SAD danas objavljuje posljednje dokumente o Kennedyjevu ubojstvu

Foto: Hina/EPA

Više od pola stoljeća nakon ubojstva predsjednika Johna F. Kennedyja u Dallasu, američka administracija objavit će u četvrtak posljednje klasificirane dokumente o događaju koji je potresao naciju.

Stručnjaci koji su proučavali atentat na Kennedyja 22. studenoga 1963. ne očekuju da će posljednja skupina dokumenata ponuditi neka velika otkrića o tome zašto je Lee Harvey Oswald ubio prvog i dosad jedinog rimokatoličkog američkog predsjednika.

Pretpostavljaju i da potpuno otvaranje arhiva neće pridonijeti stišavanju brojnih terorija zavjere o tome da su Kenndyjevo ubojstvo organizirali mafijaši, Kubanci, Sovjeti, pa čak i sam potpredsjednik Lyndon Johnson.

Dosad je napisano tisuće članaka i knjiga, snimljeno stotine dokumentaraca i televizijskih emisija o Kennedyjevoj smrti, ali nitko nije, nakon zaključka predsjedničke Warrenove komisije da je djelovao sam, ponudio neoboriv dokaz da je Oswald imao pomagače.

“Moji su studenti stvarno skeptični da je Oswald bio usamljeni napadač”, kaže profesor povijesti na bostonskom koledžu Patrick Maney. “Teško je prihvatiti da je nekakav gubitnik, sam samcat ubio Kennedyja i promijenio tijek povijesti. Ali svi dokazi upućuju na to”.

Oswalda je dva dana kasnije ubio vlasnik noćnog kluba Jack Ruby, iskoristivši nepažnju policije dok je atentatora prebacivala iz policijske postaje u okružni zatvor.

Godine 1992. Kongres je odlučio da svi dokumenti vezani uz istragu o Kennedyjevu ubojstvu moraju biti dostupni javnosti i odredio 26. listopada 2017. kao krajnji rok da se to učini. Predsjednik Donald Trump, koji ima ovlasti zaustaviti objavu povjerljivih dokumenata, potvrdio je u subotu da će to dopustiti.

Radi se zapravo o golemoj građi, svrstanoj u 3.100 dosjea, u kojima ima od nekoliko desetaka tisuća do možda i nekoliko stotina tisuća dokumenata.

Iako stručnjaci ne znaju točno što se sve u njima nalazi, pretpostavljaju da se uglavnom odnose na napore CIA i FBI-ja da utvrde što je Oswald radio na putovanju u Meksiko dva mjeseca prije atentata i je li ondje imao kontakata s kubanskim ili sovjetskim špijunima.

Hina