Hrvatski sabor ulazi u tjedan u kojemu će raspraviti paket zakona cjelovite mirovinske reforme kojem se sindikati i oporba snažno protive, a resorni ministar Marko Pavić uvjerava da će omogućiti povećanje mirovina i dugoročnu financijsku održivost mirovinskog sustava.

Sadašnji umirovljenici, ističe ministar rada i mirovinskog sustava, mogu očekivati daljnje povećanje mirovina, a ubuduće jačanje drugog mirovinskog stupa, veća ulaganja te izbor najpovoljnije opcije korištenja tih sredstava pri odlasku u mirovinu.

O šest zakona koji bi to trebali omogućiti, Sabor će u prvom čitanju raspravljati u četvrtak, a po ocjenama koje su o reformi proteklih dana izrekli oporbeni čelnici, očekuje se dinamična i duga saborska rasprava.

Vrlo je izvjesno da će se u njoj progovoriti i o zahtjevima koje su tri sindikalne središnjice poslale sa subotnjeg prosvjeda u Zagrebu. ‘NE’ radu do 67 godine života, dodatnoj penalizaciji prijevremenog umirovljenja i produljenju radnog staža dugotrajnim osiguranicima, najvažnije su poruke s tog prosvjeda koji je okupio više tisuća nezadovoljnika najavljenom reformom.

Ministar Pavić uzvraća da većina građana neće raditi do 67. godine života, već samo oni koji ne mogu ‘skupiti’ 41 godinu staža. “Postoji već pravo dugogodišnjeg osiguranika po kojem netko tko navrši 41 godinu staža i ima 60 godina može ići u punu mirovinu”, kaže Pavić i kao primjer navodi medicinske sestre, konobare, građevinske radnike.

Ministar ustraje kako je reforma nužna i da bi bez nje građani koji od sljedeće godine idu u mirovinu imali 600 do 700 kuna manju mirovinu nego sadašnji umirovljenici. Sindikate, pak, proziva kako nisu prosvjedovali 2014. godine, kada je SDP-ova vlada donijela zakon po kojem se u mirovinu ide sa 67 godina života.

Pavić poručuje i kako nema govora o nacionalizaciji, odnosno ukidanju drugog mirovinskog stupa. “Dapače, želimo ga jačati“, kaže ministar i ističe da će građani moći u svakom trenutku birati što je povoljnije za njih.

U srijedu o udžbenicima i objedinjavanju inspekcija

Prije rasprave o mirovinskoj reformi, zastupnici će u srijedu raspravljati o prijedlogu zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, koji bi u konačnici učenicima trebao zajamčiti lakše školske torbe i više digitalne nastave, a roditeljima manje troškove nabave udžbenika. Tim bi se zakonom po prvi puta definirala najveća cijena i masa kompleta udžbenika po razredima.

 Najveća dopuštena masa svih obveznih udžbenika od prvog do četvrtog razreda osnovne škole iznosila bi tri kilograma, za peti i šesti razred pet, a za sedmi i osmi razred šest kilograma. Cijena udžbenika od 1. do 4. razreda osnovne škole iznosila bi deset posto, za 5. i 6. razred 12,5 posto, a za 7. i 8. razred 15 posto medijalne neto plaće u Hrvatskoj (oko 5.400 kuna). I cijena i masa udžbenika ovisili bi o broju sati predmeta u ukupnoj tjednoj satnici.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobravalo bi samo udžbenike dok dopunska i pomoćna nastavna sredstva (radne bilježnice, zbirke, atlasi itd.) postaju drugi obrazovni materijali o čijem korištenju odlučuju škole odnosno učitelji, u skladu sa zahtjevima kurikuluma i autonomijom škola i učitelja.

Postupak utvrđivanja usklađenosti udžbenika s kurikulumom i međupredmetnim temama provodila bi stručna povjerenstva koja bi imenovao ministar, a njihov sastav bio bi tajan.

(Hina)

Podijeli objavu