Povezite se

Politika

SDP dobio 220.000 glasova manje, HDZ oko 80.000

Objavljeno

-

SDP je na izborima dobio čak 222.000 glasova manje nego 2016., dok je HDZ-ov manjak oko 80 tisuća.

U nedjelju je na birališta izašao rekordno nizak broj glasača, samo 46,9 posto svih onih koji imaju glasačko pravo.

Usporedbe radi, na posljednjim parlamentarnim izborima 2016. glasalo ih je više od polovice (52,59 posto), a 2000. nedostižnih 75,21 posto. Konkretno, ove je godine glasalo 1.638,497 građana, odnosno 243,830 manje nego na prošlim izborima i šokantnih milijun manje u odnosu na izbore prije dvadeset godina, promatramo li samo odnos važećih glasačkih listića.

Iako se broj aktivnih glasača iz godine u godinu smanjuje, što ozbiljno ugrožava legitimitet izbora, ovogodišnji broj nevažećih listića od 38.355, što je unutar izbornog prosjeka, sugerirao bi da ogorčenost i apatija nisu bili faktori koji su presudili na slabu izlaznost.

Ona bi se prije mogla pravdati ozbiljnom epidemiološkom situacijom, koja je sigurno dio birača obeshrabrila u odlasku na birališta te ljetnom sezonom, tijekom koje su interes za izbore i izlazak na birališta tradicionalno slabiji.

Taktika HDZ-a da raspišu izbore početkom srpnja, što je naišlo na neodobravanje jednog dijela političkih aktera, pritom je ipak urodila plodom. Poslovično disciplinirano HDZ-ovo biračko tijelo svoje je glasačko pravo dobro iskoristilo, pa je tako HDZ na ovim izborima dobio ukupno 603.103 glasova gradana (Što bi iznosilo 36,8 posto svih glasova kad bi Hrvatska bila jedna izborna jedinica), a Restart koalicija tek 414.614 (25,50 posto), odnosno 188.489 manje.

Pogledamo li opet rezultate prošlih parlamentarnih izbora, može se uočiti da su obje velike stranke izgubile dio podrške – HDZ 80.000 glasova, a SDP drastičnih 222.000, donosi Jutarnji list.

Politika

Radnička fronta: Ministar Ćorić laže o visokim otpremninama radnika Rafinerije Sisak

Published

on

Radnička fronta poručila je u nedjelju kako ministar Tomislav Ćorić laže da su otpremnine radnika Rafinerije Sisak 60 posto veće od prosječne otpremnine u RH, a radnike su pozvali da se ujedine i organiziraju prosvjed ispred Vlade na Markovom trgu.

Radnici su nam dostavili i dokument iz kojeg je vidljivo kolike su otpremnine ponuđene radnicima koji imaju status branitelja, dok su radnicima koji nemaju status branitelja otpremnine već odavno smanjene i svedene na maksimalni iznos od 18 plaća, stoji u priopćenju.

Mnogi radnici s liste za otkaz imaju malu djecu, neki i bolesnu, mnogi su u stambenim kreditima, dosta ih je i oboljelo na radnom mjestu u toj istoj Rafineriji, a sad im pored otkaza hoće smanjiti i otpremnine i to u zadnji tren, za 30 do 60 posto. Hrvatska se Vlada u suradnji s Molom hoće riješiti 250 radnika za sitne novce da bi Uprava, menadžeri, direktori i upravitelji pogona na tome zaradili ogromne iznose koji su poslovna tajna.

Ispada tako da su radnici prije devet godina i to poduzeća koje je bilo jedan od najvećih dužnika državi dobili veće otpremnine nego što bi ih trebali dobiti danas radnici Rafinerije. S tim da su njima tada uzete u obzir sve godine staža.

To su radnici Ine koja je u hrvatski proračun samo po stavki dividende za 2018. godinu uplatila 560 milijuna kuna, a za 2019. godinu 279,2 milijuna kuna, da ne govorimo o svim ostalim uplatama kroz poreze, prireze, za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i tko zna još kakve sve ne stavke, milijarde su u pitanju.

U dokumentu koji smo dobili od radnika vidi se da udruga branitelja organizira u ponedjeljak 21. rujna, u 12 sati, ispred Doma Rafinerije nafte u Sisku okupljanje i referendum po pitanju otpremnina. Ostaje nam da vidimo s kojim lažima će pred radnike izaći sindikati, u petak nakon sastanka s upravom. To su isti sindikati koji su bez ikakvih referenduma pristajali na smanjenja materijalnih i nematerijalnih prava radnika sve ove godine, navode u priopćenju.

Pozivamo radnike da se ujedine i da organiziraju prosvjed ispred Vlade na Markovom trgu. Stanimo na kraj vladinim malverzacijama, klijentelizmu, povlaštenim elitama koje dobivaju pomoć u korona krizi, dok se radnom čovjeku upućuje otkaz i smanjuje plaća, poručili su iz Radničke fronte.

Ucitavanje vijesti

Politika

Radnička fronta upozorila na teško stanje u Brodotrogiru

Published

on

Katarina Peović/Izvor: Nacionalno/D.Prša

Radnička fronta u subotu je ponovno upozorila na teško stanje u Brodotrogiru u kojemu, ističu, radnici nisu još dobili plaće za srpanj i kolovoz, a državna jamstva ne idu za proizvodnju.

Radnička fronta u priopćenju navodi da radnici proživljavaju agoniju u dvije sestrinske tvrtke – Hrvatskoj Brodogradnji Trogir (HBT) i BT Hullu, te za pošteno odrađeni srpanj i kolovoz još nisu dobili plaće, a BT Hullu se sprema stečaj.

“Naravno da je to dobro rješenje za gazdu – Danka Končara koji nikad nije niti imao namjeru održati punu zaposlenost Brodotrogira. Končaru je bilo u interesu otvoriti luksuznu marinu, a brodogradnju će eventualno svesti na sitne popravke tih jahti”, ističe Radnička fronta.

Kažu da su im se  javili radnici Brodotrogira koji su za ponedjeljak sazvali skup radnika jer se stanje u škveru uljepšava govorom premijera Andreja Plenkovića u Saboru, koji je na pitanje zastupnice Radničke fronte Katarine Peović odgovorio da su dana jamstva za Brodotrogiru, te da nadležno ministarstvo radi na potrebnim dokumentima kako bi i tamo održali brodogradnju.

“U Brodotrogiru se ništa dobro ne zbiva, jamstva ne idu za proizvodnju, a resorno ministarstvo, kao i u slučaju Uljanika, fingira svoju silnu zainteresiranost za održavanje proizvodnje”, navode u priopćenju.

Napominju i kako je “Končar umrežen s lokalnim SDP-ovcima, koji su na vlasti, pa su mu omogućili i preuzimanje hotela Medena gdje je Končar u nadzorni odbor smjestio i gradonačelnikovog oca”.

 

Ucitavanje vijesti

Politika

Milanović o aferi Janaf: Ova istraga nije jasna

Published

on

Predsjednik Republike Zoran Milanović u subotu je, u povodu afere Janaf, izjavio da mu nije jasno zašto direktor Janafa Dragan Kovačević i poduzetnik Krešo Petek nisu uhićeni tijekom primopredaje 1,96 milijuna kuna mita, nakon što je policija snimila okolnosti tog događaja.

“Ne mogu shvatiti da to nije prekinuto u onom trenutku kada je praćenjem ustanovljeno da netko nekome daje dva miljuna kuna. Tu je kraj svake priče, imaš predmet, imaš materijalni dokaz. To je nešto što bi mene zanimalo”,  izjavio je Milanović u Podgariću upitan za USKOK-ovu istragu zbog navodnog namještanja poslova tvrtki Elektrocentar Petek ivanićgradskog poduzenika Kreše Peteka.

“Ako je zaista policija pratila nekoga tko nosi dva milijuna ili 200 tisuća kuna nekome da mu da mito, onda hapsiš istog trena i priča je gotova. Koga su čekali uhvatiti, američkog predsjednika?”, upitao je Milanović te dodao da njemu “ova istraga nije jasna”.

Peteku se na teret stavlja da je u studenom prošle godine Kovačeviću na ruke platio 1,96 kuna mita kako bi dobio nekoliko poslova. U trenutku primopredaje policija je, uz nalog istražnog suca, prilično detaljno snimila okolnosti pod kojima je Petek nosio novac Kovačeviću.

Inače, predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević bio je 2008. protukandidat Zoranu Milanoviću na unutarstranačkim izborima u SDP-u, nakon čega je prešao u HNS, a Milanović je danas to potvrdio kao i da su prije nekoliko mjeseci bili zajedno na ručku.

“Ja sam s Draganom bio dobar, ne neki prijatelj, ali dobar”, ustvrdio je Milanović.

“Ispada da je praćen jako dugo, da je bio praćen i kada mu je, navodno, ovaj drugi davao dva milijuna kuna. Zašto ih onda zajedno nisu uhapsili sve? Tu završava svaka istraga, imaš corpus delicti, imaš sve. Tak da mi tu dosta toga nije jasno”, odgovorio je Milanović na pitanje o istrazi u aferi Janaf.

S obzirom na to da je Kovačević u vrijeme njegove vlade došao na čelo Janafa, Milanović je rekao da je Kovačevića 2012. na čelo uprave Janafa postavio Radimir Čačić.

Linić je htio provesti porezni nadzor

Upitan za sukob između Kovačevića i nekadašnjeg SDP-ovog ministra financija Slavka Linića, Milanoviće je rekao da je u tom sukobu stao na Linićevu stranu i da nije bila riječ ni o kakvom “muljanju”, već je Linić htio provesti porezni nadzor.

“Nije bila stvar korupcije, već Kovačević tada nije dopustio poreznim inspektorima da uđu u zgradu Janafa s obrazloženjem da je riječ o dioničkom društvu. Tu je Linić bio u pravu, ali na kraju je to nekako bilo stišano. Nije se radilo o javnoj nabavi”, rekao je Milanović.

Predsjednik je komentirao i  zadržavanje investicijske razine kreditnog rejtinga Hrvatskoj, rekavši da je ono što je  Agencija Standard & Poor’s  rekla dobro,  no i da su rejtinzi rejting agencija  stvar prošlosti.

“U vremenu u kojemu je novac praktički besplatan, njihove prognoze ne znače ništa. Značajnije je što mi  znamo i kojim mi podacima baratamo, a sljedeća godina bi trebala biti godina oporavka i rasta ako se situacija oko korone smiri”, istaknuo je predsjednik  koji je sudjelovao na obilježavanju 75. obljetnice oslobođenja sjeverozapadne Hrvatske u Podgariću.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije