Povezite se

Izdvojeno

Sabor izmijenio Zakon o policiji

Objavljeno

-

Hrvatski sabor u petak je izmijenio Zakon o policiji kojim se, među ostalim, omogućava prijem u policiju osobama sa završenom školom u trogodišnjem trajanju, te uvodi naknada za stanovanje za raspoređene policajce.

Naknadu za stanovanje imat će pravo policajci raspoređeni u mjesto rada koje je udaljeno više od 100 kilometara od mjesta prebivališta, koji nemaju riješeno stambeno pitanje te ne primaju naknadu troškova međumjesnog prijevoza.

To će pravo ostvarivati i policijski službenici kojima je mjesto rada na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu ili drugom otoku, ili obratno, bez obzira na udaljenost.

Procjena da bi pravo na naknadu imalo do 1500 policijskih službenika, a sredstva su predviđena u planu i projekcijama za ovu i iduće dvije godine na poziciji MUP-a i iznose 32,4 milijuna kuna godišnje.

Izmjene predviđaju i osnivanje povjerenstva za rad po pritužbama u kojem neće biti predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, kao je bilo prvotno predviđeno.

Također se jasnije propisuje način podnošenja izvješća o radu policije. Izvješće će najkasnije do 31. ožujka tekuće godine sastavljati glavni ravnatelj policije i podnositi ga ministru unutarnjih poslova, on Vladi, a ona Hrvatskom saboru, i to najkasnije do 1. lipnja za prethodnu godinu.

Sabor je izmijenio Zakon o subvencioniranju stambenih kredita, kao i Zakon o društveno poticajnoj stanogradnji kojima se omogućava se za svako dijete u obitelji dodatno subvencioniranje kredita u trajanju još jedne godine, smanjenju kamatne stope na javna sredstva te zabranjuje najam ili prodaja POS-ovih stanova u desetogodišnjem razdoblju.

Izglasan je i Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji koji omogućava za državljane Velike Britanije i Sjeverne Irske zadržavanje statusa koji će imati u trenutku britanskog izlaska iz EU, kao i Zakon o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti.

Prihvaćeno je i nekoliko izvješća: Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za 2017. godinu, Izvješće o izvršenju godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti za 2018. godinu , te Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu.

Oporbeni zakonski prijedlozi nisu dobili potporu, pa tako nije prošao prijedlog zakona o ispitivanju porijekla imovine Kluba zastupnika HSS-a, prijedlog zakona o toplinarstvu Kluba Mosta, ni prijedlog izmjena Zakona o strancima Kluba zastupnika GLAS-a i HSU-a.

Potporu nisu dobile ni izmjene Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak koje je predložila zastupnica Mosta Ivana Ninčević Lesandrić, kao ni Mostov prijedlog zakona o Državnom sudbenom vijeću.

“Svi vi koji ste protiv ovog zakona imate ruku u pekmezu i imovinu  koju ne možete pravdati i za koju niste platili porez, nije Kuščević jedini, Kuščević ne da je vrh ledene sante, on je Pedro koji visi vjerojatno u vašim unutarstranačkim odnosima. Vi niste nikakvi domoljubi, već ste izdajice”, poručio je Krešo Beljak (HSS) HDZ-ovcima nezadovoljan neprihvaćanju HSS-ovog zakonskog prijedloga o ispitivanju porijekla imovine.

“Kada vidite HDZ-ovce na televiziji da tijekom intoniranja himne drže ruku na srcu to je lažno domoljublje”, nadovezao se Gordan Maras (SDP), dodavši da je pravo domoljublje sankcioniranje onih koji ne mogu objasniti odakle im novac.

Nezavisni zastupnik Ivica Mišić prozvao ih je da šire demagogiju, a Stjepan Čuraj (HNS) pozvao sve one koji imaju sumnje  ili saznanja o bilo kakvoj nezakonitoj radnji ili stečenoj imovini da to prijave.

(Hina)

Nastavi pregledavati

Izdvojeno

Široka Kula-zločin bez kazne, 28 godina poslije …

Published

on

Izvor: Lika online

Prošlo je 28 godina od kada je započeo masakr civila u Širokoj Kuli. Pobunjeni Srbi su na današnji dan okupili žene, djecu i starace kako bi ih pod izlikom „zaštite“ zatvorili u podrum jedne kuće. Podrum su potom zapalili. Tako je počeo pogrom hrvatskih civila koji će na tome području odnijeti 40 života. U prvom naletu bezumlja ubijena je djevojčica Verica Nikšić (13) koja je u smrt pošla s majkom Mandicom. Njihovi posmrtni ostatci niti danas nisu pronađeni. Rodbina ubijenih civila i danas traži devetero svojih najmilijih.

Tijekom Domovinskog rata četnici i pripadnici tzv. Vojske Krajine ubijali su mještane Široke Kule, Ličkog Osika, Urija i Vukšića.

Kod spomen-obilježja „Portal hrvatske povijesti“, rad akademskog kipara Petra Dolića, u središtu Široke Kule okupilo se danas mnoštvo rodbine, ljudi iz javnog života i žitelja okolnih mjesta kako bi se poklonili mučki ubijenim žrtvama. Pijetet su im  najprije odali članovi njihovih obitelji i Antonio Milinković, ravnatelj OŠ „dr. Franjo Tuđman“ iz Ličkog Osika gdje je netom prije smrti u školu trebala krenuti Verica Nikšić. Vijenac je u ime Predsjednice RH položio izaslanik general Mladen Markač. Državni tajnik Ivan Vukić i gneral-bojnik Branko Špoljarić vijenac su položili u ime Minisrstava branitelja i MORh-a. Župan ličko-senjski Darko Milinović vijenac je položio sa pročelnicima županijskih odjela i Josipom Dragičevićem, predsjednikom ŽO Udruge djece poginulih branitelja. Slijedila su izaslanstva brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Grada Gospića, Policijske uprave ličko-senjske i članovi nezavisne liste Darka Milinovića. 

Tražeći istinu o ovom zločinu preživjeli žitelji Široke Kule su uporni, ali i vidno razočarani. U javnosti ih predstavlja Ivanka Vojvodić čiji su roditelji i veći dio šire obitelji ubijeni u ratnom bezumlju.

-Zločin se dogodio, zločin nije kažnjen jer Hrvatsko pravosuđe do danas nije odradilo svoj posao. Zato s pravom tražimo od ove države da DORH istraži, a sudstvo procesuira ove zločince. Analizom toga rada vidjet će se mnogi slabo poznati detalji. Zločinci postoje, znaju se njihova imena, ali ih se gotovo nikada javno ne spominje.  Komemoracija je kulturološki događaj, ali što nam to znači kada ne znamo detalje o stradavanju naših najmilijih. Devetero ih se još potražuje, od toga petero iz podruma prve zapaljene kuće. Za te ljude nema niti groba da im se barem poklonimo i zapalimo svijeće. A to je usistinu najmanje što danas možemo učiniti za sve stradalnike, rekla je novinarima Ivanka Vojvodić.

Za ovaj bezuman, svirepi zločin u odsutnosti se još sudi sedmorici krvnika koji su nedostupni hrvatskom pravosuđu. Kako kolovođa ovoga i mnogih drugih zločina spominje se Milan Mirić (69), ratni zaopovjednik obrane Ličkog Osika (Tesligrad) koji i danas živi u Beogradu i uživa sve beneficije tzv. krajinskog junaka.

Tijekom Domovinskog rata Vrhovni sud „SAO Krajine“ osudio je za zločine samo Čedu Budisavljevića iz Ličkog Osika jer je među 40 civila ubijena i peteročlana obitelj Srbina Mane Rakića. Budisavljević je tada izbjegao služenje kazne zbog urgencije iz Beograda. Najveći broj žrtava zlikovci su bacili u jame Golubnjača I. i II. na obroncima planine Ljubovo.

Nacionalno/Lika online/M.S.

Ucitavanje vijesti

Crna Kronika

Ispred hotela Esplanade pretučen Hrvoje Petrač

Published

on

Ilustracija

Iako još iz policije nije službeno potvrđeno, u subotu navečer ispred zagrebačkog hotela Esplanade napadnut je Hrvoje Petrač.

Kako neslužbeno doznajemo Petrač je napadnut od za sada nepoznatih počinitelja dok je izlazio iz automobila.

Ispred hotela Esplanade sve do ponoći policija je obavljala očevid a Hrvoja Petrača prevezla je Hitna pomoć u bolnicu.

Razne su špekulacije o ozljedama koje je zadobio Petrač, no spominje se da su mu polomljene noge.

Spomenimo da je Hrvoje Petrač hrvatskoj javnosti postao poznat zbog otmice sina Vladimira Zagorca zbog čega je osuđen na 6 godina zatvora. Policija je Hrvoja Petrača uhitila 2006. godine, a nakon zatvorske kazne pušten je na slobodu 2011. godine. 

Nacaionalno

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Što treba učiniti da se procesuiraju počinjeni ratni zločini

Published

on

Pero Kovačević, pravni ekspert za hrvatsko nacionalno zakonodavstvo u Den Haagu

Piše: Pero Kovačević

Nakon jučerašnje konferencije za novinara Ivana Penave, gradonačelnika Vukovara ,koju je sazvao godinu dana nakon velikog prosvjeda u tom gradu, na kojemu se tražilo procesuiranje ratnih zločina, dobio sam dosta vaših upita kojim opravdano izražavate nezadovoljstvo što nema vidljivog pomaka u procesuiranju počinjenih ratnih zločina i pitate što bi trebalo učiniti.

Prvo valja odmah reći da se svaki počinjeni ratni zločin može vrlo lako rekonstruirati, naravno ako istragu rade i vode osobe koje imaju dovoljna znanja i edukaciju za taj posao. Naime, postoje ratni dnevnici i druga dokumentacija koja to omogućava i pomoću kojih se jednostavno može za svaki počinjeni ratni zločin analitički doći do počinitelja.

Božinovićeve radne skupine to ne mogu napraviti. Treba u sklopu DORH-a osnovati posebno tužiteljstvo za ratne zločine. Tužiteljstvo treba ekipirati i krenuti raditi svoj posao. Javnost treba znati, da DORH i druge institucije imaju na raspolaganju cjelokupnu dokumentaciju, odnosno sve dokaze izvedene na suđenjima na sudu u Den Haagu koji se odmah mogu uporabiti za procesuiranje ratnih zločina. Očito se ti dokazi ne koriste već su pospremljeni u nekom podrumu.

Ponovno napominjem da sam prije godinu otvoreno sa svojim suradnicima iz Den Haaga ponudio stručnu pomoć kako bi im pokazali kako se treba raditi na konkretnim predmetima počev od Ovčara i dalje. Naravno da smo i dalje na raspolaganju ali je znakovito da nas sustavno ova vlast izbjegava. Zašto, prosudite sami. Važno je znati, o čemu se kod nas sustavno šuti, puno je dokaza izvedeno pred Međunarodnim sudom u Den Haagu upravo u vezi počinjenih ratnih zločina na Ovčari i oni već dulje vremena stoje na raspolaganju DORH-u i policiji. Govorim o o dokazima koje sam osobno vidio i imao pravo uvida njih kao pravni ekspert za hrvatsko nacionalno zakonodavstvo (npr predmet Milošević, Hadžić, Babić, Martić i tako dalje).

Istraga u vezi Ovčare i niza drugih počinjenih ratnih zločina tek treba postati ozbiljna i provedena po pravilima struke. Pravo je pitanje, zašto nije provedena i tko to spriječava, odnosno tko je to do današnjih dana činio. Zaključite sami.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije