Povezite se

Politika

Sabor u petak završava izvanrednu sjednicu, donosi zakon o obnovi od potresa

Objavljeno

-

Glasovanjem o raspravljenim točkama, među kojima je i prijedlog zakona o obnovi Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije od potresa koji ih je pogodio 22. ožujka, Hrvatski sabor u petak će završiti dvotjedno izvanredno zasjedanje.

Prije toga raspravit će tri zakonska prijedloga, izjasniti se o amandmanima na zakonski prijedlog o obnovi, a u petak glasovati o svim točkama koje je raspravio na izvanrednoj sjednici.

U zakon ugrađeni socijalni kriteriji

Konačnim prijedlogom zakona o obnovi od potresa, definira se model po kojem će konstrukcijsku obnovu zgrada u udjelu od 60 posto financirati država, a po 20 posto Grad Zagreb i županije te vlasnici nekretnina.

Ugrađeni su socijalni kriteriji, odnosno dohodovni i imovinski cenzus, pa će građanima s minimalnom plaćom i bez značajnije imovine država i županija, grad ili općina u potpunosti financirati konstrukcijsku obnovu nekretnina.

Plaćanja iznosa od 20 posto bit će oslobođeni i vlasnici nekretnina ako njihov dohodak u protekloj i tekućoj godini ne prelazi 4000 kuna, a isto vrijedi i za one čija je ukupna imovina na dan potresa vrijedila manje od 200.000 kuna.

U potpunosti će se financirati konstrukcijska obnova invalidima Domovinskog rata te korisnicima socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje, a razmotrit će se da se to pravo omogući i svim osobama s invaliditetom, najavio je u saborskoj raspravi o zakonu premijer Andrej Plenković.

Podneseno oko 170 amandmana

Kako će zakon u konačnici izgledati znat će se nakon što se Vlada, a potom i Sabor, očituju o oko 170 amandmana koje je mahom podnijela oporba, koja ustrajava u ocjeni da se zakon nije bavio strategijom i vizijom Zagreba u budućnosti.

Po tridestak amandmana podnijeli su klubovi Zeleno-lijeve koalicije, SDP-a i Mosta.

Klub zeleno-lijeve koalicije traži da se umjesto Fonda za obnovu osnuje Zavod za obnovu Zagreba i dviju županija kao središnja institucija, te da se ojačaju mehanizmi koji će nadzirati potrošnju, odnosno da se sve informacije o njoj objavljuju u realnom vremenu.

Potpunu transparentnost, odnosno redovito informiranje javnosti o aktivnostima i troškovima obnove, traži i Most, koji predlaže osnivanje posebnog povjerenstva koje bi nadziralo provedbu zakona, a činili bi ga stručnjaci za zaštitu i očuvanje kulturne baštine, urbanisti, pravnici.

Godišnje izvješće Saboru

Iz kluba vladajućeg HDZ-a predlažu da Vlada podnosi Saboru godišnje izvješće o učincima provedbe zakona o obnovi i to najkasnije do kraja lipnja, za prethodnu kalendarsku godinu.

Usvojit ćemo sve amandmane koji nude određena poboljšanja, rekla je u utorak ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek na Hrvatskom radiju.

“Svima je u interesu da dođemo do zakona koji će biti sveobuhvatan, konzistentan, pravičan i koji će omogućiti temelje za organiziranu obnovu. Fokus zakona je na stvaranju jasnog okvira kako će se obnavljati zgrade i obiteljske kuće“, kazala je ministrica.

Sabor će u srijedu raspraviti izmjene Zakona o zaštiti od buke kojima se predlažu mjere čiji je cilj spriječiti nastajanje emisije prekomjerne buke, odnosno smanjiti postojeće razine buke na dopuštene razine.

Zaštitu od buke obvezni su provoditi i osigurati tijela državne uprave, županije, gradovi i općine te pravne i fizičke osobe koje obavljaju registrirane djelatnosti.

Zasjedanje uz mjere zaštite od koronavirusa

Raspravit će i zakon o upućivanju radnika u Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni kojim se želi zaštiti prava, odnosno uvjete rada, upućenih radnika.

Radi se o radnicima koje strani poslodavac uputi da ograničeno vrijeme da rade u Hrvatskoj, koja nije država u kojoj uobičajeno rade.

Nakon što u petak zaključi izvanrednu sjednicu, Sabor će idućeg tjedna, 16. rujna, početi redovno jesensko zasjedanje.

Sabor zasjeda uz stroge mjere zaštite od zaraze koronavirusom, na 41 plus predsjedavajući smanjen je broj zastupnika koji istovremeno mogu biti u Sabornici, obvezni su nositi maske, a omogućit će im se i glasovanje na daljinu.

Politika

Plenković: Da sam znao za istragu, Kovačević sigurno ne bi bio imenovan

Published

on

Premijer Andrej Plenković odbacio je u utorak prozivke predsjednika Republike da su on i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović znali za sumnje u korumpiranost čelnika Janafa Dragana Kovačevića, ustvrdivši kako sigurno ne bi bio ponovno imenovan da su znali za istragu.

“Da tako nešto znam ja ili ministar Ćorić, koji je bio ministar tada, Kovačević sigurno ne bi bio imenovan za predsjednika Uprave”, kazao je Plenković nakon konferencije “Hrvatska kakvu trebamo” u organizaciji Večernjeg lista.

Bi li stavili Dražena Barišića na listu da smo znali da će biti priveden, ne bi sigurno, dodao je.

“Meni se čini da je Milanović egzaltiran. Čini mi se da je jako nervozan, on mora objasniti zašto”, rekao je Plenković.

Također je uvjeren da ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nije znao za istragu protiv Kovačevića. “Policija radi svoj posao. Ti procesi ide u jako uskom krugu ljudi. Ne može se voditi to pred mikrofonom”, poručio je.

Milanović je prozvao članove Vlade da su išli u Kovačevićev “klub”, gdje se odvijala primopredaja mita u aferi Janaf, a premijer na to odgovara  da ne zna gdje idu njegovi članovi Vlade “niti ga to zanima”.

Neka Milanović objasni zašto je nervozan

“Neka Milanović objasni zašto je on tako nervozan, ako je išao u taj klub”, poručio je.

Dodao je da borba protiv korupcije nije stalno lamentiranje o njoj. “Borba znači da institucije neovisno rade svoj posao. Neka ljudi iz DORH-a izađu pred medije i objasne svoju metodologiju”, kazao je.

Komentirao je pritom kako je jako znakovita Milanovićeva rečenica o tome da je bio premijer pa sve zna.

“To je za hrvatsku javnost kapitalna rečenica, da nije svejedno tko je na čelu Vlade. To može biti netko koga zanima što radi DORH, policija i USKOK i želi detaljno znati što se događa u kojoj istrazi. Mene ne zanima. Politika mene kao predsjednika Vlade i HDZ-a je da uopće ne želim znati čime se bavi USKOK i policija i to je borba protiv korupcije. Niti znati niti utjecati”, rekao je Plenković.

Upitan zašto gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić nije izbačen iz HDZ-a dok je Josipa Rimac, koja je isto bila optužena u korupcijskoj aferi, izbačena iz stranke, odgovorio je kako su stvari kod Rimac bile jasne, a Barišić je trenutno samo član HDZ-a.

“Ako postoji istraga i one su tajna ja za njih ne znam niti ne želim znati, ne zanimaju me. Mi smo imenovanja radili da smo provjeravali sve. SOA je provjeravala redovitim putem”, rekao je.

Plenković je također ustvrdio kako bi, da je izjavio ono što je izjavio Milanović, bio pod “rafalnim udarima medija i komentatora kako se odnosi prema sudstvu, DORH-u i policiji”.

Ucitavanje vijesti

Politika

Dražen Barišić dao ostavku na dužnost predsjednika ŽO HDZ-a Zagrebačke županije

Published

on

Dražen Barišić dao je ostavku na dužnost predsjednika Županijske organizacije HDZ-a Zagrebačke županije, izvijestili su u ponedjeljak iz HDZ-a.

Iz HDZ-a su podsjetili kako je Barišić svoj saborski mandat stavio u mirovanje te da je povjerio obavljanje poslova iz djelokruga gradonačelnika Velike Gorice svom zamjeniku.

Budući da je podnio ostavku na dužnost predsjednika Županijske organizacije HDZ-a Zagrebačke županije, Županijski odbor će, kao nadležno tijelo, iz svojih redova izabrati vršitelja dužnosti predsjednika do izbora novog vodstva Županijske organizacije, stoji u priopćenju.

Ucitavanje vijesti

Politika

SDP: Počinitelji nasilja nad ženama ne dobivaju primjerenu kaznu

Published

on

Zagreb, 21.9.2020 - Ususret Nacionalnom danu borbe protiv nasilja nad ženama obnašatelj dužnosti predsjednika SDP-a Zlatko Komadina s predstavnicama Foruma žena SDP-a položio je cvijeće i zapalio svijeće kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu u spomen na tri žene ubijene tijekom brakorazvodne parnice 1999. g. Na slici Maja Sporiš i Zlatko Komadina.

Obnašatelj dužnosti predsjednika SDP-a Zlatko Komadina i predstavnice Foruma žena SDP-a u ponedjeljak su položili cvijeće i zapalili svijeće kod zagrebačkog Općinskog građanskog suda te su upozorili na lošu sudsku praksu budući da počinitelji nasilja nad ženama ne dobivaju primjerenu kaznu.

Predsjednica Foruma žena SDP-a Maja Sporiš podsjetila je da svake godine obilježavaju tužnu obljetnicu u spomen na tri ubijene žene i teško ranjenu ženu u maloj sudnici tijekom brakorazvodne parnice 1999. i istaknula kako “novo normalno” u društvu treba podrazumjevati borbu protiv nasilja, borbu za solidarnost, toleranciju, slobodu i ravnopravnost žena i muškaraca.

Ocijenila je kako zakoni i zakonski okvir nisu loši i jednim dijelom su usklađeni s Istanbulskom konvencijom, ali da sve “pada” u sudskoj praksi.

“Svjedoci smo stalnih situacija i događanja kada se umanjuju kazne počiniteljima i kada se fokus stavlja na olakotne umjesto otegotne okolnosti za počinitelja te se time ne može dobiti primjerena kazna za počinjeno nasilje”, rekla je Sporiš.

Također, izrazila je i nezadovoljstvo što je Hrvatska uložila rezervu na odredbu Istanbulske konvencije u kojoj se traži odšteta žrtvama zbog propusta države u funkcioniranju njezinih institucija.

Smatra kako do promjene situacije i suzbijanja rodno utemeljenog nasilja neće doći dok država ne počne sama trošiti troškove odštete žrtvama za počinjeno nasilje koje je npr. rezultiralo smrću a rezultat je propusta institucija države.
Komadina je rekao kako se ne smije dogoditi da žena zbog nasilja ide u azil a nasilnik ostane kod kuće.

“Nasilnik mora ići u zatvor, a žena mora ići kući. To je ono što moramo provesti u praksi”, kazao je.

Mato Oraškić je 22. rujna 1999. u maloj sudnici prije ročišta u predmetu razvoda braka ubio sutkinju Ljiljanu Hvalec, odvjetnicu Hajru Prohić i svoju suprugu Gordanu Oraškić, dok je teško ranio zapisničarku Stanku Cvetković. U spomen na to trostruko ubojstvo obilježava se Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije