Najnoviji podaci o financijskom stanju najstarije populacije u Hrvatskoj izazvali su pravu nevjericu u javnosti jer se pokazalo da više od 26.000 umirovljenika trenutno živi pod teretom blokiranih računa. Ono što posebno iznenađuje jest činjenica da dugovanja ove skupine građana čine skoro trećinu ukupnog duga svih stanovnika države. Iako bi se na prvu moglo pomisliti da je riječ isključivo o siromaštvu, dublja analiza pokazuje da najveći dio tog financijskog tereta zapravo drže nekadašnji poduzetnici koji su u mirovinu ušli s repovima propalih poslovnih pothvata.
Ukupna glavnica duga građana koji mirovinu primaju preko zaštićenih računa dosegnula je nevjerojatnih 696 milijuna eura, što je brojka koja je zapanjila financijske stručnjake. Većina tog iznosa odnosi se na neplaćene račune za komunalne usluge, ali i na velika dugovanja prema bankama i telekomunikacijskim operaterima koja se godinama gomilaju. Situacija je postala toliko kritična da je samo tijekom 2025. godine provedeno skoro 190.000 ovrha nad mirovinama, pri čemu je umirovljenicima s računa skinuto ukupno oko 106 milijuna eura kako bi se barem djelomično podmirila potraživanja vjerovnika.
Fina pojašnjava da postoji značajna razlika između broja blokiranih građana i onih koji koriste zaštićene račune, a razlog tome leži u administrativnim pravilima koja mnoge ostavljaju u sustavu duže nego što je potrebno. Naime, čak 46.866 građana prijavilo je mirovinu kao primanje na kojemu je ovrha ograničena, no mnogi od njih ostaju na tom popisu i nakon što podmire svoje dugove jer se zatvaranje takvih računa ne odvija automatizmom. Umirovljenici često ostaju u svojevrsnom limbu između blokade i deblokade, dok se njihova primanja konstantno umanjuju kroz stroge odredbe Ovršnog zakona, čineći njihovu svakodnevicu neizvjesnom i financijski iscrpljujućom.
