Sabor: Na Svjetski dan srca zastupnicima mjereni arterijski tlak i glukoza

U povodu Svjetskog dana srca u četvrtak su u Hrvatskom saboru zainteresiranim zastupnicima i zaposlenicima liječnici i medicinske sestre mjerili arterijski tlak i glukozu u krvi, upozorivši time da su kardiovaskularne bolesti najčešći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i svijetu.

Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renata Sabljar-Dračevac istaknula je da su kardiovaskularne bolesti najčešći uzrok smrtnosti u svijetu, od njih godišnje preuranjeno umre 18,6 milijuna ljudi, a očekuje se da će 2030-tih taj broj narasti na 23 milijuna.

Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva Davor Miličić rekao je da se mnoge bolesti mogu spriječiti promjenom životnih navika i prehrane, tjelesnom aktivnošću, nepušenjem i pridržavanjem liječničkih terapija. Oko 70 posto rizika ovisi o našem životnom stilu, a 30 posto o genetici.

Upozorio je da arterijska hipertenzija, dijabetes, debljina i poremećaji masnoće u krvi utječu na ubrzani razvoj ateroskleroze, koja je odgovorna za infarkt miokarda, moždani udar i periferne vaskularne bolesti.

Miličić kaže kako od Hrvatske bolje podatke o smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, osim skandinavskih zemalja, ima i susjedna Slovenija u kojoj je smrtnost 30-tak posto, a kod nas je 37 posto.

Raste učestalost hipertenzije, treba smanjiti unos soli

Upozorivši da je hipertenzija glavni nezavisni čimbenik rizika za kardiovaskularnu smrtnost i kroničnu bubrežnu bolest, predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju Bojan Jelaković napomenuo je da se hipertenziju često ne prepoznaje jer ne boli, a ljudi je i omalovažavaju.

U Hrvatskoj raste učestalost hipertenzije, sada je veća za oko osam posto nego prije desetak godina.

Jelaković je pozvao građane na smanjivanje unosa kuhinjske soli jer je to najjeftiniji i najjednostavniji način za smanjivanje učestalosti hipertenzije.

Predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Dario Rahelić upozorio je na procjenu da u Hrvatskoj ima više od pola milijuna osoba sa šećernom bolešću, a svega 330.000 ih je registrirano.

Naglasio je da su šećerna bolest zajedno sa arterijskom hipertenzijom glavni rizični čimbenici za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Uz to, šećerna bolest je treći uzrok smrti u Hrvatskoj.

Javnozdravstvenu akciju, sa ciljem podizanja svijesti građana o učestalosti obolijevanja i umiranja od kardiovaskularnih bolesti, organizirali su saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku u suradnji s Hrvatskom ligom za hipertenziju, Hrvatskim društvom za dijabetes i bolesti metabolizma, te Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga.