Povezite se

Politika

SDP u VII. izbornoj jedinici očekuje sedam saborskih mandata

Objavljeno

-

Pod sloganom “Ispiši budućnost” predsjednik SDP-a Davor Bernardić predstavio je u ponedjeljak u Karlovcu glavne smjernice stranačkog predizbornog programa za parlamentarne izbore, a sa skupa je poručeno i kako u VII. zbornoj jedinici očekuju sedam saborskih mandata.

Obraćajući se članstvu i simpatizerima u punoj dvorani za sastanke Sportske dvorane Mladost Bernardić je rekao da u Karlovcu, gradu odakle i sam po ocu potječe, osjeća dobru energiju i optimizam te da je SDP u protekloj vrlo zahtjevnoj godini pokazao da je „potpuno spreman preuzetu svu odgovornost za budućnost Hrvatske“.   

Tvrdi kako će njegova stranka osigurati red i stabilnost, provesti reformu pravosuđa te najavljuje da će „odmah po preuzimanju vlasti, povećati minimalnu plaću na 4.000 kuna, povećati mirovine, a neoporezivi dio plaća povećati na 5.000 kuna i tako osigurati trenutni rast plaća za oko 500 kuna mjesečno, jer je ključni cilj SDP-ovog programa rast životnog standarda kroz rast plaća i mirovina“.  

Uzevši za primjer Karlovac, „koji je u bivšoj državi bio gospodarski gigant, a danas je zapušteni grad iz kojeg ljudi iseljavaju“, najavio je za cijelu Hrvatsku otvaranje novih radnih mjesta i dostojanstvenu budućnost.

Osigurat će, kaže, i subvencioniranje stanova na najam jer subvencioniranje otkupa stanova odgovara samo kreditno sposobnima, a stambene potrebe mladih riješit će, ističe, i gradnjom novih stanova za dugoročni najam.

Predstavljene smjernice najavljuju i obračun s lopovlukom, trpanjem javnog novca u privatne džepove, te će se te „silne milijarde koje se troše na korupciju i trpaju u privatne džepove” u vrijeme ove, po njegovu mišljenju, najkorumpiranije vlade u hrvatskoj povijesti preusmjeriti u gospodarski rast i rast životnog standarda.

Hrvatski sabor je blokiran jer nema većinu

Bernardić je ustvrdio i kako je Hrvatski sabor blokiran jer zadnja dva tjedna nema većinu te ne može donositi zakone, a istovremeno je Državno odvjetništvo ostalo bez glavnog državnog odvjetnika i neće ga imati još dva mjeseca.

Koordinator SDP-a za VII. izbornu jedinicu Zlatko Komadina rekao je da se ona proteže od Jadrana do Jaruna, da ima snažan socijaldemokratski potencijal, te da im je u osvajanju saborskih mandata cilj „sedam u sedmoj“.

Predsjednik gradske organizacije SDP-a Dario Janković smatra da će se ponoviti dosadašnji najbolji rezultat, a to je devet osvojenih mandata.

Predsjednik Županijske organizacije SDP-a za Karlovačku županiju Ivan Vuković osvrnuo se na slogan kampanje „Ispiši budućnost“ i rekao da će s pobjedom SDP-a to biti budućnost bez masona i bez govora mržnje, već mir i dobro među ravnopravnim građanima, gdje svi imaju jednake šanse.

Politika

Drago Krpina: Evo zločina velikosrpskih barbara

Published

on

Drago Krpina/Izvor:HRT

Bivši saborski zastupnik i glavni tajnik HDZ-a, HDZ-ov doajen Drago Krpina napisao je u prigodi obilježavanja Oluje tekst na društvenoj mreži i iznio zastrašujuće podatke. Objavu na društvenim mrežama prenosimo u cijelosti:

OLUJA SE NEPOVRATNO UTKALA U HRVATSKI NACIONALNI IDENTITET, OSTAT ĆE NJEGOVOM TRAJNOM SASTAVNICOM I NADAHNUĆEM BUDUĆIM HRVATSKIM NARAŠTAJIMA „DOK NAM ŽIVO SRCE BIJE“
Svima koji Hrvatsku istinski doživljavaju svojom Domovinom, čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i dan hrvatskih branitelja!
Prije dvadeset i pet godina ostvarili smo veličanstvenu pobjedu nad velikosrpskim agresorima čiji je cilj bio trajno okupirati trećinu hrvatskog državnog teritorija i priključiti ga stoljećima planiranoj „velikoj Srbiji“.

Nažalost, u zločinačkom okupatorskom pothvatu sudjelovao je i veliki dio hrvatskih građana srpske nacionalnosti koji su prednjačili u zatiranju svega hrvatskog na privremeno okupiranim hrvatskim područjima.
Bio je to konačan sraz hrvatske državotvorne ideje i velikosrpske osvajačke politike.

Stoljećima su bili sučeljeni imperijalni velikosrpski planovi o stvaranju „velike Srbije“ i težnja Hrvata za stvaranjem svoje slobodne države Hrvatske. Oba cilja nisu mogla biti ostvarena. Ostvarenje velikosrpskih planova isključivalo je mogućnost postojanja države Hrvatske. Uspostava države Hrvatske poništavala je mogućnost stvaranja „velike Srbije“.

Prije dvadeset i pet godina odigrala se konačna završnica u kojoj je zauvijek slomljen i poražen velikosrpski imperijalni san a ostvarena gotovo tisućljetna težnja hrvatskog naroda za obnovom svoje pune državnosti.

Sudbinu poraženih podjelio je i onaj dio Srba iz Hrvatske koji su, za ostvarenje ideje „da svi Srbi žive u jednoj državi“ sudjelovali u stravičnim zločinima nad svojim dojučerašnjim susjedima Hrvatima.
Prije dvadeset i pet godina, birajući između zapovjedi svojih vojvoda da napuste Hrvatsku i poziva predsjednika Tuđmana da ostanu, izabrali su ono prvo. Otišli su jer im je bila neprihvatljiva pomisao o životu u suverenoj, samostalnoj i slobodnoj državi Hrvatskoj i jer su bili svjesni zločina u kojima su sudjelovali. Nisu imali hrabrosti suočiti se s onima nad kojima su počinili najteže zločine.
Zločini velikosrpskih barbara ogledaju se u:

15 000 POGINULIH I JOŠ PREKO TISUĆU NESTALIH HRVATSKIH BRANITELJA I CIVILA;
402 POGINULE HRVATSKE DJECE;
33 000 RANJENIH OD TOGA OKO 10 000 CIVILA:
10 000 DJECE KOJA SU OSTALA BEZ JEDNOG ILI OBA RODITELJA;
600 HRVATA (UGLAVNOM STARACA) UBIJENIH NA PRIVREMENO OKUPIRANIM HRVATSKIM PODRUČJIMA NAKON DOLASKA SNAGA UN-a;
550 TISUĆA PROGNANIKA MEĐU NJIMA 120 000 DJECE;
OKU 150 000 POTPUNO ILI DJELOMIČNO RAZORENIH KUĆA;
PREKO TISUĆU POTPUNO ILI DJELOMIČNO RAZRUŠENIH KATOLIČKIH CRKAVA;
OKO 300 MILIJARDI KN NEPOSREDNIH I POSREDNIH RATNIH ŠTETA.

Hrvatska je vojska i policija prije dvadeset i pet godina prekinula navedeni zastrašujući ritam srpskoagresorskih zločina.

Imajući na umu sva navedena stradanja, lako je razumjeti važnost OLUJE, radost, zanos i oduševljenje kojim je ona ispunila hrvatski narod kao i razloge što njezinu godišnjicu obilježavamo s posebnim osjećajima.
U posljednje vrijeme svjedočimo podmuklim pokušajima, nakon što se u tomu nije uspjelo u Haagu, da se OLUJA prikaže kao zločin nad „nedužnim“ srpskim stanovništvom. Svrha je odavno poznata: još jednom označiti hrvatski narod genocidnim a sudionike velikosrpske agresije na Hrvatsku prikazati nevinim žrtvama.

Nažalost, svjesno ili nesvjesno u tomu sudjeluje i dio hrvatske političke i medijske elite.
Hrvatska se uporno pokušava prisiliti na opravdavanje zbog legitimnog, pravednog i neizbježnog oslobađanja svojih, od srpskih okupatora zaposjednutih, područja, na kojima su u četiri godine nad Hrvatima počinjeni najstrašniji pogromi i zločini.

Toj podmukloj nakani, zakamufliranoj floskulama o pomirbi i zajedničkoj budućnost, koja bi se trebala temeljiti na zaboravu i prešućivanju povijesne istine, valja se beskompromisno oduprijeti.
Stabilnu budućnost i pravedno društvo moguće je graditi samo na ISTINI a ne na njezinu relativiziranju i krivotvorenju.

Uz ostalo, uvijek treba podsjećati da je, nasuprot Srbima iz Hrvatske koji su sudjelovali u velikosrpskoj agresiji, u obrani Hrvatske sudjelovalo i oko deset tisuća naših prijatelja i suboraca srpske nacionalnosti koji su Hrvatsku doživljavali i branili kao svoju Domovinu.
Krici gorčine poraženih sudionika agresije na Hrvatsku, još uvijek aktualnih upravljača Srbijom, nekadašnjih Miloševićevih i Šešeljevih pobočnika, koji svake godine u ove dane dopiru iz Beograda, odjekuju i u prividno plačljivim, a zapravo perfidno zlonamjernim, pupovačkim naricanjima po Hrvatskoj.

Svi ti krici srdžbe i prijetvorna „naricanja“ vojnih i političkih velikosrpskih agresorskih gubitnika ne mogu i neće pomutiti nesputanu hrvatsku radost u prisjećanju na našu veličanstvenu pobjedu čiju 25. obljetnicu obilježavamo.
OLUJA se nepovratno utkala u hrvatski nacionalni identet, ostat će njegovom trajnom sastavnicom i nadahnućem budućim hrvatskim naraštajima „DOK NAM ŽIVO SRCE BIJE“.

OLUJA SE NEPOVRATNO UTKALA U HRVATSKI NACIONALNI IDENTITET, OSTAT ĆE NJEGOVOM TRAJNOM SASTAVNICOM I NADAHNUĆEM BUDUĆIM…

Objavljuje Drago KrpinaUtorak, 4. kolovoza 2020.

Ucitavanje vijesti

Politika

Pet od 55 sudionika nije podnijelo financijsko izvješće, prijete im kazne

Published

on

Pet od ukupno 55 stranaka, koalicija i kandidata koji su sudjelovali na saborskim izborima nije ispunilo svoju obvezu i Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) u roku dostavilo cjelovit izvještaj o financiranju izborne promidžbe.

Taj je rok istekao u utorak u ponoć, a do njega svoja izvješća u DIP-ov informacijski sustav za nadzor financiranja nisu unijeli: Hrvatska stranka budućnosti, neovisne liste Damira Grunbauma i Dina Debeljuha, te dvojica kandidata iz 12., manjinske izborne jedinice Bari Ahmedi i Robert Bosak, potvrdilo je u srijedu Povjerenstvo.

Izbornim sudionicima koji su zaboravili svoju obvezu prijete prekršajne novčane kazne koje za stranke iznose od 10 tisuća do 100 tisuća kuna, a za neovisne liste, odnosno osobe koje su ih ovlaštene zastupati i za kandidate od dvije tisuće do 20 tisuća kuna.

Cjeloviti financijski izvještaji svih sudionika mogu se, odnosno moći će se vidjeti na jednom mjestu, DIP-ovoj mrežnoj stranici.

Izvještaji stranaka, odnosno koalicija i kandidata koji su dostavljeni zaključno sa 3. kolovozom već su objavljeni i mogu se vidjeti, dok će se izvještaji dostavljeni zadnjeg dana roka,  4. kolovoza moći vidjeti od četvrtka, 6. kolovoza.

Izvještaji se objavljuju prvog radnog dana nakon predaje, a kako je srijeda državni praznik i neradni dan, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, danas se ne objavljuju.

U četvrtak će se moći vidjeti i cjeloviti financijski izvještaji stranaka i koalicija koje su izborile najviše mjesta u Hrvatskom saboru: HDZ-a, Restart koalicije, Domovinskog pokreta, Mosta NL i platforme Možemo!

HDZ je u utorak sam izvijestio da je za promidžbu potrošio 15,8 milijuna kuna, te da su mu približno isti bili i primici.  

Po listi, odnosno kandidatu, u jednoj izbornoj jedinici na promidžbu se moglo potrošiti najviše 1,5 milijuna kuna, HDZ se natjecao u 11 jedinica, što znači da je ukupno mogao potrošiti 16,5 milijuna kuna.  

Dio izbornih troškova ta će stranka ‘pokriti’ naknadom koju država isplaćuje za svaki osvojeni saborski mandat, a koja iznosi 135 tisuća kuna po mandatu. S obzirom da ih je HDZ osvojio 66, trebalo bi mu pripasti naknada od 8,9 milijuna kuna.

Za njeno dobivanje trebat će pak pričekati da DIP provede nadzor financiranja izborne promidžbe, rok za izvješće o tom nadzoru je 14. rujna.

Ucitavanje vijesti

Politika

Na izborima u svibnju birat ćemo 634 lokalna dužnosnika manje

Published

on

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica netom je izišao iz samoizolacije, a već najavljuje ubrzane promjene u svom resoru. Prva među njima je smanjenje broja regionalnih i lokalnih dužnosnika, koje bi se trebalo provesti već na predstojećim lokalnim izborima.

Na prošlim lokalnim izborima izabrano je 20 župana i gradonačelnik Zagreba, koji ima status grada i županije. Uz to, birano je i 127 gradonačelnika i 428 načelnika općina, a po važećem zakonu svi oni imaju pravo na zamjenike.

Sa po dva zamjenika župana i gradonačelnika velikih gradova i po jednim zamjenikom načelnika općina u administrativno prilično rascjepkanoj državi broj izravno izabranih lokalnih i regionalnih dužnosnika premašio je 1300, što u Vladi smatraju prevelikim brojem bez pokrića u stvarnim potrebama lokalne samouprave.

Ministar Malenica zato najavljuje da će taj broj prepoloviti, odnosno da će u Hrvatskoj nakon lokalnih izbora biti 634 zamjenika manje nego dosad.

U njegovu Ministarstvu otkrivaju da bi zamjenike zadržale samo županije i gradovi veći od 35.000 stanovnika. No, umjesto dosadašnja dva, župani i gradonačelnici velikih gradova ubuduće će imati po jednog zamjenika, a njihove poslove djelomično će preuzeti pročelnici upravnih odjela.

U Ministarstvu argumentiraju kako su zamjenici župana i gradonačelnika velikih gradova dosad u praksi uglavnom dobivali po dio ovlasti u poslovima iz djelokruga gradonačelnika i župana.

Ti su se poslovi uglavnom raspoređivali tako da bi jedan zamjenik dobio ovlasti u društvenim djelatnostima, a drugi u komunalnim poslovima, što u Ministarstvu smatraju nepotrebnim, s obzirom na to da i u županijama i u gradovima postoje pročelnici i za jedno i za drugo, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije