SDP: Vlada pomaže multinacionalnim kompanijama, a teret krize stavlja na građane

Potpredsjednici SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i Biljana Borzan najavili su u petak inicijativu u Europskom parlamentu koja bi prisilila multinacionalne kompanije da plaćaju poreze tamo gdje djeluju te istaknuli da hrvatska Vlada to ne želi podržati.

Na taj način, ocijenili su, Vlada teret krize stavlja na leđa građana.

Po zadnjim podacima, 10 posto ukupnog BDP-a EU je ukradeno, sakriveno ili nepravedno raspodijeljeno, a populistički pokreti koji traže smanjenje poreza imaju svoju osnovicu u tome da bogati u poslovnom sektoru plaćaju sve manje, a cijeli trošak društva je prevaljen na srednju klasu, malo i sitno poduzetništvo i na građane EU, rekao je Hajdaš Dončić na konferenciji za medije u petak.

“SDP-u je to neprihvatljiv način raspodjele nacionalnog bogatstva, a jedino rješenje su progresivni porezi. Temeljno pitanje je kako olakšati pravednu poreznu raspodjelu i natjerati najbogatije da plate svoj udio i sudjeluju u krizi izazvanoj pandemijom”, rekao je.

Hajdaš Dončić naveo je kako su porezi i porezna politika ideološka pitanja jer govore kako se koriste resursi i kako ih pravedno raspodijeliti u društvu.

“Za SDP ekonomski rast više nije varijabla. Varijabla je pravedna raspodjela koja uključuje javno zdravstvo, školstvo i transport jer su to tri ključna stupa koja mogu spriječiti nejednakost u društvu”, poručio je.

Dodao je kako su porezna ili fiskalna politika nacionalna politika, ali da zemlje članice EU bez koordinacije i zajedničkog pristupa ne mogu odgovoriti na ključna pitanja koja se otvaraju u zadnjem desetljeću, a, uz ostala, to je i pitanje zašto svi ne sudjeluju sukladno svojoj ekonomskoj moći.

Tu su i pitanja zašto one najveće multinacionalne korporacije koriste porezne olakšice i porezne oaze te zašto neke članice na nepravedan način, kroz smanjivanje poreznih taksi, privlače najbogatije da tamo ostvaruju poslovni nastan. Kada se komparira iznos utajenog poreza, on iznosi tri do četiri ukupnog BDP-a Hrvatske za kompanije koje imaju neke poslovne aktivnosti u Hrvatskoj. Prijedlog je da se napravi crna lista tih kompanija i da budu isključene iz bilo kakvih programa koje radi EU.

“Meni stvarno nije jasno zašto je Vlada HDZ-a i Andreja Plenkovića protivnica toga”, rekao je Hajdaš Dončić.

Borzan: Evo razlike između ljevice i desnice

Potpredsjednica SDP-a i europarlamentarka Biljana Borzan istaknula je kako se prema studiji Europskog parlamenta u EU godišnje izgubi između 30 i 50 milijardi eura zbog utaje poreza multinacionalnih kompanija. Prema izvješću Eurobarometra, 86 posto građana želi strožu kontrolu utaje poreza i poreznih oaza, a 71 posto hrvatskih građana smatra da se taj problem treba rješavati na europskom nivou.

Prijedlog direktive o kojem će se raspravljati sljedeći četvrtak na Europskom vijeću ima za cilj obvezati velike multinacionalne kompanije koje imaju promet preko 750 milijuna eura da za svaku državu prijavljuju koliko zarađuju u toj državi, kolika im je imovina, koliko imaju zaposlenika i koliko poreza su platili. Direktiva regulira i visoke kazne koje su proporcionalne i odvraćajuće.

Zdravstvena kriza nosi sa sobom i veliku gospodarsku krizu, a vlade pojedinih država se mogu odlučiti teret krize natovariti na građane ili će novac pokušati naći tamo gdje ga ima, odnosno natjerati one koje imaju velike profite na europskom tlu da plate, a ne utaje porez, navela je Borzan.

Ovo dugo, dodala je, čini se logično, međutim, ta direktiva stoji u Vijeću već četiri godine iako je prošla sve potrebne procedure. Pojasnila je da se ne može postići većina jer dio država članica ne želi glasati za takvu direktivu jer su i same porezne oaze, a dio ih štiti svoje multinacionalne kompanije.

Hrvatska se, kaže Borzan, našla među njima iako nema takve sporne kompanije. Kao objašnjenje za svoj stav, Vlada je navela da se odluka mora izglasati jednoglasno jer se radi o poreznoj politici iako je Europska komisija dala tumačenje da se tu radi o izvještavanju o poslovanju, za što je potrebna kvalificirana većina, objasnila je.

Također je navela kako je do početka hrvatskog predsjedanja došlo do obrata i ostvarena je većina država koja je bila spremna ići u promjene, “a Hrvatska to nije stavila na dnevni red Vijeća iako je to kao predsjedateljica mogla, pa čak i bila dužna”.

Borzan je tada s kolegama poslala pisma tadašnjem ministru Horvatu tražeći da se to stavi na dnevni red, no, kaže da se ništa nije dogodilo.

“Čujemo pitanja koja je danas razlika između ljevice i desnice. Evo, upravo u ovome. SDP traži načine kako da rastereti građani da se teret krize ne lomi preko njihovih leđa, dok se HDZ iz nama neobjašnjivih razloga stavlja na stranu multinacionalnih kompanija koje ogromne količine novca utaje”, poručila je Borzan.

Ti novci se mogu upotrijebiti za brži i lakši izlazak iz krize, za otvaranje novih radnih mjesta ili očuvanje postojećih, izgradnju vrtića, cesta, pruga i slično, dodala je. Informacije govore da su izgledi da direktiva prođe veliki, a Borzan je zaključila da će biti vrlo zanimljivo vidjeti kako će se o tome postaviti hrvatska Vlada.