Savez antifašističkih boraca protiv amandmana saborskog odbora

Saborski odbor za veterane predložio da Dan antifašističke borbe postane spomendan i da kao takav ne bude više neradni dan, predsjednik SABA-e Franjo Habulin kaže da će inzistirati da 22. lipnja ostane praznik.

U raspravu o budućim neradnim praznicima i radnim spomendanima uključio se i Odbor za ratne veterane Hrvatskog sabora, pod presjedanjem Josipa Đakića (HDZ), koji je na svojoj sjednici u srijedu predložio amandman da 8. listopada ostane praznik pod dosadašnjim nazivom Dan neovisnosti, a da s druge strane Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, postane spomendan i kao takav bude radni dan.

Odbor je predložio i amandman da 18. studenog bude praznik pod nazivom Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije u Domovinskom ratu.

Novosti su za komentar pitale Franju Habulina, predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, koji se ne slaže s današnjim prijedlogom.

“Radi se o njihovom mišljenju. Dan antifašističke borbe je državni praznik koji se nalazi u kalendaru. Vidim da izmišljaju neke nove datume, ali ovaj dosad nisu dirali. Inzistirat ćemo da ostane kako je sada i siguran sam da će 22. lipnja ostati neradni dan”, rekao je za Novosti Habulin.

Ironijom sudbine, ako bi se prihvatio prijedlog da 22. lipnja postane spomendan, taj bi se dan u spomen na osnivanje Sisačkog partizanskog odreda, prve partizanske formacije u Hrvatskoj, vratio na status kakav je imao u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj kada je obilježavan kao radni dan.

Onaj ‘pravi‘ neradni praznik bio je 27. srpnja, na dan ustanka naroda Hrvatske i BiH, koji su odmah 1990. godine zabranili, proglašavajući ga četničkim dernekom. U SRH se slavio i Dan borca, 4. srpnja, kad su Tito i vodstvo KPJ donijeli odluku o općenarodnom ustanku. Za razliku od Hrvatske, gdje je odmah postao zabranjen, u Sloveniji se i dan danas obilježava u centru Ljubljane i ostalim mjestima ove države.

Raspravu o praznicima pokrenuo je premijer Andrej Plenković koji je na sjednici Vlade početkom listopada predstavio novi kalendar obilježavanja praznika i spomendana, uvjeren da će takav način obilježavanja biti primjereniji i bolji.

Po tom prijedlogu, Dan državnosti bio bi 30. svibnja, kako je obilježavan do 2001. godine, a ne 25. lipnja kao dosad, jer je tada konstituiran prvi višestranački Sabor u kojem su delegati HDZ-a činili većinu.

A 18. studeni bio bi Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, dok bi 5. kolovoza ostao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.

Što se tiče spomendana – koji nisu neradni – 15. siječnja bi, uz Dan međunarodnog priznanja, postao i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, 9. svibnja obilježavat će se i dalje kao Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, 25. lipnja bio bi Dan neovisnosti, a 8. listopada postao bi Dan Hrvatskog sabora.

Što se tiče malo dalje prošlosti, 23. kolovoza i dalje će se obilježavati ​Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, prenosi N1.