Povezite se

Politika

Sabor: Može li Zakon o nabavi i posjedovanju oružja iskorijeniti ilegalno oružje?

Objavljeno

-

Saborska rasprava o prijedlogu Zakona o nabavi i posjedovanju oružja aktualizirala je u srijedu pitanje posjedovanja ilegalnog oružja, moglo se čuti da bi zakon imao smisla jedino ako bi se njime ta pojava mogla iskorijeniti, a primjedbi je bilo i na diskriminaciju po dobi obzirom da će stariji od 70 godina za dobivanje dozvole morati svakih pet godina na liječnički pregled.

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić naglasio je kako je intencija predlagatelja pojednostaviti i ubrzati procedure za nabavu oružja, ali i zadužiti sve koji u tome sudjeluju da obave svoj dio posla – građani koji ga nabavljaju, liječnici koji trebaju dojaviti promjene u zdravstvenom stanju korisnika, posrednici i institucije koje sudjeluju u odobravanju.

U Hrvatskoj je registrirano oko 267.000 komada oružja, od čega najveći dio, 182.000, u svrhu lova, oko 80.000 u svrhu osobne sigurnosti i preko 5000 za sportsko streljaštvo.

Vlasnici oružja su 104.000 fizičkih osoba i oko 4000 pravnih osoba.

“Tvrdite da država pokušava dodatnim normiranjem dovesti pod kontrolu držanje oružja, no u praksi te evidencije ne urode plodom jer ljudi skloni kaznenim djelima prelako dođu do oružja”, poručio je SDP-ov Gordan Maras.

Također je je aktualizirao pitanje crnog tržišta oružja zbog obračuna klanova. Puca se, kaže, na cesti kao 90-tih u glavnom gradu i to s dugim oružjem.

HSS-ov Davor Vlaović upozorio je da se 90 posto kaznenih djela učinjenih vatrenim oružjem počini ilegalnim oružjem, te se založio za stimuliranje vraćanja takvog oružja.

Manje od dva posto kaznenih djela počini se s prijavljenim oružjem

“Manje od dva posto svih kaznenih djela počini se s prijavljenim oružjem. Policija koristi operativne metode da spriječi ilegalne nabavke oružja, što će i dalje činiti”, poručio je Katić.

Kažimir Varda (Klub stranke rada i solidarnosti, reformista i nezavisnih zastupnika) požalio se na diskriminaciju po dobi zbog odredbe da dobna granica za obvezni zdravstveni pregled za nošenje oružja, nakon 70-te godine, bude svakih pet godina.

To je, smatra, velik udar na džepove umirovljenika – lovaca koji će sa 400 ili 500 kuna, koliko stoji pregled, puniti džepove medicini rada. Zašto onda nema dobne granice za političare i saborske zastupnike, pitao je Varda.

Preglede bi trebalo zadržati za sve, a ne samo one starije od 70 godina, mišljenja je Vesna Pusić (Glas). Za nju bi predložen zakon imao smisla samo ako bi se njime moglo iskorijeniti ili minimalizirati ilegalno posjedovanje oružja.

Po nekim podacima, oko pola milijuna komada ilegalnog oružja nalazi se na hrvatskom tržištu, upozorio je SDP-ov Saša Đujić.

“Ne ubija oružje nego ljudi. Možete nožem rezati rajčicu, a možete nekoga i ubosti”, rekao je Ivan Pernar (Živi Zid). Uvjeren je da predloženo olakšava legalno posjedovanje oružja, pa podržava da se onima koji nemaju povijest nasilnog ponašanja to i omogući.

I Pernar je upozorio na problem posjedovanja ilegalnog oružja koje je, kaže, cilj svakog kriminalca. Zamjerio je jer nema primjerenih sankcija za posjedovanje ilegalnog oružja.

Nastavi pregledavati
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Politika

Predsjednički izbori: Poseban račun za financiranje otvorilo sedam potencijalnih kandidata

Published

on

Dodao

Poseban račun za financiranje troškova izborne promidžbe otvorilo je sedam potencijalnih kandidata za predsjednika države, doznaje Hina iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP), tijela koje nadzire financiranje i pravilnost izborne promidžbe.

Poseban račun do sada su otvorili Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Dejan Kovač, Katarina Peović, Ivan Rude i Ante Simonić.

Kandidati, odnosno osobe koje se namjeravaju kandidirati, dužne su poseban račun otvoriti najkasnije s danom podnošenja kandidature, a najranije to mogu učiniti šest mjeseci prije roka predviđenog za održavanje izbora, odnosno prije službenog početka izborne promidžbe.  Službena promidžba počinje danom objave liste kandidata za predsjednika Republike.

Tri dana od dana otvaranja posebnog računa potencijalni je kandidat dužan DIP-u dostaviti pisanu obavijest o tome kako bi mu Povjerenstvo moglo izdati lozinku za ulaz u informacijski sustav za nadzor financiranja.

Sve troškove koje naprave prije početka službene promidžbe, potencijalni kandidati moraju prikazati u financijskim izvještajima koje će DIP-u dostavljati sedam dana prije izbora, odnosno 30 dana nakon izbora. Ta izvješća dostavljaju unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja, a DIP ih sve objavljuje na jednom mjestu, svojoj mrežnoj stranici, što je novost na izborima za predsjednika države.

Poseban račun potencijalnog kandidata DIP nadzire od dana njegova otvaranja do završetka transakcija na njemu. Putem tog računa potencijalni kandidati obavljaju sve transakcije koje se tiču financiranja promidžbe, uključujući i prikupljanje novčanih donacija.

Obveze za one koji ne postanu kandidati za predsjednika 

S obzirom da je moguće da svi potencijalni kandidati ne ‘prerastu’ u kandidate za predsjednika države (ne skupe 10 tisuća potpisa i DIP im ne potvrdi kandidaturu), važno je istaknuti novine koje je za njih donio Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.

Dakle, osobe koje su otvorile poseban račun, a nisu postale kandidati, moraju uplatiteljima vratiti neutrošena sredstva koja preostanu na posebnom računu, razmjerno uplaćenom iznosu ili ih donirati za opće društvene potrebe, sam račun zatvoriti u roku od 15 dana od dana objave liste kandidata za predsjednika Republike, a DIP-u dostaviti potvrdu banke o zatvaranju računa  osam dana od dana njegova zatvaranja.

Novost je i da moraju sastaviti financijski izvještaj o financiranju izborne promidžbe, sa danom zatvaranja posebnog računa te ga dostaviti DIP-u unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja, u roku od 20 dana od dana objave liste kandidata za predsjednika Republike.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Politika

Anušić: Nema razloga da I. Radić ne bude kandidat za osječkog gradonačelnika

Published

on

Dodao

Predsjednik osječko-baranjskog HDZ-a i župan Ivan Anušić izjavio je u nedjelju kako nema razloga da predsjednik osječkog HDZ-a Ivan Radić ne bude kandidat za gradonačelnika Osijeka na lokalnim izborima 2021. godine.

Tijekom druženja s članovima stranke, u osječkom prigradskom naselju Višnjevcu, Anušić je na novinarski upit ima li HDZ već svoga kandidata kazao kako će “kandidat biti onaj tko će biti izabran od strane osječkog Gradskog odbora HDZ-a”.  
“U ovome trenutku predsjednik HDZ-a u gradu Osijeku je Ivan Radić, i nema apsolutno nikakvog razloga da to ne bude upravo on”, poručio je Anušić.

Ocijenio kako je Županija krenula u kvalitetnom, dobrom i produktivnom smjeru, ali da je u tome ključan grad Osijek, kao četvrti grad po veličini u Hrvatskoj te centar svih društvenih, gospodarskih i drugih događanja na istoku Hrvatske.
Zato je potrebno da grad Osijek napokon posloži priču, u vidu nove uprave i novoga gradonačelnika. HDZ želi 2021. godine preuzeti odgovornost za vođenje grada Osijeka i pokazati koliko puno potencijala već godinama stoji sa strane, a mogli su se upotrijebiti za razvoj grada, na korist svih građana Osijeka, Županije, a posredno i istoka Hrvatske, poručio je Anušić.

Radić je izjavio kako, nakon pobjede Ivana Anušića na izborima za župana 2017. godine, HDZ sada ide na pobjedu u gradu Osijeku gdje je u protekle dvije godine “snažna i konstruktivna oporba, koja ukazuje na sve probleme i nudi konkretna rješenja”, a uvjereni su da će 2021. godine imati gradonačelnika Osijeka.
Na upit novinara je li spreman prihvatiti odgovornost ako ga Gradski odbor HDZ-a službeno kandidira za osječkog gradonačelnika, Radić je uzvratio: “Naravno da jesam. Ne bih se prije dvije godine prihvatio dužnosti predsjednika osječkog HDZ-a da nisam spreman”.
“Apsolutno sam spreman, to će mi bit čast, i uvjeren sam da će HDZ pobijediti”, poručio je Radić.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Politika

Pula: Osnovani Demokrati Istre

Published

on

Dodao

Bivša čelnica istarskog SDP-a Maja Šarić nova je predsjednica Demokrata Istre, odlučeno je na osnivačkoj skupštini istarske podružnice Demokrata u subotu u Puli, s koje je predsjednik stranke Mirando Mrsić poručio kako su nam promjene nužne ali ih država od građana ne može tražiti ako se i sama ne mijenja.

Ustvrdivši kako se istarska podružnica osniva upravo na prvu obljetnicu osnivanja Demokrata, predsjednik stranke Mrsić kazao je kako je Hrvatska zaspala u ravnodušnost, zemlju je obuzela netrpeljivost, društvo se zatvara u sebe te kako danas u nekim dijelovima zemlje je slika kakva nije bila ni devedesetih.

“Stanje je loše, obuzelo nas je beznađe. Korupcija je rak rana ovog društva i dolazi od samog vrha vlasti. Vrijednosti slobode, jednakosti, pravde, prava na izbor i antifašizam često su na kušnji i postaje zabranjene teme u Hrvatskoj”, istaknuo je Mrsić dodavši kako se upravo stoga “treba okupiti i učiniti sve da Hrvatska prodiše”.

“Hrvatskoj su potrebne promjene, previše puta ponovljena teza, premalo je međutim učinjeno da se to ispravi. Država od svojih građana ne može tražiti promjene ako se i sama ne mijenja”, ustvrdio je Mrsić.

Dodao je kako se promjene moraju provesti i to one koje “obuhvaćaju ustroj države, način rada državnih i javnih službi, ustroj lokalne samouprave, reformu pravosuđa obrazovanja, zdravstva i poreznog sustava”. 

Miletić: Država ne ide u dobrom smjeru

Predsjednik IDS-a Boris Miletić poručio je kako je suradnja ove stranke s Demokratima prethodila osnivanju istarske podružnice i to u sklopu Amsterdamske koalicije.

“Stanje u državi nije dobro, država ne ide u dobrom smjeru, pri dnu smo prema svim pokazateljima. Stvari treba mijenjati na bolje a naš je zajednički cilj stvaranje jedne moderne, progresivne i proeuropske Hrvatske”, zaključio je Miletić.

Novoizabrana predsjednica Demokrata Istre Maja Šarić naglasila je kako su Demokrati stranka uključivosti jer, kako je rekla ” samo tako možemo kreirati kvalitetna rješenja za najzahtjevnije gospodarske i društvene probleme”.

“Izašla sam iz SDP-a 2015. godine zbog pokušaja diskreditiranja, doživljavala sam ucjene, prijetnje i shvatila sam da SDP više ne ide u pravom smjeru. Zapravo shvatila sam da se nema smisla boriti se s vjetrenjačama”, rekla je Šarić novinarima prije skupštine. 

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije