Sabor potvrdio: Jandroković nije pogriješio

Hina

Hrvatski sabor u petak je potvrdio mišljenje Odbora za Ustav da predsjednik Sabora Gordan Jandroković nije pogriješio kada je od predsjednika Republike, s obzirom na uočene nedostatke, zatražio da dopuni svoju odluku o izboru Zlate Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda.

Za takvo mišljenje glasovalo je 77 zastupnika, 41 je bio protiv, a 12 suzdržanih.

Arsen Bauk (SDP) tvrdio je da za izglasavanje mišljenja Odbora, koje postaje dio Poslovnika, treba natpolovična većina zastupnika, no Jandroković se s tim nije složio.

Imam nekoliko primjera iz vremena i HDZ-a i SDP-a, konkretno iz 2015., 2016. i 2020. kad se odlučivalo bez natpolovične većine, odgovorio mu je predsjednik Sabora.

Odbor za Ustav u svom je mišljenju naveo kako je člankom 170. saborskog Poslovnika propisano da će predsjednik Sabora, ako ustanovi da predloženi akt nije sastavljen u skladu s Poslovnikom, zatražiti od predlagatelja, u konkretnom slučaju od predsjednika Zorana Milanovića, da ga u određenom roku uskladi s poslovničkim odredbama.

U slučaju da nedostatke ne otkloni u roku od 15 dana od poziva, smatrat će se da prijedlog nije podnesen Hrvatskom saboru.

Odbor navodi i kako članak 44.a Zakona o sudovima propisuje da postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda pokreće Državno sudbeno vijeće (DSV).

Kandidati podnose program rada koji se uz njihove životopise javno objavljuje na mrežnoj stranici DSV-a. Zaprimljene prijave kandidata DSV dostavlja Uredu Predsjednika RH ,koji će o kandidatima zatražiti mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda RH i nadležnog saborskog odbora.

Odbor za Ustav navodi kako mu je dostavljen Prijedlog predsjednika Republike za izbor predsjednika Vrhovnog suda i dopis predsjednika Sabora.

Iz dostavljene dokumentacije, ističe Odbor, proizlazi da predsjedniku Sabora nije dostavljena dokumentacija iz koje bi bilo razvidno da je Prijedlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda, koji je podnio predsjednik Republike, u skladu s odredbama naprijed navedenog zakona, a time i Poslovnika Sabora.

S obzirom na navedeno smatra se kako je predsjednik Sabora postupio u skladu s člankom 170. Poslovnika te nije odbacio Prijedlog predsjednika Republike, već je zatražio od njega da u određenom roku postupi te ga uskladi s navedenom poslovničkom odredbom, zaključio je Odbor, a potvrdio Sabor.

SDP: Predsjedniku Sabora dat ćemo ovlast Ustavnog suda

SDP se do samog glasovanja protivio mišljenju Odbora.

Prihvaćanjem ovakvog mišljenja, predsjedniku Sabora dat ćemo ovlasti Ustavnoga suda, on će dobiti diskrecijsko pravo odlučivanja o tome je li neki akt podoban za raspravu ili nije, na temelju svoje ocjene je li takav akt usklađen sa Ustavom i zakonom, rekao je Peđa Grbin (SDP).

U parlamentarnoj demokraciji predsjednik Sabora ne može imati takvu ovlast, prihvaćanjem ovakvog mišljenja Odbora Hrvatska će prestati bit parlamentarna demokracija, istaknuo je Grbin.

Predsjednik Sabora odlučno odbacuje tvrdnje da je odlučivao o ustavnosti i zakonitosti predsjednikova prijedloga, To bi bilo pogrešno, to nije moja zadaća, utvrđivao sam samo jesam li dobio sve što je nužno da bi prijedlog odluke bio spreman za dnevni red, uzvratio je Jandroković SDP-ovcima.

Ustvrdio je i kako je to njihov pokušaj da ga se optuži da odlučuje o ustavnosti i zakonitosti nekog akta. “To nisam činio i neću, ne pada mi napamet”, poručio je.

Zaključak klubova saborske većine

Sa 76 ‘za’ Sabor je prihvatio i Zaključak koji su predložili klubovi saborske većine ( HDZ-a, HNS-a, HSLS/Reformista, SDSS-a i nacionalnih manjina).

U interesu jačanja ustavnosti i zakonitosti Sabor je donio zaključak kojim se jasno opredjeljuje za takav izbor predsjednika/ice Vrhovnog suda koji će doprinijeti unaprjeđenju rada hrvatskog pravosuđa.

Sabor, u skladu sa svojom ustavnom i zakonodavnom ulogom, u procesu izbora predsjednika Vrhovnog suda iskazuje svoju spremnost da taj postupak odgovorno dijeli s drugim najvišim institucijama RH kojima je Ustavom i zakonima dodijeljena uloga u procesu izbora predsjednika Vrhovnog suda.

Sabor ističe i da tim izborom neće i ne mogu biti riješeni svi problemi hrvatskog pravosuđa te očekuje i poziva sve s kojima dijeli ustavnu i zakonsku odgovornost da proces unapređenja rada pravosuđa bude trajna zajednička zadaća.