Povezite se

Politika

Sabor raspravio prijedlog o samoraspuštanju – Zekanović: Kraj hrvatsko-srpske koalicije

Objavljeno

-

Saborski zastupnici u petak su raspravili prijedlog o raspuštanju Hrvatskog sabora kojim se ovaj saziv raspušta u ponedjeljak 18. svibnja kako bi se omogućilo raspisivanje parlamentarnih izbora, u skladu s Ustavom i Zakonom o izboru zastupnika Hrvatskog sabora.

Predlagatelji su Klub zastupnika HDZ-a, Klub, HNS-a – liberalnih demokrata, Klub Hrvatske demokršćanske stranke, Klub HSLS-a i Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje, Klub zastupnika nacionalnih manjina, Klub zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke i Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika u Hrvatskome saboru.

U ime predlagatelja predsjednik HDZ-ova Kluba zastupnika Branko Bačić rekao je kako je moguće održavanje izbori – 21. ili  28.lipnja, odnosno 5. ili 12. srpnja o čemu će odlučiti predsjednik Republike, Zoran Milanović, u skladu sa ustavnim ovlastima i Zakonom o izboru zastupnika u Hrvatski sabor.

To je normalna i demokratska procedura u parlamentarnim demokracijama istaknuo je Bačić ocijenivši kako su u protekle tri i pol godine mandata aktualne Vlade ostvareni svi postavljeni ciljevi i prioriteti.

Osigurana je politička stabilnost i preduvjeti za gospodarski rast, povećane su plaće u državnom i javnom sektoru, minimalna plaća i mirovine i zaposlenost te smanjena neporezna davanja. Primjereno je odgovoreno i na pandemiju koronavirusa, isplaćene su potpore za očuvanje radnih mjesta, naglasio je Bačić dodavši kako Vlada ima zaokruženu politiku za izlazak iz krize i očekuje se gospodarski rast između 6 i 7 posto BDP-a.

Na temelju ostvarenih rezultata tražit ćemo povjerenje građana za novi mandat  i očekujemo provedbu izbora uz odgovorno ponašanje građana i da će buduća vlada ostvariti legitimitet kako bi provela reformske mjere koje će omogućiti bolji život hrvatskih građana, poručio je Bačić. 

Arsen Bauk (Klub SDP-a) pozdravio je odluku vladajućih da skrate svoj mandat za 5 mjeseci i “žetončićima”. Izbora se ne bojimo nego im se radujemo, iako odluka da se na njih uskoro ide pokazuje kako imamo drugačije kriterije od drugih država koje su ih odgodile zbog pandemije koronavirusa. Taj teret ne želimo podijeliti s vladajućima koji zbore mogu raspisati i bez nas, rekao je. Osobno preferira kraj lipnja ili početak srpnja za održavanje izbora, dodao je.

Bauk je ocijenio da vladajući nisu ostvarili mnoga obećanja, jedno od njih je otkup INA-e od MOL-a, ali najveće je, smatra,  nedonošenje zakona o obnovi Zagreba nakon  potresa. Nismo sretni zbog toga, ali ćemo na to podsjećati građane u predizbornoj kampanji, najavio je. Neka pobijedi bolji, vjerujem da ćemo to biti mi (SDP), poručio je Bauk.

Milorad Batinić (Klub HNS-a) najavi je da HNS na izbore izlazi samostalno kao jedini predstavnik građansko-liberalne opcije.

Bili smo korektan partner i korektiv vlasti, HNS vuče naprijed i ne bavi se prošlošću, poručio je dodavši kako očekuje da će novi saborski saziv donijeti odgovorne i kvalitetne odluke i nastaviti reformske procese koji su zastali zbog pandemije koronavirusa. Odbacio je optužbe za prijevaru birača.     

Hrvoje Zekanović (Hrvatski suverenisti) izrazio je zadovoljstvo što će se raspuštanjem Sabora završiti, kako je ustvrdio, ‘vlast hrvatsko srpske trgovačke koalicije’. Dodao je kako će se potruditi da zastupnik srpske nacionalne manjine  Milorad Pupovac (SDSS) neće moći trgovati mandatom  koji je nepravedno stekao.

Napomenuo je kako nema ništa protiv Srba i da su neki Srbi i njegovi prijatelji. Podsjetio je kako je  HDZ podržao istanbulskom konvenciju i marakeški sporazum. Smatra da je premijer Andrej Plenković  radio po svome ne slušajući narod. U odnosu na ZERP nema razlike između HDZ-a i SDP-a, ustvrdio je Zekanović.

Kaže i da je EU Hrvatskoj u krizi pomogla s nula kuna, i da je ta brojka egzaktna i okrugla. Prema njegovim zamjedbama, mjere za suzbijanje koronakrize počele su nakon završetka unutarstranačkih izbora, a ukidaju se prije parlamentarnih.

Nikola Grmoja (Klub Mosta) govoreći o suradnji HDZ-a i HNS-a rekao je kako je to bila ‘sramotna trgovina mandatima u Saboru’, ustvrdivši da je Most podigao etičke standarde u politici. Miro Bulj (Most) najavio je daljnju borbu za malog čovjeka, optuživši vladajuće da su uništili hrvatskog seljaka i ribara i nisu dopustili osudu ratnih zločina.

Branko Hrg (Klub HDS, HSLS, HDSSB) upozorio je kako je Hrvatski sabor najnepopularnije političko tijelo u Hrvatskoj, a odgovornost za to snosi pozicija i oporba. Volio bih da se idući saziv više bavi životnim problemima građana, dodao je.

Milorad Pupovac (SDSS) smatra kako je sada dobro vrijeme za održavanje parlamentarnih izbora, jer je smanjen rizik zaraze koronavirusom za građane. Smatra da postoji problem nefunkcioniranja pravosuđa, ustvrdivši kako je država nefunkcionalna, a da je sadašnja ekonomska politika neodrživa i da nam je potrebna održiva ekonomija.

Sjednica Hrvatskog sabora se nastavlja u ponedjeljak 18. svibnja.

Politika

Blaženka Divjak odlazi iz politike

Published

on

Bivša ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, na Facebooku je objavila da se povlači iz politike i odlazi natrag u akademske vode.

Zahvaljujem svima Vama koji ste mi posljednje tri godine pružali podršku u uvođenju promjena u obrazovanje i znanost u Hrvatskoj i davali sve od sebe da te promjene zažive.
Ušla sam u Vladu 2017. kao stručnjak u području obrazovanja i znanosti na poziv HNS-a, iako se do tada politikom uopće nisam bavila. Nije mi bio cilj biti ministrica već sam preuzela tu zahtjevnu i odgovornu dužnost u teškim vremenima i ostvarila ono što sam obećala, a to je kurikularna reforma općeg obrazovanja, reforma strukovnog obrazovanja, poticanje izvrsnosti u obrazovanju i znanosti, kao i rekordno ulaganje u obrazovanje i znanost.
Način na koji je sustav obrazovanja odgovorio na krizu uzrokovanu koronavirusom pokazuje da smo uspjeli obrazovanje učiniti sposobnim odgovoriti na izazove i potrebe društva, pa čak i krizne situacije.
Međutim, rezultati parlamentarnih izbora pokazali su da građani očekuju da ministri budu političari s izbornim legitimitetom. Stoga se ja vraćam svojoj akademskoj karijeri i nadam se da će se svi ovi reformski procesi nastaviti. To naravno ne ovisi samo o budućem ministru ili ministrici već i o tome koliko ljudi u sustavu obrazovanja i znanosti žele i bore se za promjene te koliko smo mi kao društvo zreli i odgovorni.
Za neizvjesnu jesen sve je pripremljeno i to omogućuje budućem ministru ili ministrici lakši početak.
Veliki projekt cjelodnevne nastave koji je pripremljen sljedeći je veliki korak i čini se da oko njega postoji široko suglasje te može biti dobar primjer i test kontinuiteta politika u obrazovanju.
Svima želim zdravlja i snage da u ovim teškim vremenima pokažemo zajedništvo i sposobnost da izazove pretvorimo u prilike. BD

Ucitavanje vijesti

Politika

SDP dobio 220.000 glasova manje, HDZ oko 80.000

Published

on

SDP je na izborima dobio čak 222.000 glasova manje nego 2016., dok je HDZ-ov manjak oko 80 tisuća.

U nedjelju je na birališta izašao rekordno nizak broj glasača, samo 46,9 posto svih onih koji imaju glasačko pravo.

Usporedbe radi, na posljednjim parlamentarnim izborima 2016. glasalo ih je više od polovice (52,59 posto), a 2000. nedostižnih 75,21 posto. Konkretno, ove je godine glasalo 1.638,497 građana, odnosno 243,830 manje nego na prošlim izborima i šokantnih milijun manje u odnosu na izbore prije dvadeset godina, promatramo li samo odnos važećih glasačkih listića.

Iako se broj aktivnih glasača iz godine u godinu smanjuje, što ozbiljno ugrožava legitimitet izbora, ovogodišnji broj nevažećih listića od 38.355, što je unutar izbornog prosjeka, sugerirao bi da ogorčenost i apatija nisu bili faktori koji su presudili na slabu izlaznost.

Ona bi se prije mogla pravdati ozbiljnom epidemiološkom situacijom, koja je sigurno dio birača obeshrabrila u odlasku na birališta te ljetnom sezonom, tijekom koje su interes za izbore i izlazak na birališta tradicionalno slabiji.

Taktika HDZ-a da raspišu izbore početkom srpnja, što je naišlo na neodobravanje jednog dijela političkih aktera, pritom je ipak urodila plodom. Poslovično disciplinirano HDZ-ovo biračko tijelo svoje je glasačko pravo dobro iskoristilo, pa je tako HDZ na ovim izborima dobio ukupno 603.103 glasova gradana (Što bi iznosilo 36,8 posto svih glasova kad bi Hrvatska bila jedna izborna jedinica), a Restart koalicija tek 414.614 (25,50 posto), odnosno 188.489 manje.

Pogledamo li opet rezultate prošlih parlamentarnih izbora, može se uočiti da su obje velike stranke izgubile dio podrške – HDZ 80.000 glasova, a SDP drastičnih 222.000, donosi Jutarnji list.

Ucitavanje vijesti

Politika

Pupovac: Ne želim biti ministar, takvih je ponuda već bilo

Published

on

Večeras je predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac gostovao u Dnevniku Nove TV i tom je prigodom između ostalog komentirao mogućnost da postane ministar u novoj Plenkovićevoj vladi.

Na upit je li vrijeme da postane ministar u vladi, kazao je da je on takve ponude već imao.

„Bilo je takvih ponuda u ranijim vremenima, ali ja imam drugih poslova koje ne namjeravam napuštati. Sutra ćemo imati predsjedništvo stranke, pa ćemo sve stvari koje imamo staviti na stol i nakon toga obavijesiti javnost“, kazao je Pupovac.

Dodao je kako je i Srbima i drugim manjinama potrebma jača participacija u institucijama. Nije točno precizirao, ali očito je mislio na mjesta ministara u Vladi.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije