Povezite se

Politika

Sabor: Hoće li veće kazne povećati sigurnost na cestama?

Objavljeno

-

Saborski zastupnici složili su se u četvrtak u saborskoj raspravi da je potrebno povećati sigurnost na hrvatskim cestama iako nisu sigurno hoće li povećanje novčanih kazni, koje donose izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, dovesti do tog cilja.

Zastupnici su podržali povećanje kazni za najteže prometne prekršaje i recidiviste u cilju smanjivanje smrtnih slučajeva u prometu, međutim za predložene kazne za blaže prekršaje poput vezivanje pojasa ili korištenje mobitela smatraju da su prestroge i da će osiromašiti građane. Istaknuli su i važnost prevencije i edukacije o ponašanju u prometu.

“Vlada se ne želi zamjeriti ljudima i nije cilj sankcioniranje, ali ako je izbor između zamjeranja i smanjenja broja stradalih, ova Vlade se odlučila za smanjenje broja stradalih”, poručio je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić odgovarajući na kritike o previsokim kaznama.

Naglasio je da se izmjene zakona predlažu kako bi se podigla razina sigurnosti na hrvatskim cestama i smanjio broj poginulih i ozlijeđenih u prometu.

Prošle godine bilo je u Hrvatskoj 7,7 poginulih osoba na 100 tisuća stanovnika, dok je prosjek EU 5 poginulih na 100 tisuća stanovnika, dok primjerice Švedska, Irska, Nizozemska, Danska i Velika Britanija imaju 3 poginula na 100 tisuća stanovnika.

“Dosadašnje prekršajno pravne sankcije, dakle odvraćanje počinitelja od ponavljanja nezakonitog ponašanja nisu dale dovoljno rezultata i potrebno je te sankcije pooštriti”, naglasio je Katić dodavši kako se veći naglasak stavlja na kažnjavanje recidivista jer oni čine i najgore i najteže prekršaje u prometu koji imaju najpogubnije posljedice.

Uvjeren je da će zakonske izmjene doprinijeti smanjenju prometnih nesreća, utjecati na svijest sudionika u prometu i pridonijeti cilju da se prepolovi da se do kraja 2020. godine prepolovimo broj stradalih u odnosu na 10 godina ranije.

Zakonom se za osam najtežih prekršaja predlaže povećanje novčanih sankcija sa sadašnjih 5.000 do 15.000 kuna na 10.000 do 20.000 kuna. Odnosi se to na vožnju u suprotnom smjeru na autocesti ili brzoj cesti, prekoračenje brzine u naseljenom mjestu za više od 50 kilometara, namjeran prolazak kroz crveno svjetlo, odbijanje testiranja na alkohol ili droge, vožnju pod utjecajem droga ili alkohola, vožnju prije stjecanja prava te za vrijeme dok je vozačka dozvola privremeno oduzeta ili ukinuta.

Prošle godine zabilježeno je 39 prekršaja vožnje u suprotnom smjeru u kojima je stradalo 6 osoba, 1243 prekršaja prekoračenja brzine za više od 50 kilometara u kojima je stradalo 158 osoba ili 49 posto svih poginulih, dok je u gotovo 5000 prolazaka kroz crveno bilo 12 smrtno stradalih osoba, naveo je Katić.

Iako su podaci u ovoj godini bolji u odnosu na prošlu godinu, u prvih 6 mjeseci bilo je 128 poginulih što je 29 osoba manje nego u istom razdoblju lani, taj pomak je nedovoljan, naglasio je.

Novčana kazna povisuje se i za nekorištenje sigurnosnog pojasa te nepropisan prijevoz djece s 500 kuna na tisuću, dok će se korištenje mobitela u vožnji kažnjavati sa 1500 kuna.

U prošloj godini utvrđeno je ukupno 85 464 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa za vrijeme vožnje i to je po učestalosti drugi prekršaj nakon prekršaja prekoračenja brzine.

Povećava se i kazna za korištenje mobitela za vrijeme vožnje s 500 na 1500 kuna, prekršaje kojih je u prošlog godini bilo 41 tisuća.

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost nije dao podršku zakonu zbog izostanka pravog obrazloženja za drastične kazne, izvijestio je predsjednik Odbora Ranko Ostojić (SDP). Ističući da SDP neće podržati taj zakon, Ostojić ocjenjuje da ovakvim kažnjavanjem nećemo stati na kraj onima koji krše propise i da je prvenstveno cilj punjenje proračuna.

Kada je riječ o kaznama, Ostojić je upozorio i na vozače bicikala i romobila koji se poput “transformera” po potrebi pretvaraju u vozače ili pješake.

Joško Klisović (SDP) rekao je da zakon počiva prvenstveno na represiji ocijenivši da bi više postiglo prevencijom navodeći kako primjer “kutije-kamere” koje su postavljene na cestama diljem Hrvatske i bitno smanjile brzinu vožnje.

“Zakon bi se mogao nazvati zakon o sigurnosti državnog proračuna s obzirom na drastično povećanje kazni”, rekao je Željko Lenart koji smatra da to neće dovesti do smanjenja smrti na cestama, a zaviti će “u crno obitelji jer će biti blokirani zbog kazni”.

Da drakonskim kaznama koje se mjere s najbogatijim država u EU nećemo postići rezultat složila se i Nada Turina Đurić (GLAS). “Za prosječne građane to je puno, osim ako niste zakon pisali za saborske zastupnike, ministre i menadžere u bankama koji će ih moći plaćati ili imati nekoga na telefonu koja će nazvati da se kazne stave u ladicu”, ustvrdila je Turina Đurić zatraživši povlačenje zakona iz procedure.

Mladen Karlić (HDZ) smatra da će drastične kazne za građane koji većinom žive s 3 do 5 tisuća kuna izazvat veliko nezadovoljstvo, dok njegov stranački kolega Josip Đakić drži da su kazne dobre ako će smanjiti broj žrtava na cesti, ali da kaznu za korištenje mobitela u vožnji treba ostaviti na 500 kuna.

Marko Saladoljev (Most) predložio je smanjivanje cijena autocesta i preusmjeravanje prometa s državnih i lokalnih cesta što bi, tvrdi, više doprinijelo sigurnosti u prometu od drakonskih kazni.

Ante Babić (HDZ) poručio je da da oni koji voze ne bi trebali raditi prekršaje i onda se ne bi trebali bojati takvih kazni.

“Predložene mjere jesu respresivne prirode, ali njihova svrha nije represivna niti je cilj punjenje proračuna već je svrha preventiva i očuvanje života”, zaključio je Petar Škorić (HDZ).

Politika

Domagoj Milošević: Dobar rejting HDZ-a rezultat je okupljanja, a ne sakupljanja

Published

on

Saborski zastupnik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Domagoj Ivan Milošević u petak je u Rijeci komentirao dobar rejting HDZ-a rekavši da je on rezultat politike okupljanja, a ne sakupljanja.

Milošević je na konferenciji za novinare kazao da su drugi sakupljali koalicijske partnere, a da je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković obećao koaliciju s građanima, koji su to prepoznali što, dodao je, pokazuje i sadašnji rejting. 

Proteklih mjeseci se rješavalo nekoliko složenih kriznih situacija i borilo se za građane – od formiranja većine u Saboru i nove Vlade, ulaska u tečajni mehanizam 2, donošenja Zakona o obnovi Zagreba nakon potresa do dostojanstvenog obilježavanja 25. godišnjice VRO Oluja, rekao je Domagoj Ivan Milošević te dodao da će istim tempom i nastaviti.

Između Škore i Bandića očito ima neka tajna veza

Komentirajući odluku o najmu prostora u Zagrebu za stranku Domovinski pokret, Milošević je ustvrdio da “između Škore i Bandića očito ima neka tajna veza”, a o kakvoj vezi je riječ, dodao je, mora se pitati njih.

Političke stranke i udruge prema kriterijima i pravilniku Grada Zagreba imaju pravo na povlaštene cijene, ali je sazrelo vrijeme da se o tom pravilniku ne odlučuje samo u Gradskoj upravi nego u Skupštini, kazao je Milošević.

Ustvrdio je da Zagreb i Zagrepčani zaslužuju bolje, učinkovitije i transparentnije upravljanje. Plaćaju ogroman porez i najveći prirez u Hrvatskoj, a Vlada je po zakonu o obnovi morala uskočiti sa 60 posto. Sada je pitanje je ima li Grad Zagreb dovoljno i za svojih 20 posto, rekao je.

Ucitavanje vijesti

Politika

Grlić-Radman: Vučićeve izjave na crti poražene velikosrpske Miloševićeve politike

Published

on

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u petak je odbacio najnovije optužbe  srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da je operacija Oluja bila najveće etničko čišćenje u Europi nakon drugog svjetskog rata, ocijenivši kako je to na crti “poražene velikosrpske Miloševićeve politike, čije su najveće žrtve Srbi u Hrvatskoj.”

“Nama je žao da je političko vodstvo u Beogradu još uvijek na crti poražene velikosrpske politike Slobodana  Miloševića i ovo uplitanje u unutarnjepolitička pitanja druge države je protivno temeljnim načelima međunarodnih odnosa i međunarodnog prava”, rekao je ministar Grlića Radmana novinarima u Baškoj Vodi.
Po riječima ministra, upravo su Srbi u Hrvatskoj žrtve te politike koja je poražena u vojno-redarstvenoj akciji Oluji, koja je bila legitimna i temeljila se na svim relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Opće skupštine Ujedinjenih naroda.
“Oluja je spriječila etničko čišćenje i humanitarnu katastrofu u Hrvatskoj i BiH, a upravo za vrijeme tzv. ‘krajine’ provođeno je etničko čišćenje od vodstva pobunjenih Srba koji su protjerali s tog prostora sve Hrvate i nesrbe, a ovom akcijom (Olujom) taj je teritorij ponovno doveden u upravno-pravni poredak Republike Hrvatske,” poručio je Grlić Radman.
Istaknuo je kako Srbi u Hrvatskoj “ne trebaju mentora sa strane”.
“Ne postoji više predsjednik svih Srba u Europi. Srbi u Hrvatskoj svoja pitanja rješavaju u institucijama i u uključivosti u hrvatsko društvo, a tomu u prilog ide i da je sadašnji potpredsjednik vlade gospodin Boris Milošević iz reda srpske nacionalne manjine,” istaknuo je Grlić odgovarajući na Vučićeve zamjerke vodstvu Srba u Hrvatskoj zbog toga što je Boris Milošević nazočio na nedavnoj 25. obljetnici Oluje u Kninu.
Na upit kako komentira oponente Plenkovićeve vlade u Hrvatskoj koji traže da Hrvatska blokira, odnosno uvjetuje pristupne pregovore Srbije s Europskom unijom, Grlić Radman je kazao kako Hrvatska kao odgovorna članica NATO-a i EU-a želi podijeliti svoja iskustva europskih vrijednosti i vladavine prava “i sa Srbijom, s kojom želimo dobrosusjedske odnose.”
“Kao što je Hrvatska osigurala temeljem međudržavnog sporazuma zastupanje  Srba u Hrvatskom saboru tako mi očekujemo jednako recipročno zastupanje prava  Hrvata u Vojvodini, odnosno Srbiji”, o čemu je hrvatsko vodstvo nedavno razgovaralo i s predsjednikom Demokratskog saveza vojvođanskih Hrvata Tomislavom Žigmanovom, kazao je ministar.

“Pitanje je tu logoraša, pitanje 1869 nestalih, za koje nam Srbija mora dati odgovor, i puno drugih pitanja i zato mislim da je ovo jako dobar povod, nakon što se uspostavi srbijanska vlada, da sjednemo  za stol i razgovaramo o ovim temama kao dobri susjedi u duhu dobre volje”, dodao je hrvatski šef diplomacije. “I na koncu, Srbija ako želi europski put, Hrvatska će pomoći, kao što će pomoći i svim zemljama na Zapadnom  Balkanu,” kazao je Grlić Radman.
Na upit jesu li najnovije Vučićeve izjave u kojima optužuje Hrvatsku zapravo namijenjene javnosti u Srbiji i smirivanju političke uzavrelosti u toj zemlji, Radman Grlić je kazao kako je “za  političko liderstvo to smirivanje određenih tenzija kratkotrajno” jer Srbija se mora suočiti s prošlošću.
“Srbija se mora suočiti s prošlošću i mora napraviti iskorak, a Hrvatska je upravo najbolji primjer. Na proslavi Oluje bio je član potpredsjednik vlade  Boris Milošević i to je ono  što Hrvatska želi  -stvarati ozračje, nakon 25 godina, stvarati hrvatsko društvo i budućnost za nove generacije koje će dijeliti jednako i prava i obveze i gdje će se svaki građanin RH osjećati sigurno”.

Mislim da smo u tome napravili velik civilizacijski iskorak, ovo je gesta, Hrvatska pruža ruku, istaknuo je Grlić Radman.  Po njegovim riječima, Hrvatska može biti primjer stabilne države u Europi koja je stvorila demokratsko društvo u kojem svatko ima svoja prava i obveze, u kojem će, bez obzira na nacionalnost, građani RH moći živjeti u ozračju u kojem će zemlja ići u smjeru budućnosti, socijalne stabilnosti, snaženja gospodarstva i blagostanja za sve građane.

Ucitavanje vijesti

Politika

Grbin pozvao SDP-ovce da plate članarinu, u suprotnom neće moći sudjelovati na izborima

Published

on

Saborski zastupnik i kandidat za predsjednika SDP-a Peđa Grbin pozvao je u petak sve članove i članice stranke da, ako mogu, podmire zaostatke u plaćanju članarine kako bi mogli sudjelovati na nadolazećim unutarstranačkim izborima.

“Drage SDP-ovke i SDP-ovci, pred nama je izborni proces u kojem biramo novo vodstvo stranke. U njemu ne mogu sudjelovati sve članice i članovi, već samo oni koji su uredno plaćali članarinu, a takvih je danas, zbog nerada odgovornih, tek jedna petina”, poručio je Grbin na Facebooku.

Mnogi od njih to su prestali činiti jer su se osjećali izostavljeno i jer su bili razočarani onime što je SDP postao, naveo je te članovima poručio da to sada mogu promijeniti. 

Da bismo izgradili novi SDP u kojem se nitko više ne osjeća isključenim, potrebni su svi, istaknuo je.

“Ovih ćete dana na svoje adrese, ponovo, nakon dugo vremena, dobiti uplatnice za članarinu. Ako možete, molim vas da ih iskoristite, podmirite dug i uključite se u izborni proces, jer samo tako možete sudjelovati u gradnji bolje stranke”, zaključio je Grbin.

Na prijedlog Predsjedništva stranke, Glavni odbor SDP-a raspisao je unutarstranačke izbore za 26. rujna. Na izborima se biraju predsjednik, Predsjedništvo i Glavni odbor stranke, a kandidacijski rokovi počinju teći 17. kolovoza. 

Za kandidaturu za predsjednika stranke nužno je prikupiti potporu najmanje tri županijske organizacije ili 500 potpisa članova SDP-a.

Grbin je za sada jedini službeno najavio svoju kandidaturu, a u medijima se zadnjih dana spominje i ime župana Krapinsko-zagorske županije Željka Kolara, koji pak tvrdi da još nije donio konačnu odluku o kandidaturi. 

Član Predsjedništva SDP-a Ivo Jelušić također se spominje kao mogući kandidat, ali niti on još nije donio konačnu odluku. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije