Sjedinjene Države pozorno promatraju namjere Kine prema Tajvanu, zabrinute da bi sve veća vojna snaga Pekinga mogla povećati opasnost da on jednoga dana uzme u obzir dovođenje silom pod svoju kontrolu tog samostalnog otoka, rekao je u utorak američki dužnosnik.
Visoki američki obavještajni dužnosnik, koji je govorio novinarima pod uvjetom da ostane neimenovan, nije prognozirao da će kineska vojska poznata kao Narodno oslobodilačka vojska (NOV) poduzeti takav korak, ali je rekao da je takva mogućnost najveći izvor zabrinutosti dok Kina jača i modernizira svoje vojne sposobnosti.
“Najveća briga je da…oni dolaze do točke kada bi čelništvo NOV-a moglo stvarno reći Xi Jinpingu da imaju povjerenja u svoje sposobnosti”, rekao je dužnosnik govoreći o kineskom predsjedniku.
Upitan da li misli na kinesko povjerenje u svoje sposobnosti da uspješno dobije bitku protiv Tajvana dužnosnik je rekao: “Pa, konkretno to bi me najviše zabrinjavalo”.
Tajvan je samo jedan od sve većeg broja problema u američko-kineskim odnosima, među koje valja uključiti trgovinski rat između tih zemalja, američke sankcije kineskoj vojsci i sve agresivniji kineski vojni stav u Južnokineskom moru.
Međutim, na sastancima s čelnicima Pentagona dužnosnici NOV-a već dugo iznose Tajvan kao najosjetljivije pitanje za Kinu.
Kina je zadnjih godina u više navrata slala svoje vojne zrakoplove i brodove da kruže oko otoka tijekom vojnih vježba i radila na tome da otok izolira međunarodno.
Ona je isto tako snažno prigovarala što američki vojni brodovi prolaze kroz Tajvanski tjesnac ove godine i jasno upozorila na svoj stav prema Tajvanu u utorak u Pekingu nakon razgovora s najvišim časnikom američke ratne mornarice admiralom Johnom Richardsonom.
U tim je razgovorima kineski general Li Zuocheng, šef Odjela združenog stožera kineskog Središnjeg vojnog povjerenstva, naglasio kako je Tajvan “kineska unutarnja stvar” i da Peking neće dopustiti “miješanje izvana”.
“Ako netko pokuša odvojiti Tajvan od Kine kineska će vojska učiniti štogod bude potrebno kako bi osigurala ponovno ujedinjene zemlje, nacionalnu suverenost i teritorijalnu cjelovitost”, prema priopćenju na engleskom koji je o ovim razgovorima objavilo kinesko ministarstvo obrane.
Washington nema formalnih odnosa s Tajvanom ali je zakonski obvezan pomoći mu da se brani i glavni je izvor naoružanja za ovaj otok. Pentagon kaže kako je Washington prodao Tajvanu oružja za više od 15 milijarda dolara od 2010.
Xi je povećao pritisak na Tajvan otkako je 2016. predsjednicom postala Tsai Ing-wen iz Demokratske napredne stranke koja se zauzima za neovisnost.
Xi je 2. siječnja rekao u govoru da Kina zadržava pravo upotrijebiti silu kako bi dovela Tajvan pod svoju kontrolu ali da će nastojati postići mirno “ponovno ujedinjene”.
Američki obavještajni dužnosnik je ipak upozorio na opasnost pretjeranog reagiranja napomenuvši kako bi Xi mogao vjerovati da ima dovoljno vremena da postigne ponovno ujedinjene s Tajvanom.
On je isto tako upozorio da kineska vojska još ima nedostatak u svojim sposobnostima.
“Mogli bi im zapovjediti da krenu danas, ali mislim da nisu posebno uvjereni u tu sposobnost”, rekao je obavještajni dužnosnik.
U utorak je Obrambena obavještajna agencija objavila izvješće u kojem navodi kako je Tajvan “primarni poticaj” za kinesku modernizaciju vojske za koju je rekla da je zadnjih godina postigla veliki napredak.
Američki obrambeni dužnosnici su posebno uznemireni kineskim napretkom u super-brzoj “hipersoničnoj” tehnologiji koja bi joj mogla omogućiti korištenje projektila koje je mnogo teže otkriti.
“Rezultat…je da je NOV na pragu raspoređivanja nekih od najmodernijih oružanih sustava na svijetu. U nekim područjima već prednjači u svijetu”, reklo je izvješće. (h)