Povezite se

Vijesti

Saborski odbor prihvatio izvješće pučke pravobraniteljice za 2018.

Objavljeno

-

Saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina jednoglasno je u četvrtak prihvatio izvješće pučke pravobraniteljice za 2018. u kojemu se kao najveći izazovi navode rasna i nacionalna diskriminacija, porast stope rizika od siromaštva, nepovjerenje u institucije i nastavak problema iseljavanja.

Sustavni problemi s kojima se Hrvatska suočila u zaštiti ljudskih prava u 2018. mahom su isti kao i prethodnih godina, istaknula je pravobraniteljica Lora Vidović posebno izdvojivši tešku socijalnu situaciju starijih  građana, nejednaku dostupnost socijalnih i zdravstvenih usluga.

„Stopa rizika od siromaštva iznosi 28,6 posto kod građana starijih od 65 godina, a ako je riječ o samcima ta se stopa penje na 50 posto“, upozorila je pravobraniteljica podnoseći izvješće pred odborom.

Ured pravobraniteljice u 2018. postupao je u više od 5000 predmeta i zaprimio 3849 pritužbi građana. Zaprimljeno je 317 novih pritužbi za diskriminaciju, najviše na području rada i zapošljavanja.

U izvješću se naglašava i zabrinutost zbog porasta govora mržnje u društvu, problem neujednačene sudske prakse, nedostupnost besplatne pravne pomoći i uskraćivanje podataka o policijskom postupanju na granici prema migrantima. Novost u odnosu na prethodna razdoblja je porast pritužbi građana na ne dostupnost zdravstvene zaštite i duge liste čekanja. Ponovno je detektiran porast iseljavanja zbog loše klime u društvu i nepovjerenja u institucije.

„Nemamo pristup informacijskom sustavu MUP-a vezano uz migracije. Kolegice na terenu koje promatraju postupanje policije prema migrantima izložene su seksizmu i izrugivanju“, rekla je pravobraniteljica istaknuvši da to predstavlja velik problem u radu njezina ureda.    

 Pravobraniteljica je posebno naglasila da je uputila 209 preporuka za snažniju zaštitu ljudskih prava, no Vlada je dala svoje očitovanje samo za njih 50 posto.

Upravo je kršenje prava nacionalnih manjina bilo u fokusu rasprave na odboru, pa je Dragana Jeckov (SDSS) upozorila da preporuka Ministarstvu kulture i HRT-u da se osnuje redakcija za nacionalne manjine i povećava broj manjinskih tema u programu nije naišla na odjek.

„Očitovanje je tako da su svi suglasni, ali još uvijek te redakcije nema“, rekla je Jeckov.

 Nezavisni zastupnik Veljko Kajtazi ustvrdio je da je izvješće za 2018. aktualno i danas u 2020. jer se malo toga promijenilo. Pohvalio je što je značajan prostor pravobraniteljica posvetila problemima romske nacionalne manjine u Međimurju, no smatra da je mogla i proaktivnije sudjelovati u osudi incidenata. Posebno je apostrofirao nedopustivo prikupljanje podataka o kriminalu romske zajednice čime, smatra Kajtazi, MUP dodatno diskriminira Rome u Međimurju.

„Policijski službenici, pojedini župani i gradonačelnici trebali bi ići na tečajeve što je to diskriminacija jer mnogi od njih nisu u stanju detektirati takve pojave u svojoj sredini“, ustvrdio je Kajtazi.

Vezano uz problem Roma u Međimurju, pravobraniteljica je istaknula da je potrebno rješavati uzroke nastale situacije a ne prebacivati odgovornost s institucije na instituciju.

„Situacija na terenu je takva da romska djeca ne završavaju osnovnu školu, imamo visoku stopu kriminaliteta, nema dovoljno socijalnih radnika“, upozorila je poručivši da se na problem Roma ne smije gledati kao na sigurnosno pitanje već raditi na preventivnim mjerama i podršci romskim obiteljima.

Domagoj Hajduković (SDP) pohvalio je izvješće pravobraniteljice, ustvrdivši da je ono lakmus papir stanja u društvu. Simptomatičnim je ocijenio što se Vlada nije očitivala na sve preporuke pravobraniteljice, kao i činjenicu da saborski odbor o izvješću za 2018. raspravlja tek u veljači 2020. To, istaknuo je, pokazuje koliko su ljudska prava u fokusu Sabora.

Svi članovi odbora bili su suglasni s prijedlogom predsjednika Milorada Pupovca da se plenarna rasprava o ovom izvješću pravobraniteljice provede do ljetne saborske stanke.

Vijesti

Od 18. ožujka odgođene ovrhe

Published

on

Hrvatska javnobilježnička komora izvijestila je da od 18. ožujka javnobilježnički uredi u ovršnim postupcima na temelju vjerodostojne isprave postupaju sukladno preporuci Ministarstva pravosuđa o odgodi ovrhe.

Slijedom navedenog javni bilježnici uredno zaprimaju ovršne predmete, ponajprije zbog eventualnih zastarnih rokova i izdaju rješenja o ovrsi (radi poštivanja zakonskih rokova). No, takva rješenja ne šalju ovršenicima dok traje epidemija koronavirusa, odnosno do opoziva preporuka Ministarstva pravosuđa pravosudnom sustavu, ističu u Komori.

“Radi dodatnog objašnjena ističemo da javni bilježnici sudjeluju u postupku donošenja rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, međutim provedbu ovrhe na tim rješenjima provode druga tijela (FINA, sudovi) na temelju prijedloga ovrhovoditelja.

Temeljem informacija koje su dostavljene Komori moguće je da su ovrhovoditelji dostavili na provedbu određeni broj rješenja, koja su postala pravomoćna i ovršna prije donošenja preporuke Ministarstva pravosuđa o odgodi ovrha”, stoji u priopćenju.

Podsjećaju da je Vlada najavila kako se u pripremi nalaze Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Nacrt prijedloga Zakona o posebnom računanju rokova, kojima će se regulirati daljnje postupanje tijela u postupcima ovrhe.

Riječ je o nacrtima koje Vlada predlaže u sklopu mjera kojima nastoji olakšati položaj osoba kojima dio primanja odlazi na ovrhe kako bi lakše podnijeli negativne ekonomske posljedice do kojih je došlo uslijed epidemije koronavirusa.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Plenković: Nemamo pravo pogriješiti jer su ‘na stolu’ životi naših sugrađana

Published

on

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak je poručio da Vlada nema pravo i ne smije pogriješiti zato što su ‘na stolu’ životi naših sugrađana te istaknuo da je riječ o malo dugotrajnijoj utakmici u kojoj moraju voditi računa da bude što manje posljedica.

„Mi kao Vlada nemamo pravo i ne smijemo pogriješiti zato što su ‘na stolu’ životi naših sugrađana. Činjenica je da smo izabrali strategiju borbe protiv epidemije svom silinom, udarili smo restriktivnim mjerama na taj virus i taj udarac je bio tako snažan da smo uspjeli usporiti širenje zaraze. Cilj nam je bio smanjiti broj novozaraženih i mi smo u tome učinkoviti. Mi smo izabrali zdravstvenu sigurnost građana i ono što ćemo raditi bit će primjereno onome što bude moguće kada bude moguće“, kazao je Plenković novinarima u Saboru nakon sastanka kluba vladajućih.

Izdržimo koliko god možemo i koliko god treba

Dodao je i da je možda pogrešna formulacija ‘relaksiranje mjera’, kada je riječ o otvaranju tržnica i drugima, jer se građani opuste kada se koristi ta riječ. Stoga nije htio odgovoriti koja će mjera biti iduća nakon otvaranja tržnica jer, istaknuo je, „ako bilo što kažem, doživjet će se da je sve ok“.

Pokazali smo izrazitu odgovornost u tjednima iza nas i razumijem ljude kojima je teško jer je teško ne ići u školu, ne ići na posao, baviti se aktivnostima na koje su navikli i koje su doživljavali kao najobičniju i najnormalniju stvar. Isto tako, upozoravam da je zaraza takva da, kada se jedna osoba u obitelji zarazi, najčešće se zaraze i njegovi najbliži, kazao je.

„Moja poruka svima je da budu uviđavni, strpljivi, da drže socijalnu distancu i da izdržimo koliko god možemo i koliko god treba. Vlada se postavilo odgovorno, tako ćemo se nastaviti ponašati, izašli smo ekonomskim paketom da olakšamo posljedice ove situacije koja je nastala zbog restriktivnih mjera, a koje postoje i u drugim državama. Naš recept se za sada pokazao učinkovitim, čak učinkovitiji od mnogih drugih zemalja i na tom tragu ćemo nastaviti s mjerama i odlukama koje ćemo donositi“, najavio je premijer.

„Nije ovo utakmica koja traje kratko, vrijeme je da svi shvatimo da trenutačno protiv koronavirusa nema dokazano učinkovitog lijeka, ne postoji cjepivo i nismo još stekli imunitet. Po bilo kojoj od ove tri osnove ne možemo reći da smo sigurni. A ako to ne možemo reći, onda ne možemo živjeti u nekakvom ‘wishful thinkingu’ – stisnimo se još koji dan pa će sve biti dobro. To nije takva vrsta utakmice. Ovo je malo dugotrajnija utakmica i moramo inteligentno igrati i voditi računa da bude što manje posljedica na živote naših ljudi, a da ekonomski i socijalno opstanemo i spremamo se za korak poslij“, naglasio je Plenković, kazavši da je to cijela filozofija Vladine strategije koja je za sada Ok.

Svi koji imaju pametne telefone sve su dali i Googleu i Facebooku

Komentirajući činjenicu da su vladajući odustali od hitnog postupka za mnogima sporne izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama nego su ga ipak poslali u drugo čitanje, Plenković je kazao da se u vezi s tim prijedlogu došlo do neke vrste gotovo ideološke rasprave.

„Bez obzira na dio krugova koji misle da je ovo prilika za ovu vlast da se nešto petlja u privatnost građana, budimo realni – koga je u vlasti briga tko s kim razgovara na preko telefona. To je zadnja stvar koja bi mentalnom sklopu mene kao premijera ili bilo koga oko mene mogla pasti na pamet. Otklonimo uopće tu nekakvu tezu da je ovo šansa da mi pratimo tko s kim razgovara telefonski jer je toliko banalna i pogrešna da ne mogu vjerovati da je toliko privlačna u ovo vrijeme da uopće bude predmet rasprave. Svi koji imaju pametne telefone sve su dali i Googleu i Facebooku, znaju točno gdje ste kada bili, što gledate na internetu. Sve znaju o vama u svakom trenutku“, istaknuo je.

Smisao ovoga je nešto što se događa svugdje u svijetu i ima primjera zemalja koje koriste modernu tehnologiju da je stave u funkciju zdravstvene sigurnosti građana.

Epidemiolog zaraženog prvo pita gdje ste bili, s kim ste razgovarali i nije nužno da će svi uvijek dati informaciju, a ovdje uskrata informacije koja je korisna liječniku da netko drugi ne bude zaražen je dosta bitan detalj i to je cijeli smisao. Ovo se odnosi samo na Covid, samo na kontekst samoizolacije i na činjenicu da moramo biti disciplinirani i to je cijeli misao. U ovakvoj situaciji, vjerujte, svakome od nas koji se bavimo upravljanjem krizom ne zadnja nego najnajnajzadnja stvar na svijetu je tko s kim govori na mobitel, pojasnio je Plenković.

Osvrćući se na zahtjeve oporbe da se uvede jednogodišnji moratorij na otplati kredita, kazao je da je važno da i banke pokažu odgovornost u ovoj situaciji i one se, za sada, nakon razgovora s ministrom Zdravkom Marićem, ponašaju vrlo odgovorno.

Najavio je da će Vlada stalno pratiti situaciju i donositi nove mjere i zakone i izlaziti pred Sabor i tražiti potporu.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Ministar Božinović: Ako su tržnice osigurale uvjete, sutra očekujemo otvaranje

Published

on

Ministar unutarnjih poslova, potpredsjednik Vlade i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović otkrio je razmišlja li Hrvatska trenutačno o popuštanju mjera koje su uvedene zbog sprečavanja širenja koronavirusa te kada bi se to moglo dogoditi.

Na pitanje hoće li se uskoro otvoriti tržnice, odgovorio je:

“Svi lokalni stožeri civilne zaštite upoznati su s pravilima epidemiološke struke. Kad dobijemo informacije da se osigurala fizička distanciranost uz druge higijenske mjere, odluku ćemo objaviti. Očekujemo to tijekom današnjeg dana, interes je velik. Ono što je bitno jest da se to stvarno dobro pripremi kako nam ne bi opet neka tržnica postala žarište epidemije,” rekao je Božinović.

Na pitanje kako svi već najavljuju mjere popuštanja te znači li to da i Hrvati mogu očekivati u sljedećim tjednima otvaranje trgovačkih centara, frizerskih salona i sličnih objekata, odgovorio je sljedeće:

“Tražimo balans između popuštanja mjera kako bi život išao dalje. Preuranjeno je govoriti što i kada, no to nam je stalno u fokusu. Krivulja rasta nam treba biti linearna, a ne eksponencijalna, trebamo težiti da uđe u ravninu i počne padati. Tek tada možemo reći da su se ispunili uvjeti da se više toga otvori. No, i onda će se svi morati pridržavati epidemioloških mjera sve dok ne budemo imali medicinsko rješenje u obliku lijeka ili cjepiva”, dodao je.

Što bi se prvo moglo ublažavati?

“Od prvog dana slijedimo ono što kaže struka. Idealan scenarij bi bio kad bi se svatko sto posto pridržavao onih mjera koje su prepisali epidemiolozi, mnogo toga bi već bilo u funkciji.”

Kazao je i što je s otvaranjem škola, vrtića i fakulteta.

“U većem dijelu svijeta nema škole koje su otvorene niti fakulteta. Djeci to sigurno teško pada, no to je ta žrtva koju svi moramo podnijeti kako bismo se što prije vratili u stanje koje je normalno. U ovom trenutku o tome se ne razmišlja”, kazao je ministar.

Objasnio je i što je s mjerom zabrane kretanja i razmišlja li se o njihovom ukidanju.

“Važna je poruka Nacionalnog stožera koja je upućena jer okolnosti nisu redovne i kod putovanja se mora voditi računa o tome da se putuje zbog svrhe koja je potpuno opravdana.”

Što je s osobama koje su u samoizolaciji, a tražile su propusnice?

“Stekli smo uvid u osobe kojima je određena mjera samoizolacije, a oni traže propusnice da putuju. Iz tog bazena ljudi sigurno će biti netko tko je pozitivan jer to pokazuje i praksa iz prijašnjih slučajeva. Teško mogu razumjeti ljude koji dobiju takvu mjeru, a traže propusnicu za izlazak iz mjesta prebivališta”, odgovorio je ministar.

Što se tiče onih koji za Uskrs žele posjetiti svoje bližnje, ministar je kazao:

“I crkva je poslala poruku da svi ovaj Uskrs provedu doma, poslali smo jasnu poruku. Što se tiče putovanja, generalna je poruka: “Ljudi ovo nije vrijeme za putovanje”. Poruka je: “Hajdemo svi skupa proslaviti ovaj Uskrs u domovima i tamo gdje boravimo i živimo.”

Objasnio je i je li Vlada odustala od izmjena Zakona o telekomunikacijama.

“To nije zakon koji je predložilo MUP, ona prva ideja o povratnicima iz Italije više nije relevantna jer je prošlo dosta vremena otkad su se vratili. Hoće li se tražiti nova tehnološka rješenja, o tome se raspravlja i na razini Europske unije, ne u smislu da se ljude prati, nego da se jednostavno suvremena tehnološka rješenja koriste ako mogu pomoći pri sprečavanju širenja virusa.

Sve dok ne bude nekog medicinskog rješenja, svi će se pokušati snaći na prihvatljiv, demokratski način koji je prihvatljiv svim ljudima. Ovo je virus koji se širi brže nego ijedan virus prije, naši eksperti kažu da su svi oni koji su zakasnili tjedan dana s uvođenjem striktnijih mjera povećali broj umrlih za deset puta”, dodao je ministar, piše Večernji list

Nacionalno/N1.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije