Povezite se

Politika

Saborska oporba: Minimalna plaća od 3000 kuna nije dovoljna

Objavljeno

-

Saborska oporba ocijenila je u ponedjeljak, u raspravi o prijedlogu Zakona o minimalnoj plaći po hitnom postupku, da je povećanje minimalne plaće na 3000 kuna nedovoljno za normalan život te je predložila njezino povećanje na 4000 ili 5000 kuna.

Davor Bernardić (SDP) prijedlog Zakona o minimalnoj plaći nazvao je još jednim velikim pokušajem obmane građana jer, kako kaže, njime Vlada samo ispravlja grešku od prošle godine i ukida olakšicu poslodavcima koji isplaćuju minimalac. Povećanje minimalne plaće na 3000 kuna smatra smiješnim dok se, s druge strane, bogatima opraštaju dugovi za režije i poreznom reformom dižu plaće.

Bernardić: Bacanje mrvica ljudima na rubu siromaštva

“Plenkoviću i Jandrokoviću poreznom reformom plaća se podigla za 4000 kuna neto mjesečno, a ljudima koji primaju crkavicu i žive na rubu siromaštva i gladi bacate mrvice na stol i prašinu u oči”, kazao je Bernardić i ponovio prijedlog SDP-a da se minimalna plaća poveća na 4000 kuna neto kao “minimum minimuma za preživljavanje u Hrvatskoj”.

Željko Lenart (HSS) kazao je da HSS neće podržati povećanje minimalne plaće za samo 250 kuna kazavši da ona treba iznositi 5000 kuna, i to ne na trošak poslodavaca nego na trošak države.

“Minimalnu plaću prima 40.000 zaposlenih, polovica ih ima između 2500 i 5000 kuna, a 86.000 između 6000 i 6500 kuna”, rekao je Lenart pozvavši Vladu da se ne skriva iza povećanja od 250 kuna.

Živi zid će podržati dizanje minimalca

Suprotno HSS-u Živi zid najavio je podršku Zakonu o minimalnoj plaći jer, kako je kazao Branimir Bunjac, nisu protiv dizanja plaća iako smatraju da se time ništa neće riješiti.

“Ovdje se doslovno radi o liječenju tumora kamilicom i u konačnici od ovoga povećanja biti će nikakav efekt”, kazao je Bunjac ukazujući na rast troškova života, skuplje režije, inflaciju…

“Nitko ne želi raditi za vaših 3000 kuna. Prestanite pričati da ljudi žive dostojanstven život u ovoj zemlji. Vas iz vladajuće većine bi trebalo vezati lancem za ovu klupu i tu bi trebali sjediti tako dugo dok građanima ne omogućite pravi dostojanstven život, poštene plaće, pravdu, neovisnost pravosuđa, minimalac barem 500 eura, prosječnu plaću barem 1000 eura”, kazao je Bunjac vičući na predsjedavajućeg Željka Reinera da ga prestane ušutkavati jer govori u ime naroda. Reiner ga je, naime,  opomenuo da se drži teme o minimalnoj plaći.

Panenić: Rast troškova za poslodavce

Tomislav Panenić (Most) upozorio je na rast troškova za poslodavce zbog rasta minimalne plaće, uspoređujući ih s Irskom. 

“Na našu minimalnu plaću, koja je 400 eura, poslodavac plati 180 eura, u Irskoj u kojoj iznosi 1520 eura poslodavac plati 267 eura. Na četiri puta veću plaću u Irskoj davanja poslodavca sve skupa su 87 eura veća”, kazao je Panenić dodavši kako u toj činjenici treba tražiti razlog zašto kod nas nema investicija.

Stjepan Čuraj (HNS) ističe kako je rasprava o tome tko više licitira opasna i neprovediva, upozoravajući na moguće otkaze za tisuće radnika. Za trošak rada za poslodavce koji će se povećati za 4 odnosno 7 posto kaže da ih neće preopteretiti.

“Ovdje čujem opasne prijedloge jer nitko mi ne može reći da, ako minimalac za 300 tisuća radnika dignemo za 2000 kuna, njih 200.000 neće ostati bez posla i da je to dobro za zemlju”, rekao je Čuraj.

Bačić: Vodilo se računa o radnicima i poslodavcima

Branko Bačić (HDZ) naglasio je da se povećanjem minimalne plaće za 248 kuna vodilo računa i o radnicima i poslodavcima, kao i da se broj radnika na minimalnoj plaći smanjio za dvostruko u odnosu na prošlu godinu. Izdvojio je i podatak da je visina minimalne plaće u Hrvatskoj viša nego u devet zemalja EU-a.

“Prema zakonu, minimalna plaća iznosi oko 45 posto prosječne plaće u Hrvatskoj, to je značajan rast, 24 posto rasla je minimalna plaća u zadnje dvije godine i s time treba kontinuirano nastaviti do trenutka kada nijedan radnik ne bude u škarama minimalne plaće”, poručio je Bačić.

Oporba je kritizirala i predloženo osnivanje još jednog povjerenstva, Povjerenstva za praćenje minimalne plaće, kao još jednog tijela za uhljebljivanje HDZ-ovih kadrova.

Politika

Plenković: Za sada ne idemo u rebalans nego u preraspodjele proračuna

Published

on

Premijer Andrej Plenković izjavio je u utorak da Vlada u ovom trenutku ne planira rebalans proračuna već ide na preraspodjele kao prvi korak s obzirom na promijenjene okolnosti.

Promijenili smo zakon o izvršenju državnog proračuna pa Vlada može obaviti preraspodjele unutar proračuna. U prvoj fazi idemo na preraspodjele kao prvi korak s obzirom na promijenjene okolnosti, rekao je Plenković u intervjuu za HRT.

Hrvatska je nakon Malte najviše izašla u susret radnicima i gospodarstvu

Podsjetio je da su nakon izbijanja epidemije koronavirusa izašli s paketom gospodarskih mjera sa ciljem da stanu iza hrvatskih radnika i gospodarstva, te izrazio zadovoljstvo što je većina socijalnih partnera – sindikata i poslodavaca, zadovoljna mjerama.

Ustvrdio je kako je Hrvatska, nakon Malte, najviše izašla u susret radnicima i gospodarstvu među državama EU-a.

Poručio da ne može doći do zlouporabe mjera jer će nad time “bdjeti” Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Porezna uprava. Oni koji će zlorabiti mjere morat će vratiti dobivena sredstva.

Do sada je nešto manje od 100.000 hrvatskih tvrtki tražilo korištenje mjera, a to se odnosi i na više od pola milijuna zaposlenika. Ukupan iznos isplaćenih sredstava je oko 765 milijuna kuna, naveo je Plenković.

Veliku krizu možemo iznijeti jedino solidarno

Hrvatska u zadnjih stotinu godina nije imala tako veliku zdravstvenu krizu koju kao društvo možemo iznijeti jedino solidarno, poručio je izrazivši zadovoljstvo jer su ljudi odgovorni, disciplinirani te poštuju preporuke vlasti i stručnjaka.

Apelirao je uoči Uskrsa na strpljenje. “Ovo će biti jedan poseban Uskrs. Molim vas da u kontekstu svega onoga što nas okuplja kao ljude i obitelji da ovaj put budemo oprezni, jer se ova zaraza, nažalost, najbrže širi unutar obitelji. Zato je izuzetno važno da poštujemo preporuke”, kazao je.

Vezano uz razgovore sa sindikatima o mogućim rezovima ponovio je kako su svi ministri dobili zadaću napraviti uštede na rashodnoj strani svojih proračuna, a ista stvar vrijedi i za druge korisnike državnog proračuna, jedinice lokalne samouprave i javna poduzeća.

“To ne znači kraj investicija. Dapače, investicije moraju biti tu jer mora biti aktera koji u ovoj krizi mogu biti pokretači gospodarstva i prihodne strane proračuna”, ističe Plenković.

Naglasivši kako solidarnost u društvu moraju podnijeti svi, najavio je da će krajem tjedna o tome razgovarati s predstavnicima sindikata. “Vodit ćemo računa da u okviru solidarnosti uvažimo sve koji imaju posebne napore”, rekao je premijer.

U obnovu Zagreba trebaju biti uključeni Vlada, Grad i stručnjaci

Govoreći o potresu u Zagrebu, izrazio je žaljenje što dolazi do javnih trzavica između zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i ministra graditeljstva i prostornog uređenja Predraga Štromara oko toga tko će voditi obnovu grada.

“Prvo ćemo identificirati štete, nakon toga ćemo ići s donošenjem zakona koji će usvojiti Hrvatski sabor. Smatram da u njega trebaju biti uključeni Vlada, Grad Zagreb i struka”, kazao je. Ima vremena za izradu kvalitetnog zakona, a istodobno treba raditi na identificiranju izvora financiranja.

Upitan za komentar toga što dio oporbe spominje mogućnost odgađanja parlamentarnih izbora zbog situacije s koronavirusom, Plenković je rekao kako nisu imali nikakvu raspravu o tome jer je Vlada posvećena mjerama zdravstveno-sigurnosnog i gospodarsko-socijalnog karaktera.

“Sve što je bilo predviđeno glede izbora je na jesen. Do tada moramo voditi veliku bitku za zdravlje hrvatskih građana. Kada će biti izbori – o tom potom. Mislim da to u ovom trenutku nije prioritet”, kaže Plenković.

Ucitavanje vijesti

Politika

Petrov o mjerama Vlade: Najugroženiji još uvijek nisu zaštićeni

Published

on

Predsjednik Mosta Božo Petrov komentirao je travanjske mjere Vlade u borbi protiv koronavirusa te je istaknuo kako se mjerama moraju obuhvatiti i najugroženije skupine društva koje, rekao je, još uvijek nisu zaštićene.

Mjere izglasane u Saboru Petrov je u utorak u Dnevniku RTL-a ocijenio dobrima za gospodarstvo.

“To su, uostalom, mjere koje je Most predlagao Vladi prije mjesec dana. Bolje ikad nego nikad. Ali smatram da Sabor nije trebao prestati s radom jer najugroženije skupine u našem društvu još uvijek nisu zaštićene ovim mjerama. Govorim o sezoncima, blokiranima, ovršenima, onima koji danas imamu kredite. Svi oni koji su najugroženiji su ostali zadnji”, rekao je Petrov. 

Dodao je da je prihvaćeno i nekoliko njihovih prijedloga, a trebala bi se, rekao je, izbrisati akontacija plaćanja poreza na dobit te paušal u turističkom sektoru, ali i vratiti olakšice za investiranu dobit.

Lokalne samouprave su nefunkcionalne

Ustvrdio je da je Most bio konstruktivan podržavši prijedloge Vlade za dobrobit građana. Rekao je i da su podržali moratorij na ovrhe te da će podržati i moratorij na kredite.

Kad je riječ o mjerama vezanima uz epidemiju koronavirusa, Petrov je izrazio zadovoljstvo jer su građani samodisplinirani, a sustav funkcionira, ali je upozorio da ne funkcioniraju lokalne samouprave jer su u samo par dana izdali pola milijuna propusnica što, rekao je, dokazuje nefunkcionalnost.

Petrov je rekao i kako je vrijeme da se smanji broj lokalnih samouprava te je predložio formiranje 130 općina.

“Sve ono što su godinama govorili da se ne može napraviti, poput digitalizacije u javnoj i državnoj upravi i sl., pokazalo se da može u samo par tjedana”, zaključio je Petrov.

Ucitavanje vijesti

Politika

Damir Jelić (HDZ): “Podnio sam ostavku, molim vas za oprost i želim vam oslobađajući Uskrs”

Published

on

Iako bez službene potvrde iz stranke, Damir Jelić podnio je ostavku na mjesto predsjednika HDZ-a Karlovačke županije.

Priopćenjem se obratio javnosti ali je i pojasnio daje ta odluka na tragu prethodne najave da se na unutarstranačkim izborima neće kandidirati za niti jednu funkciju, te da će svoj angažman nastaviti kroz rad sa mladima.

Podsjetimo, Damir Jelić aktualni je župan Karlovačke županije i to će biti do kraja mandata koji ističe iduće godine, kako je najavio, nakon toga će ostati tek član stranke u temeljnom ogranku u karlovačkom naselju Rakovac.

Razna su politička predviđanja tko bi ga mogao naslijediti, ali, nakon što prođu problemi uzrokovani koronavirusom, održat će se izbori za novog predsjednika ili predsjednicu županijskog ogranka stranke, a kako sada stvari stoje, na čelu županijske organizacije mogla biti kao v.d. Nada Murganić, svojedobrno ministrica socijalne skrbi u Vladi Andreja Plenkovića.

Karlovački župan Damir Jelić poslao je priopćenje za medije.

“Želim Vas obavijestiti da sam podnio neopozivu ostavku na mjesto predsjednika Županijske organizacije HDZ-a Karlovačke županije. Nakon prijašnje ostavke na mjesto člana Nacionalnog predsjedništva, ova ostavka logičan je slijed moje najave nekandidiranja na unutarstranačkim izborima. Ispričavam se svima u stranci, koaliciji, oporbi, medijskom sustavu, gospodarstvu, udrugama, djelatnicima općina, gradova i Županije i svim građankama i građanima Karlovačke županije, tijekom 16 godina rada, na nenamjernim uvredama. Molim Vas za oprost i iskreno Vam se zahvaljujem na suradnji. U unutarstranačkim izborima neću ni na koji način sudjelovati, a ostat ću župan Karlovačke županije. U izazovnim i nikada doživljenim vremenima kao što su ova, želim Vam oslobađajući Uskrs” – naveo je u svom priopćenju Damir Jelić.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije