Saborski klubovi pohvalili su u petak institut besplatne pravne pomoći, a dio njih ocijenio je kako četiri milijuna kuna, koliko se godišnje izdvaja za besplatnu pravnu pomoć, nije dovoljno i da bi iznos trebalo povećati
Svrha je te pomoći osigurati jednakost svih pred zakonom, pristup sudu i drugim javnopravnim tijelima, te učinkovitu pravnu zaštitu socijalno i ekonomski najpotrebitijoj grupi građana.
Najčešći korisnici besplatne pomoći su umirovljenici, zaposleni na minimalcu, nezaposleni i osobe s invaliditetom, svi koji ne mogu platiti odvjetnika da im napiše prigovor kad im HEP „presječe“ struju ili kada razvedena majka traži alimentaciju, istaknula je Dragana Jeckov (SDSS) u raspravi o Izvješću o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u prošloj godini
Prenosi i kako se pružatelji pomoći tuže da su im sredstva nedostatna, jer na korisnika primarne pomoći potroše po 92 kune, na sekundarne 324 kune, pohvalno je da se sredstva, u zadnje dvije godine, isplaćuju na vrijeme.
Veljko Kajtazi (Klub manjina) upozorava da na listi korisnika nisu navedene osobe bez državljanstva.
Ima dosta slučajeva pripadnica ruske manjine, žena udanih u Hrvatsku, koje teško dolaze do državljanstva, kazao je, te pozvao da se nađe model pravne pomoći za Rome kakav je bio u desetljeću od 2005. i da se za pravnu pomoć osiguraju značajnija sredstva u donosu na dosadašnja.
Vesnu Nađ (SDP) zabrinjava pad broja odvjetnika koji pružaju sekundarnu pravnu pomoć.
Traži da se u idućem izvješću analizira zašto Brodsko-posavska i Istarska županija imaju puno neriješenih predmeta, zašto je najviše korisnika sekundarne prave pomoći u Krapinsko-zagorskoj i Istarskoj, a najmanje u Šibenskoj županiji.
Kaže i da nisu potpuno jasni kriteriji odobravanja sredstava udrugama koje pružaju pravnu pomoć.
Kada bi fizička i pravna sigurnost bili Vladi prioritet tada broj korisnika besplatne pravne pomoći ne bi rastao, ustvrdio je Davor Dretar (DP), dok Dalija Orešković (SSIP) ističe kako je sve više onih koji se ne mogu priuštiti odvjetnika, pa predlaže da država poveća iznos koji izdvaja iz proračuna u tu svrhu.
I Sandra Benčić (Možemo) ocjenjuje da iznos od oko 4 milijuna kuna koji se godišnje izdvaja za besplatnu pravnu pomoć izrazito nizak.
“Tim sredatvima ne bismo mogli obuhvatiti niti 20 posto ljudi koji će od sljedećeg tjedna biti blokirani”, kazala je.
Lani je primarna pravna (savjeti, informacije) pomoć pružena u 20.679 slučajeva. Ovlaštene udruge pružile su je u 16.408 slučajeva, pravne klinike u 1821 slučajeva, a uredi državne uprave u županijama te Gradski ured Grada Zagreba u 2.450 slučajeva.
U tom razdoblju podneseno je 5850 zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći, odobreno ih je 4109, odbijeno 680, odbačeno 116, obustavljeno 263.
(Hina)
