Povezite se

Vijesti

Sabor: Trojica od petorice potpredsjednika dobila nove Audije A6

Objavljeno

-

Državne limuzine ispred Sabora/Foto:H.J.

Trojica od petorice potpredsjednika Hrvatskog sabora preuzeli su i voze u novim automobilima marke Audi A6, potvrđeno je iz Hrvatskog sabora.

Novi su automobili ponuđeni četvorici potpredsjednika, jer je Božo Petrov (Most) već ranije odbio koristiti službeni automobil.

Preuzela su ih trojica: Željko Reiner (HDZ), Furio Radin (NZ) i Siniša Hajdaš-Dončić (SDP), ne i Milijan Brkić (HDZ) koji je zadržao ranije zaduženu Škodu Superb. 

Brkić će, neslužbeno se doznaje, i dalje nastaviti koristiti službenu Škodu Superb, odbivši novi službeni Audi A6, model nabavljen za potpredsjednike Sabora nepunih godinu dana prije kraja mandata.  

Petrov: Ne želim trošiti sredstva države za stranačke potrebe

“Ne želim trošiti financijska sredstva države, odnosno svih poreznih obveznika na stranačke potrebe Mosta”, objasnio je svoje odricanje od službenog automobila, na koji ima pravo, Petrov, jedini potpredsjednik Sabora koji je i predsjednik stranke. 

Službeni je automobil, kaže, vratio prije godinu dana, u siječnju 2019., u trenutku kad je kretala izborna kampanja za Europski parament, a praksu je nastavio i u kampanji za predsjedničke izbore. 

“Nema smisla da za potrebe stranke Most obilazim teren automobilom koji pripada državi”, izričit je Petrov. 

Koliko stoji svaki od automobila, iz Sabora nisu precizirali. Naveli su da su novi automobili isporučeni u prosincu nakon sklapanja ugovora na 60 mjeseci uz mjesečnu ratu u iznosu od 5541 kuna za jedan automobil. Kad se te dvije brojke pomnože dolazi se do iznosa od 332.460 kuna za jedan automobil.

Potpredsjednike se nije pitalo prije nabavke  

Potpredsjednici Sabora, jasno je iz odgovora, nisu konzultirani prije nabavke novih automobila, ni sam Sabor ih ne nabavlja, niti upravlja voznim parkom za svoje i potrebe saborskih dužnosnika. “Ti su poslovi u nadležnosti Ureda za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade (UZOP) koji obavlja i poslove prijevoza dužnosnika i službenika Sabora, Vlade i svih njenih ureda te poslove prijevoza stranih delegacija i protokolarnih programa“, pojasnila je saborska Služba za medije, temeljem informacija UZOP-a.

UZOP je za te potrebe, odnosno korisnike, od 2014. do ožujka 2019. godine, raspolagao „određenim brojem vozila“ nabavljenih putem leasinga, a temeljem postupka javne nabave koji je proveo Središnji državni ured za javnu nabavu i sklopljenog okvirnog sporazuma iz 2013. godine.

Godinu dana prije isteka tog ugovora, tijekom 2018. UZOP je Središnjem uredu iskazao potrebe za nabavku novih automobila putem financijskog i operativnog leasinga, i to klasa koje su propisane vladinom i saborskom odlukom o uvjetima korištenja službenih automobila, mobilnih telefona i dr. te smjernicama za upravljanje voznim parkom.

Prema toj odluci, potpredsjednici Sabora imaju pravo koristiti službeni osobni automobil gornje (više) srednje klase, naveli su iz Sabora, odgovarajući na upit kako je tekao i koliko je trajao postupak nabave novih automobila.

Nabavljeno 18 Škoda Superb, četiri zadužili potpredsjednici

S obzirom da do kraja ožujka 2019. nisu bili okončani postupci javne nabave za nova vozila, a stara, nabavljena po prethodnom natječaju je trebalo vratiti, kratkoročno je unajmljeno nekoliko automobila i to do 15. srpnja kada je putem financijskog leasinga nabavljeno 18 automobila srednje klase, Škoda Superb. Četiri su zadužili potpredsjednici Sabora Brkić, Reiner, Radin i Hajdaš-Dončić, a Petrov je odbio pravo na korištenje službenog automobila.

Iz saborske Službe navode kako je kompletan postupak nabave automobila, u ovom slučaju njih 27 različitih klasa, u skladu s propisima, a za potrebe voznog parka kojim se služe sve institucije u nadležnosti UZOP-a proveo Središnji ured, koji je u dokumentaciji propisao tehničke specifikacije za traženu klasu (snagu motora, razinu opreme itd.)

Središnji ured pregledava i ocjenjuje ponude i donosi odluku o odabiru, a potom sklapa okvirni sporazum. Na taj postupak nikakav utjecaj nemaju niti Sabor, niti UZOP, niti budući korisnici službenih vozila, naglašava Služba za medije.

Nova vozila isporučena u prosincu

Postupak za nabavu automobila marke Audi A6 objavljen je u Narodnim novinama 18. rujna 2018., odluka o odabiru donesena je 2. svibnja 2019., a vozila su isporučena u prosincu 2019., nakon sklapanja ugovora na 60 mjeseci, uz mjesečnu ratu u iznosu od 5541 kunu.  

Nakon isporuke devet automobila gornje srednje klase nabavljenih putem operativnog leasinga (Audiji A6), krajem 2019. ponuđeno je potpredsjednicima Sabora da preuzmu nova vozila, a što su učinili Hajdaš-Dončić, Radin i Reiner. Brkić je zadržao ranije zaduženu Škodu Superb, naveli su iz saborske Službe za medije.

Potpredsjednici imaju pravo na vozača 24 sata dnevno i svi koji koriste službene automobile imaju i dodijeljene službene vozače, no povremeno se i sami voze (vikendom, blagdanima, gradske vožnje).

Vijesti

U 39 mjeseci Plenkovićeve Vlade do sada promijenjeno 14 ministara

Published

on

U nešto više od 39 mjeseci mandata 14. Vlade na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem nakon razrješenja Milana Kujundžića broj bivših ministara popeo se na 14, pri čemu je većina iz Banskih dvora otišla zbog afera uglavnom vezanih uz osobnu imovinu.

Od originalnog postava Vlade koja je s radom počela 19. listopada 2016., uz premijera Plenkovića danas su samo potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević te ministar financija Zdravko Marić, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar turizma Gari Cappelli i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić koji je na početku rada Vlade bio ministar rada i mirovinskog sustava.

Posljednji je iz prvotnog Plenkovićevog tima “ispao” ministar zdravstva Kujundžić, a prvi su iz Vlade “potjerani” ministri iz kvote Mosta s kojim je HDZ ostvario parlamentarnu većinu nakon izbora 11. rujna 2016. godine.

Njihova smjena, u travnju 2017. godine, ostala je zapamćena po Plenkovićevoj rečenici  – “Molim tajnicu da pripremi odluku o razrješenju trojice Mostovih ministara”, nakon što su glasali protiv toga da se odbije oporbeni prijedlog o izglasavanju nepovjerenja ministru Zdravku Mariću.

Iz Vlade tada odlaze Mostovi ministri – unutarnjih poslova Vlaho Orepić, zaštite okoliša Slaven Dobrović i pravosuđa Ante Šprlje, a potom i ministar uprave Ivan Kovačić koji sjednici Vlade nije nazočio nego ga je nekoliko dana kasnije Plenković razriješio na njegov zahtjev.

Slijedi formiranje nove parlamentarne većine u kojoj HDZ-ov partner postaje HNS te srednom 2017. godine dolazi do promjena u sedam ministarstava.

HNS u Banske dvore dovodi dva ministra – na mjesto potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva dolazi Predrag Štromar, a Blaženka Divjak postaje ministrica znanosti i obrazovanja umjesto Pave Barišića koji je bio opterećen aferom navodnog plagiranja znanstvenog rada.

S mjesta predstojnika Ureda premijera Davor Božinović imenovan je za ministra unutarnjih poslova, Dražen Bošnjaković postaje ministar pravosuđa, Tomislav Ćorić s mjesta ministra rada i mirovinskog sustava odlazi za ministra zaštite okoliša i energetike, ministar rada postaje Marko Pavić, dok je za ministra uprave imenovan Lovro Kuščević.

Formiranje vladajuće većine s HNS-om nije se svidjelo HDZ-ovom Davoru Ivi Stieru koji zbog te suradnje daje ostavku na mjesto ministra vanjskih i europskih poslova, a na njegovo mjesto dolazi Marija Pejčinović Burić.

Zbog afere “hotmail” odnosno događanja vezanih uz donošenje “lex Agrokora” iz Banskih dvora potom, u svibnju 2018., odlazi potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, a novi je ministar gospodarstva Darko Horvat.

Odlasku Dalić prethodio je snažan pritisak oporbe koja je Plenkovića i Dalić optuživala za pogodovanje određenim interesnim skupinama koje su sudjelovale u izradi Zakona o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Hrvatsku, tzv. “skupini Borg”.

Plenković je na konferenciji za novinare, na kojoj je izvijestio o prihvaćenoj ostavci Dalić, rekao da je Vlada angažirala stručnjake izvan sustava državne uprave da pripreme izbjegavanje niza stečajeva ne samo Agrokora i kompanija u njenom sustavu već i brojnih drugih povezanih kompanija.

Dalić je u takvim okolnostima, rekao je, konzultirala ljude koji su mogli pomoći u kratkom roku, koji se nisu mogli naći unutar sustava državne uprave.

Sljedeća veća rekonstrukcija u Plenkovićevoj Vladi rezultat je nekretninsko-imovinskih “dubioza” više ministara te premijer u srpnju prošle godine u nekoliko dana razrješuje Tomislava Tolušića, Gabrijelu Žalac i Lovru Kuščevića, a Nadu Murganić zbog niza problema u sektoru socijale, dok je neopozivu ostavku podnio Goran Marić.

Marić je o svojoj ostavci javnost izvijestio u Novom Vinodolskom nakon što je kao ministar potpisao ugovore o darivanju nekretnina. “Ovo je zadnji ugovor koji sam potpisao kao ministar državne imovine”, rekao je tada.

U rekonstruiranu Vladu ulaze Marija Vučković kao ministrica poljoprivrede, ministrom regionalnog razvoja i fondova EU postaje Marko Pavić kojega na mjestu ministra rada i mirovinskog sustava zamjenjuje Josip Aladrović, ministrom uprave imenovan je Ivan Malenica, a ministricom za demografiju, obitelji, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković, dok za ministra državne imovine dolazi Mario Banožić.

U tom je paketu umjesto Pejčinović-Burić ministrom vanjskih poslova imenovan Grlić-Radman, budući da je ona otišla na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe, a Davor Božinović i Zdravko Marić imenovani su i za potpredsjednike Vlade.

Još se tada nagađalo da će Plenković smijeniti i ministra Kujundžića koji je cijelo vrijeme mandata bio prozivan zbog lošeg stanja u zdravstvu, no smjena je uslijedila nakon brojnih nejasnoća vezanih uz imovinu njegove obitelji, a premijer je razrješenje obrazložio riječima da se Kujundžić “u ovom trenutku nije mogao fokusirati na bitne teme u zdravstvu”.

Na pitanje osjeća li se odgovornim zbog činjenice da je osam ministara u njegovoj Vladi smijenjeno zbog afera, Plenković je odgovorio da ga zabrinjava fenomen koji je posebno izražen u zadnje tri i pol godine.

“Zabrinjava me fenomen da se toliko jako krene aktivnostima medija tresti ministre, tako da je fokus rada Vlade na neki način u nekom obrambenom stavu, a mi nismo tu da imamo obrambeni stav, već proaktivni stav da rješavamo probleme društva. Bilo je svega i prije, ali baš ovoliko toga nije bilo”, poručio je.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Novi problemi u BiH: nema novca za policajce koji nadziru granicu

Published

on

Dodao

Vlasti u Bosni i Hercegovini od veljače će biti suočene s dodatnim problemima u osiguranju granice od ilegalnih migracija jer ostaju bez dijela novca koji je dosad osiguravala Međunarodna organizacija za migracije (IOM), ustvrdio je u utorak predsjednik vlade Republike Srpske Radovan Višković.

On je novinarima kazao kako njegova vlada od 1. veljače više neće biti u prilici slati entitetske policajce kao ispomoć Graničnoj policiji BiH jer su od IOM-a dobili obavijest kako ta organizacija prestaje osiguravati novac za njihov smještaj i prehranu.

Vlasti RS navodno nemaju novca da to same financiraju, a procjena je kako za policijska pojačanja iz RS-a radi nadzora granice sa Srbijom i Crnom Gorom godišnje, samo za smještaj i prehranu, valja osigurati četiri milijuna konvertibilnih maraka (oko dva milijuna eura).

Policajci iz RS pomagali su Graničnoj policiji BiH, koja sama nema dovoljno ljudi za učinkoviti nadzor granice, jer joj trenutačno nedostaje više od 500 ljudi predviđenih postojećom sistematizacijom, no procjene su kako bi za učinkovito funkcioniranje ove policijske agencije trebalo ukupno 1200 dodatnih policajaca.

Cijeli granični pojas između BiH i Srbije i Crne Gore dio je teritorija koji po unutarnjoj administrativnoj podjeli pripada RS. Vlasti tog entiteta već godinama odbijaju dopustiti da i policajci iz Federacije BiH sudjeluju u zaštiti granice i tvrde kao bi to bilo kršenje Daytonskog sporazuma.

“U Daytonskom sporazumu jasno piše da ni policija jednog entiteta niti županija ne može prelaziti u drugi entitet bez suglasnosti tog entiteta. Takve suglasnosti iz RS nema i neće je ni biti jer time na sve načine pokušavaju destabilizirati RS”, izjavio je ranije član Predsjedništva BiH Milorad Dodik komentirajući ponudu da policajci iz Federacije također štite državnu granicu.

Sada kada su suočeni s posljedicama takve politike entitetski premijer Višković odgovornost prebacuje na međunarodnu zajednicu. “Ovo pokazuje u kakvim uvjetima funkcionira BiH. Oni koji se zaklinju da pomažu, uskraćuju pomoć BiH kada joj je ona najpotrebnija”, potužio se Višković.

Ukoliko se problem ne riješi na neki drugi način policajci iz RS, najavio je Višković, povući će se unutar teritorija entiteta te tamo “dubinski” pokušati kontrolirati ilegalne migracije.

Vlasti u BiH procjenjuju kako se s prvim danima proljeća može očekivati novi migrantski val iz Srbije i Crne Gore, kao i to da će stotine ilegalnih migranata, koji zimske mjesece provode u prihvatnim centrima kod Sarajeva, uskoro nastaviti svoj put ka Zapadu odnosno nastojati prijeći granicu s Hrvatskom.

Posebni stožer za pitanja ilegalnih migracija pri vladi Unsko-sanske županije u ponedjeljak je upozorio kako je na to područje od početka godine došlo oko 1800 novih ilegalnih migranata.

Za njih nema mjesta u prihvatnim centrima u Bihaću i Velikoj Kladuši pa borave u napuštenim i ruševnim objektima. 

“U migracijskim centrima sada imamo oko 3600 migranata, a imamo veliki broj onih koji borave u napuštenim objektima u Velikoj Kladuši, Bihaću, Bužimu, Cazinu”, opisao je trenutačno stanje miniustar unutarnjih poslova Unsko-sanske županije Nermin Kljajić.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Plenković: Nisam znao za okolnosti slučaja ministra Kujundžića

Published

on

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u utorak kako nije znao niti je mogao znati za okolnosti imovinske afere razriješenog ministra zdravstva Milana Kujundžića, jer, uz ostalo, ministri ne prolaze sigurnosnu provjeru.

“Ministarstvo zdravstva je bitno, odgovornosti koje imamo u ovom trenutku kao predsjedajući i kao zemlja koja se zajedno s drugima mora pripremiti za obranu od šireće epidemije koronavirusa zahtijeva puni fokus ministra na te teme. U ovom trenutku Kujundžić je, prije svega, bio fokusiran na pojašnjavanje tema koje nemaju nikakve veze s Ministarstvom zdravstva niti s onim što on radi i zato sam odlučio razriješiti ga”, izjavio je Plenković na marginama energetske konferencije “Green New Deal za Hrvatsku”.

Nakon današnjih konzultacija, Plenković će u srijedu predložiti novog ministra zdravstva.  

Na pitanja o detaljima oko imovinske afere sada već bivšeg ministra, premijer je Kazao da mu Kujundžić na jučerašnjem sastanku nije predočio nikakve papire. Istaknuo je da su to teme koje Kujundžić sam mora objasniti javnosti. 

“Ove situacije su neke okolnosti za koje ja niti sam znao, niti sam mogao znati niti je to predmet mog interesa, niti su to informacije o kojima sam ja ikada prije s njim razgovarao”, kazao je Plenković.

Na pitanje osjeća li se odgovornim zbog činjenice da je Kujundžić već osmi ministar u njegovoj Vladi koji je smijenjen zbog afera, Plenković je odgovorio da ga zabrinjava fenomen koji je posebno izražen u zadnje tri i pol godine.

“Zabrinjava me fenomen da se toliko jako krene aktivnostima medija tresti ministre, tako da je fokus rada Vlade na neki način u nekom obrambenom stavu, a mi nismo tu da imamo obrambeni stav, već proaktivni stav da rješavamo probleme društva. Bilo je svega i prije, ali baš ovoliko toga nije bilo”, poručio je.

Upitan bi li ministri trebali, prije odabira na dužnost, proći veće provjere, Plenković je kazao da sada “kada gleda sve ovo skupa, to možda ne bi bilo loše raditi”.

Pojasnio je da ministri ne prolaze sigurnosne provjere te da on kao premijer, nema mehanizama provjeriti podatke koji se pojavljuju u medijima.

Premijer je najavio da će sada već bivši ministar Kujundžić uzeti mjesto zastupnika u Hrvatskom saboru.

Plenković: HDZ-ovci će izabrati onoga koga smatraju da je najbolji

Plenković nije želio otkriti tko će biti u njegovom timu na unutarstranačkim izborima u HDZ-u, no odgovorio je kako misli da ga blok Mire Kovača, Ivana Penave i Davora Ive Stiera, koji su najavili kandidaturu na tim izborima, ne može ugroziti.

“Članice i članovi HDZ-a će izabrati onoga za koga smatraju da je najbolji”, poručio je.

Premijer je izrazio sućut obiteljima pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Marina Klarina te Tomislava Baturine koji su jučer preminuli u padu helikoptera u Zlarinskom kanalu kod Šibenika.

“Žao nam je da se dogodio ovaj tragični incident. Vjerujemo da će povjerenstvo koje je oformio ministar obrane Damir Krstičević pronaći uzroke ove tragedije”.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije