Povezite se

Vijesti

Sabor: Rasprava o izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika

Objavljeno

-

Zastupnici Hrvatskog sabora u nastavku sjednice u četvrtak će raspraviti izmjene Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika kojima se među dužnosnike uvrštavaju glavni državni inspektor i glavni vatrogasni zapovjednik, te se utvrđuju koeficijenti za obračun njihove plaće.

Obrazlažući prijedlog državni tajnik Ministarstva uprave Darko Nekić ustvrdio je kako se njime racionalizira i profesionalizira državna uprava i predviđa ušteda od oko 10 milijuna kuna. Odbacio je tvrdnje oporbenih zastupnika da se zakonske izmjene donose radi jedne osobe – novoimenovanog  glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića.

Izmjenama zakona dosadašnji naziv “glavni inspektor Državnog inspektorata“ zamjenjuje se nazivom “glavni državni inspektor”, za kojeg se predlaže koeficijent za obračun plaće 6,21, s obzirom na širinu djelokruga i broj različitih upravnih područja Državnog inspektorata te broj zaposlenih i odgovornost čelnika tijela.

Također se predlaže da se glavnog vatrogasnog zapovjednika utvrdi dužnosnikom s koeficijentom za obračun plaće 5,70, koji je utvrđen za državne tajnike središnjih državnih ureda, budući da je Hrvatska vatrogasna zajednica ustrojena kao središnji državni ured.

Osim toga, usklađuju se nazivi čelnika tijela državne uprave s novim nazivima pa se dosadašnji naziv “ravnatelji državnih upravnih organizacija“ zamjenjuje nazivom “glavni ravnatelji državnih uprava, državnih zavoda i državnih ravnateljstava”. Koeficijent za plaće glavnih ravnatelja državnih ureda, državnih zavoda i državnih ravnateljstava ostaje neizmijenjen.

Podolnjak: Prijedlog neće pridonijeti racionalizaciji državne uprave

Mijenja se i način upravljanja upravnim organizacijama u sastavu ministarstava pa se dosadašnji dužnosnički položaji pomoćnika ministara zamjenjuju radnim mjestima rukovodećih državnih službenika, a brišu se naziv i koeficijent za pomoćnika ministra.

U raspravi je Robert Podolnjak (Klub Mosta) najavio da neće podržati zakonski prijedlog jer smatra da neće pridonijeti racionalizaciji državne uprave. Upozorio je kako je taj zakon do sada mijenjan 33 puta, odnosno više od jednom godišnje, a do danas nije napravljen pročišćeni tekst, što je obaveza prema poslovniku. Zato je zakon nepregledan, možda i s namjerom, da se ne bi znalo koliko državnih dužnosnika zapravo ima.

Zatražio je da se do drugog čitanja pripremi točan popis državnih dužnosnika kako bi se vidjelo hoće li pomoćnici ministara ostati u službi ili će se vratiti na prijašnja radna mjesta.

Državni tajnik Nekić odgovorio je kako je nemoguće znati hoće li se netko od njih javiti na natječaj i ponovno dobiti posao u državnoj službi. 

Vesna Pusić (Klub Glas i HSU) upozorila je kako se tek nakon dvije i pol godine predlaže ukidanje pomoćnika ministara, iako su njihov posao preuzeli državni tajnici, pa nisu ostvarene uštede radi dupliciranja funkcija.

Pomoćnici ministara su nekad imenovani na mandat i odlazili su s ministrima, a sad trajno prelaze u državnu službu, upozorila je Pusić.

Vijesti

Potpisan ugovor za projekt Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama

Published

on

Izvor: MUP
Riječ je o 63 milijuna kuna vrijednom projektu, financiranom iz EU fondova odnosno Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., kojim će se postupno zamijeniti dosadašnji način upozorenja sirenama sustavom javnog upozorenja putem mobilnih uređaja

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović potpisao je danas, 2. lipnja u sjedištu Ministarstva unutarnjih poslova, s ministrom zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislavom Čorićem i generalnim direktorom Hrvatskih voda mr. sc. Zoranom Đurokovićem Ugovor o dodjeli financijskih sredstava u projektu „Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama“ (SRUUK).

Riječ je o 63 milijuna kuna vrijednom projektu, financiranom iz EU fondova odnosno Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., kojim će se postupno zamijeniti dosadašnji način upozorenja sirenama sustavom javnog upozorenja putem mobilnih uređaja. Stanovnici određenog područja Republike Hrvatske, kao i njegovi posjetitelji, u određenom, kriznom trenutku će preko svojih mobilnih uređaja dobiti poruku upozorenja o izvanrednim događajima na tom području, a koji su potencijalna opasnost za živote i zdravlje ljudi, materijalna dobra ili okoliš, kao što su prirodne nepogode i katastrofe, velike nesreće, epidemije ili ostale vrste kriza. Uz obavijest o opasnostima koje prijete, poruka će sadržavati i mjere koje je hitno potrebno poduzeti, kako bi se negativne posljedice svele na minimum. Uz stanovnike i posjetitelje, obavijest će dobivati i sudionici sustava civilne zaštite krizom zahvaćenog područja, što će omogućiti brži odgovor na krizu i saniranje njezinih posljedica.

„Ova pandemija koronavirusa osvijestila nas je koliko je važno ulagati u sustav civilne zaštite i koliko je u svemu tome važna participacija građana kroz pravilno informiranje, a upravo kroz ovaj sustav, informiranje građana podižemo na jednu višu razinu. Dok smo se nosili s epidemijom, istovremeno smo pripremali i projekt koji će sigurno dovesti do toga da svaku novu krizu dočekamo spremni“, kazao je ministar Božinović, ujedno i načelnik Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

 „Ovdje bih posebno naglasio da je i Europska unija iz ove pandemije naučila lekciju da mora više ulagati u sustav civilne zaštite i to čini kroz „Plan oporavka za Europu i prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027.” gdje će se u civilnu zaštitu ulagati veća sredstva. Dakle, ključ je pripravnost sustava civilne zaštite i njegovo umrežavanje sa zdravstvenim sustavom jer ta dva sustava su iznijela i iznose i ovu krizu zajedno“, kazao je ministar Božinović


Da je riječ o sustavu za koji će civilnoj zaštiti omogućiti učinkovitije i pravodobnije reakcije u kriznim situacijama kazao je i ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Čorić, čije je Ministarstvo, uz Hrvatske vode, posredničko tijelo u ovom projektu.

Sustav bržeg i efikasnijeg upravljanja kriznim situacijama pomoću modernih tehnologija u visini od 85%, odnosno 53.550.000,00 kuna, financirati će se bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok je preostali 15 postotni dio novčanih sredstava osiguran u Državnom proračunu.

Za potporu sustava koji uvodi nove komunikacijske kanale i unaprjeđuje poslovne procese, Ravnateljstvo civilne zaštite je s hrvatskim mobilnim operaterima potpisalo sporazum koji osigurava tehničku podršku projektu i pristup anonimiziranim podacima korisnika mobitela na krizom zahvaćenom području Hrvatske, što znači da MUP neće dobiti konkretne brojeve mobitela, kao niti podatke o njihovim korisnicima, već isključivo pristup anonimiziranim podacima. Podloga cjelokupnog projekta je EU Direktiva o Europskom kodeksu elektroničkih komunikacija iz 2018. godine, prema kojoj su sve države članice obavezne uspostaviti sustav javnog upozorenja zbog zaštite vlastitih građana, a koji u primjeni trebaju kod svih biti do 21. lipnja 2022. godine.

Današnjem potpisivanju ugovora prisustvovali su i pomoćnik ministra unutarnjih poslova za civilnu zaštitu dr.sc. Damir Trut, ministar zdravstva izv. prof. dr.sc.Vili Beroš, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc.dr.sc. Krunoslav Capak, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu prim.mr. Maja Grba-Bujević i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ prof. dr.sc. Alemka Markotić te su ovu priliku iskoristili kako bi izvijestiti javnost o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, ali i čestitali na uspješno dovršenom projektu.

Ucitavanje vijesti

Turizam

Cavtat, Zagreb i Rijeka na popisu 20 najsigurnijih euro destinacija od korone

Published

on

Rijeka/Izvor:Nacionalno

Američki magazin Forbes prenio je popis 20 europskih destinacija najboljih za post-korona putovanja organizacije European Best Destination (EBD), među kojima su Zagreb, Rijeka i Cavtat.

EBD je organizacija već poznata u Hrvatskoj, jer se nekoliko njezinih destinacija zadnjih godina već našlo na popisima najboljih destinacija u raznim kategorijama, među kojima je Zagreb nekoliko puta proglašen najboljom adventskom destinacijom u Europi.

Sada ga je EBD uvrstio i među 20 najboljih i najsigurnijih odredišta za post-korona putovanja i turizam. Osim Hrvatske s više od jednim odredištem na tom popisu su Grčka i Portugal.

Na prvom je mjestu Tbilisiji, glavni grad Gruzije, dok je na drugom grčki Corfu, a iza Cavtata na četvrtom i petom mjestu su portugalski Azorski otoci, te grčki Preveza. Na popisu su još i Krf, Kotor, Varšava, Beč, Bohinj, Malta i drugi.

Cavtat, kao najbolje plasiran iz Hrvatske, opisan je kao omiljeno mjesto za slavne osobe, obitelji, ljubitelje dobre gastronomije, kulture, prirode i vodenih sportova, dok je Zagreb na osmom, a Rijeka na 12. mjestu.

Uz svaki grad se daje i poširoki opis onoga što turiste u njima očekuje, od atrakcija do osnovnih informacija i drugog.

Popis EBD-a prenosi i Forbes, o čemu su izvijestili u ponedjeljak i iz Hrvatska turističke zajednice (HTZ), čiji direktor Kristjan Staničić to ocjenjuje i još jednom potvrdom međunarodnog statusa Hrvatske kao kvalitetne i sigurne turističke destinacije, koja ima sve preduvjete za odvijanje turizma u idućim mjesecima.

Ucitavanje vijesti

Politika

“Župane na odlasku, županije se gase – 20 besposlenih župana mogu vikati koliko hoće, što su skrčmili, skrčmili su”

Published

on

Stranka s imenom i prezimenom poslala je otvoreno pismo županu šibensko-kninskom Goranu Pauku, koji obnaša i dužnost predsjednika Hrvatske zajednice županija, u kojem župana oslovljavaju kao bivši i govore o potrebi njihovog ukidanja.

Sadržaj pisma upućenog županu šibensko-kninskom Goranu Pauku prenosimo u cijelosti:

Poštovani župane na odlasku, gospodine Gorane Pauče,
ovime Vas obaviještavamo da se županije kao eklatantni primjer teritorijalnog nereda i nerada nakon ovogodišnjih parlamentarnih izbora, gase.

Molimo Vas stoga da obavijestite kolege župane u beskorisnoj zajednici župana da pripremite završni račun i sve druge potrebne radnje kako bi gašenje županija, kao centara za politička uhljebništva, prošlo sa što manje dodatnog tereta za porezne obveznike.

Da su županije simbol zapošljavanja preko veze na izmišljenim radnim mjestima i sami ste priznali u sad već legendarnom intervjuu jednim dalmatinskim dnevnim novinama koje su misteriozno taj intervju obrisale sa svojih stranica. Srećom drugi mediji su prenijeli Vaš citat u kojem ste rekli: “Uhljebio sam puno znanih i neznanih. Kad bismo gledali klasično zapošljavanje, u smislu natječaja, prijave, referenci, onda bismo mogli zaključiti za svakog da se zaposlio “preko veze”. Nema onog tko se javio za neki posao a da nije imao neku “preporuku”, neku “vezu”. Volio bi da sam ih puno više “uhljebio”.

Ne želimo uopće ni pomisliti da je u vrijeme davanja tog intervjua i osoba s prislušnom “bubicom” u automobilu, slučajno i bivša gradonačelnica drugog po veličini grada Vaše županije, uživala blagodati Vaše “preporuke”.
Zbog niza uhljebljivanja stranačkih kadrova svih opcija koje upravljaju nepotrebnim županijama njihovo ukidanje je jedna od mjera antikorupcijskog programa stranke s Imenom i Prezimenom. Ovaj dopis i našu odluku o ukidanju Vašeg nepotrebnog radnog mjesta stoga nemojte shvatiti osobno. Ukidanje županija samo je jedna od deset mjera (deset zapovjedi hrvatskih) koje će se provesti nakon parlamentarnih izbora, pa si nemojte umisliti da ste jedini kao institucija nevažni u prijelazu na novi državni ustroj.
Otpremnina neće biti.

Dalija Orešković
Ante Pranić
Josip Budimir

DESET ZAPOVJEDI HRVATSKIH
PRVA ZAPOVIJED
UKIDA SE DVADESET ŽUPANIJA I USPOSTAVLJA PET REGIJA

Neracionalni, rascjepkani i nepovezani županijski teritorijalni ustroj kočnica je svakog ozbiljnijeg razvoja Republike Hrvatske. Pet slavonskih županija ili četiri dalmatinske potpuno su besmislene, a ujedno te prirodne regije onemogućavaju u punom razvoju. Svaka buduća decentralizacija s države na takve županije nered će samo još povećati, jer će povećana sredstva prostorno nakaradnim županijama dati dodatnu snagu da ubijaju razvoj prirodnih cjelina u korist politički skrojenih rastrganih antiregija.
Stranku s Imenom i Prezimenom ne zanima galama dvadeset bespolenih župana, pa mogu vikati koliko god hoće, jer našim ulaskom u bilo kakvu izvršnu poziciju njihovih radnih mjesta više neće biti. Što se nas tiče, mogu pripremati završni račun. Što su skrčmili, skrčmili su, nažalost!
Županije kao stranački protočni bojleri kojima ucjenjuju gradove i općine čiji im gradonačelnici i načelnici nisu po volji došle svu svojem kraju. Županije kao stranački centri za gospodarenje uhljebima izdaja su nacionalnog interesa. Zapošljavanja bez kriterija, bez natječaja i bez mozga neće biti moguća u vladi u kojoj će participirati stranka s Imenom i Prezimenom, pa neka dvije vodeće stranke razmisle hoće li im trebati naš glas. A naš glas će biti glas za hrvatsku budućnost, a ne prošlost. O ovoj se zapovijedi ne raspravlja.



Ucitavanje vijesti

Najčitanije