Povezite se

Vijesti

Sabor: Konstituiranje bez predsjednika Republike, uz epidemiološke mjere

Objavljeno

-

Samo 17 dana nakon izbora, uz posebne epidemiološke mjere i bez nazočnosti predsjednika Republike, u srijedu se konstituira novi, 10. saziv Hrvatskog sabora od stjecanja neovisnosti.

Konstituira se izborom svog predsjednika, a to će po drugi put biti Gordan Jandroković koji Sabor vodi od svibnja 2017. godine.

Ta činjenica odredit će još neka događanja. Kao predsjednik prošlog saziva, Jandroković će voditi sjednicu do izbora novog predsjednika, odnosno do svog ponovnog izbora, jer tako nalaže Poslovnik.

Umjesto oproštajnog govora starog i inauguracijskog govora novog predsjednika, zastupnici će slušati samo jedan odnosno ‘dva u jedan’ Jandrokovićev govor.

Drugi izbor za predsjednika Sabora, što nije uspjelo ni jednom od predsjednika u proteklih 30 godina, kruna je bogate Jandrokovićeve političke karijere.

Rođeni Bjelovarac (1967.) šest je puta biran u Hrvatski sabor, bio je njegov potpredsjednik, ministar vanjskih poslova, potpredsjednik Vlade, glavni tajnik HDZ-a, stranke u kojoj je od 1992. obnašao brojne  dužnosti.

Nakon što izabere predsjednika, Sabor će izabrati Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) koje će održati sjednicu pa ga izvijestiti o provedenim izborima, odnosno izabranim zastupnicima i njihovim zamjenama.

Najviše ih je, 26, iz HDZ-a, stranke koja je pobijedila na izborima i s partnerima (zastupnici manjina, Reformisti, HNS) formirala Vladu i saborsku većinu.

Zastupnici će potom prisegnuti da će dužnost obnašati savjesno i odgovorno, da će se u svom radu držati Ustava i zakona i poštovati pravni poredak te da će se  zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske.

Potvrda nove Vlade

Sabor bi u srijedu trebao izabrati i svoje potpredsjednike. Za sada je sigurno da će to iz redova većine biti akademik Željko Reiner, Ante Sanader i Furio Radin, a tko će biti iz oporbe trebalo bi se znati u utorak navečer.

Izabrat će i četiri ključna odbora: za Ustav, za zakonodavstvo, za prostorno uređenje te za izbor i imenovanja, a moguće i još neke koje ‘diktiraju’ točke dnevnog reda koje bi se uskoro mogle naći pred zastupnicima.

U nastavku sjednice, novi/stari predsjednik predložiti dnevni red radnog dijela konstituirajuće sjednice.

Sabor do kraja tjedna očekuje vrlo intenzivan rad i potvrda nove hrvatske Vlade mandatara Andreja Plenkovića. Bit će manja od prethodne, umjesto 20, imat će 16 ministarstava.

Ovoga tjedna bi trebao izmijeniti zakone ključne za imenovanje nove, manje Vlade, nakon čega bi uslijedilo predstavljanje Vladina programa, rekao je u ponedjeljak Branko Bačić, predsjednik Kluba HDZ-a.

Najavio je da će Sabor sigurno raditi ovaj i idući tjedan, a hoće li raditi i treći ovisit će o aktima koje će Vlada dostaviti.

Svoju prvu, konstituirajuću sjednicu Sabor će održati u sabornici uz epidemiološke mjere kako bi se spriječila zaraza koronavirusom.

Svi zastupnici nosit će zaštitne maske, u klupama će se smjestiti  89 zastupnika, na galerijama 54, a u salonu koji tek vrata dijele od sabornice njih osam. Raspoređeni su tako da svi mogu vidjeti stol predsjedavajućeg i predsjednika Sabora.

Himnu Lijepa naša domovino, koja se izvodi nakon što se Sabor konstituira, zbog epidemioloških mjera neće izvoditi zbor, već će je nazočni slušati sa snimke.

Bez predsjednika Milanovića

Zbog tih mjera sužen je popis gostiju, pozvani su bili samo predsjednici države i Vlade Zoran Milanović i Andrej Plenković, te predsjednici Ustavnog i Vrhovnog suda Miroslav Šeparović i Đuro Sessa, koji je i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva.

Svečanosti u Saboru Milanović, međutim, neće prisustvovati, što će biti presedan, jer su predsjednici države uvijek dolazili na prvu sjednicu novog Sabora.

Nakon žestokih kritika, Milanović je putem društvene mreže svoju odluku o nedolasku objasnio ulogom i položajem Sabora.

“Razlog da ne dođem na sjednicu nalazi se isključivo u domeni mojeg shvaćanja uloge i položaja Hrvatskog sabora – položaja neovisnosti o Predsjedniku. To je sve i to je, ujedno, i afirmativno i dobronamjerno prema Saboru”, napisao je Milanović na facebooku.

Od 151 zastupnika u 10. saborskom sazivu, većinu, njih 66, ima HDZ, stranke okupljene u Restart koaliciji imaju 41, DP Miroslava Škore 16, Most NL osam, koalicija Možemo! sedam, koalicija okupljena oko Stranke s imenom i prezimenom tri zastupnika, a po jednog  HNS i Čačićevi Reformisti. Nacionalne manjine imaju osam zastupnika.

Politika

Malenica najavio izradu nove Strategije borbe protiv korupcije

Published

on

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica u petak je, u povodu afere Janaf, ponovno istaknuo da je politika Vlade i HDZ-a stalna borba protiv korupcije te u tom pogledu najavio izradu nove Strategije borbe protiv korupcije do 2030. godine.

“HDZ se jasno odlučio za borbu protiv korupcije i u tom dijelu Ministarstvo pravosuđa ide u izmjene zakonodavnih propisa i izradu Strategije borbe protiv korupcije 2021.-2030.”, istaknuo je Malenica u Gospiću upitan koliko afera Janaf može naštetiti HDZ-u.

Postojeća Strategija suzbijanja korupcije 2015.-2020. istječe potkraj ove godine.

Malenica je najavio da je u planu  i dodatno ojačavanje provedbe zakona o zaštiti zviždača te ukidanje imuniteta članovima Vlade za koruptivna kaznena djela koja se gone po službenoj dužnosti.

“Tako da se tu jako vidi opredjeljenje HDZ-a i Vlade što se tiče borbe protiv korupcije”, poručio je Malenica.

Istragu u aferi Janaf Uskok je u petak proširio na HDZ-ova gradonačelnika Velike Gorice Dražena Barišića i SDP-ova gradonačelnika Nove Gradiške Vinka Grgića nakon što im je Sabor ukinuo imunitet s obzirom da su obojica i saborski zastupnici.

 

Ucitavanje vijesti

Politika

Plenković: Uhićenja dokaz Vladine aktivne politike i nulte tolerancije na korupciju

Published

on

Premijer Andrej Plenković izjavio je u petak da su uhićenja u “aferi Janaf” dokaz Vladine aktivne politike, koja ima nultu toleranciju na korupciju, bez obzira na ime i prezime, dužnost ili stranku.

“Politika ove Vlade, mene osobno i HDZ-a jest da naša neovisna pravosudna tijela, Državno odvjetništvo, USKOK, PNUSKOK i policija su neovisni, nepristrani, samostalni u svojem radu, nitko im ne govori što da rade ili ne rade. To je osnovno načelo našeg funkcioniranja”, rekao je novinarima Plenković nakon sastanka sa županima i predstavnicima udruga gradova i općina.

Ne postoji “magična kutija”, DORH i policija trebaju raditi svoj posao

Važno je da svi razumiju da ne postoji nekakva “magična kutija” pomoću koje bi netko moga znati što netko drugi radi, kazao je Plenković poručujući kako je jedini način, ako postoji opravdana sumnja u koruptivne radnje, da DORH i policija rade svoj posao.

“Ovo je najbolji dokaz aktivne politike koja ima nultu toleranciju na korupciju. Bez obzira na ime i prezime, dužnost, i stranku. Nemate drugi način, ovo je jedini pravi način. A ovakvi slučajevi će djelovati preventivno, to je cijeli smisao. Nema nikad umora od borbe protiv korupcije, baš nikada”, naglasio je premijer.

Ako se u pravnom procesu dokaže da je netko kriv, očekujemo da odgovara, istaknuo je Plenković i ustvrdio da su, bez obzira na uhićenje HDZ-ova zastupnika Dražena Barišića, Vlada i parlamentarna većina stabilni.

Na pitanje kako je gradonačelnik Požege Darko Puljašić završio na izbornoj listi, a već je u siječnju imao optužnicu pa mu je jučer također skinut saborski imunitet, Plenković je ustvrdio kako to nije problem.

“To nije problem zato što sve što je vezano za njega nije vezano za njegov saborski mandat. Ovdje se skidao imunitet samo zato jer je postao saborski zastupnik. On se, koliko sam shvatio, veseli sudskom postupku pa da dokaže da to što mu se stavlja na teret nije točno”, rekao je.

Na pitanje trebaju li gradonačelnici podnijeti ostavku zbog optužnica Plenković je odgovorio da ne trebaju ako su tek optuženi.

“Ako im se dokaže ili ako ne mogu obnašati svoju funkciju, onda svakako za to postoje zamjenici, da grad funkcionira”, kazao je.

Elektrocentar Petek nije veliki donator HDZ-a

Plenković je pritom opovrgnuo tvrdnje da je Elektrocentar Petek, tvrtka povezana s jučerašnjim uhićenjima, bila veliki donator HDZ-a.

“Pa i nije baš, prvo nisam nikad ni čuo za tu firmu, koliko sam vidio u mandatu mene kao predsjednika HDZ-a oni su donirali prije četiri godine 10.000 kuna, a provjerio sam – gospodin nije niti član HDZ-a”, ustvrdio je.

Također je odbacio spekulacije da je uhićeni direktor Janafa Dragan Kovačević navodno trebao biti smijenjen sa svoje pozicije još prije godinu dana, rekavši kako se izmišljaju takve priče radi ucjenjivanja.

“Mi živimo u svijetu pabirčenja, šuškanja. Malo sam pratio, jer su mi dali određene linkove, da vidim koje sve nebuloze možete čuti od saborskih zastupnika, klubova, osobito Domovinskog pokreta i Mosta, dviju stranaka koje su išle na parlamentarne izbore da bi nakon njih imali ucjenjivački kapacitet, jer to je bio jedini domet njihovih programa i stavova”, kazao je Plenković.

Oni su se sada pretvorili u “frustrirane ucjenjivače koji smišljaju teorije da je premijer nešto znao, ili da mu je netko nešto rekao”, dodao je.

“Sve te stvari treba otkloniti, policija i DORH rade svoj posao neovisno, a usto ovakve stvari rade tajno. Ako je nešto tajno, onda to nije javno, onda za to ne zna nitko osim ljudi koji se time bave, pa ni predsjednik Vlade”, naglasio je Plenković.

Sagledat će situaciju oko smjene Kovačevića

Na pitanje hoće li smijeniti optuženog Kovačevića odgovorio je kako će sagledati cijelu situaciju jer Janaf kotira na burzi, a država nije jedini vlasnik.

Na upit postoji li način ili sistem kontrole za ljude koji će zasjesti na rukovodeće pozicije ustvrdio je kako tako nešto ne postoji. “Nemate nikakvog načina da ovako nešto uočite, to je jednostavno nemoguće”, rekao je.

Što se tiče curenja informacija tijekom jučerašnjih uhićenja, Plenković kaže da treba utvrditi odakle izlaze informacije u ovakvim postupcima.

“Postoje tri mogućnosti – policija, DORH ili sud. Pa neka odgovore, bilo bi to u interesu i njihovog kredibiliteta”, poručio je premijer.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Split

Split: Prosvjed studenata Pravnog fakulteta

Published

on

Zbog uskrate izvanrednog ispitnog roka ali i brojnih drugih problema koji ih muče, u petak u podne studenti splitskog Pravnog fakulteta prosvjedovali su ispred zgrade fakulteta.

Traže smanjenje broja ECTS bodova potrebnih za upis više godine, snižavanje cjenika po predmetu koji se prenosi u višu godinu, a uz to traže da im od listopada budu organizirana online predavanja i online ispiti. Uz to, dodaju, najviše ih smeta niska razina prolaznost, a podsjećaju i kako taj fakultet kao sastavnica Sveučilišta jedini nije imao online ispite i predavanja.

Novinarima su kazali da im Uprava fakulteta još nije nadoknadila izvanredni rok iz travnja kojeg su propustili zbog pandemije koronavirusa, a jučer je završio ispitni rok.

Studentima je ovo već drugi prosvjed nakon onoga u srpnju, a poručili su i kako neće odustati sve dok ne ostvare svoja prava.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije