činiti dio Europske unije.

Bilateralni odnosi

Dvoje premijera razgovaralo je o odnosima Hrvatske i Njemačke za koju je Plenković rekao da je oduvijek “prijateljska država i zemlja koja nas je podupirala u strateškim međunarodnim ciljevima”.

Glavni je vanjskotrgovinski partner i jedna od glavnih zemalja za ulaganja u Hrvatsku, zemlja u kojoj žive brojni Hrvati i zemlja iz koje nam svake godine dolazi veli broj turista.

Nekih 395.000 Hrvata živi u Njemačkoj u dobrom suživotu s domaćim stanovništem, kazala je kancelarka Merkel. 

Želja dvoje premijera je  unaprijediti gospodarsku suradnju, ali i suradnju u svim drugim područjima, rekao je Plenković.

“Smatramo da se gospodarska suradnja još može ojačati”, rekla je kancelarka.

Oboje su istaknuli da su u pogledu europskih tema najbitnije sljedeća faza razgovora o Brexitu nakon izbora u Ujedinjenoj Kraljevini.

“Ovisno o rezultatima poduzimat ćemo korake odmah u siječnju kada Hrvatska preuzme predsjedanje Vijećem EU-a”, rekao je hrvatski premijer.

Druga je tema europski sedmogodišnji proračun od 2021. do 2027., koji je izgledno da postane tema hrvatskog predsjedanja.

Izrazito je važno da Hrvatska i Njemačka usuglašavaju stavove da pokušamo pronaći zajednički nazivnik, prvo o tome koliki će biti proračun, a onda koliko će se i na koje politike alocirati sredstva, smatra Plenković.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije