Povezite se

Politika

Sabor: Hoće li veće kazne povećati sigurnost na cestama?

Objavljeno

-

Saborski zastupnici složili su se u četvrtak u saborskoj raspravi da je potrebno povećati sigurnost na hrvatskim cestama iako nisu sigurno hoće li povećanje novčanih kazni, koje donose izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, dovesti do tog cilja.

Zastupnici su podržali povećanje kazni za najteže prometne prekršaje i recidiviste u cilju smanjivanje smrtnih slučajeva u prometu, međutim za predložene kazne za blaže prekršaje poput vezivanje pojasa ili korištenje mobitela smatraju da su prestroge i da će osiromašiti građane. Istaknuli su i važnost prevencije i edukacije o ponašanju u prometu.

“Vlada se ne želi zamjeriti ljudima i nije cilj sankcioniranje, ali ako je izbor između zamjeranja i smanjenja broja stradalih, ova Vlade se odlučila za smanjenje broja stradalih”, poručio je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić odgovarajući na kritike o previsokim kaznama.

Naglasio je da se izmjene zakona predlažu kako bi se podigla razina sigurnosti na hrvatskim cestama i smanjio broj poginulih i ozlijeđenih u prometu.

Prošle godine bilo je u Hrvatskoj 7,7 poginulih osoba na 100 tisuća stanovnika, dok je prosjek EU 5 poginulih na 100 tisuća stanovnika, dok primjerice Švedska, Irska, Nizozemska, Danska i Velika Britanija imaju 3 poginula na 100 tisuća stanovnika.

“Dosadašnje prekršajno pravne sankcije, dakle odvraćanje počinitelja od ponavljanja nezakonitog ponašanja nisu dale dovoljno rezultata i potrebno je te sankcije pooštriti”, naglasio je Katić dodavši kako se veći naglasak stavlja na kažnjavanje recidivista jer oni čine i najgore i najteže prekršaje u prometu koji imaju najpogubnije posljedice.

Uvjeren je da će zakonske izmjene doprinijeti smanjenju prometnih nesreća, utjecati na svijest sudionika u prometu i pridonijeti cilju da se prepolovi da se do kraja 2020. godine prepolovimo broj stradalih u odnosu na 10 godina ranije.

Zakonom se za osam najtežih prekršaja predlaže povećanje novčanih sankcija sa sadašnjih 5.000 do 15.000 kuna na 10.000 do 20.000 kuna. Odnosi se to na vožnju u suprotnom smjeru na autocesti ili brzoj cesti, prekoračenje brzine u naseljenom mjestu za više od 50 kilometara, namjeran prolazak kroz crveno svjetlo, odbijanje testiranja na alkohol ili droge, vožnju pod utjecajem droga ili alkohola, vožnju prije stjecanja prava te za vrijeme dok je vozačka dozvola privremeno oduzeta ili ukinuta.

Prošle godine zabilježeno je 39 prekršaja vožnje u suprotnom smjeru u kojima je stradalo 6 osoba, 1243 prekršaja prekoračenja brzine za više od 50 kilometara u kojima je stradalo 158 osoba ili 49 posto svih poginulih, dok je u gotovo 5000 prolazaka kroz crveno bilo 12 smrtno stradalih osoba, naveo je Katić.

Iako su podaci u ovoj godini bolji u odnosu na prošlu godinu, u prvih 6 mjeseci bilo je 128 poginulih što je 29 osoba manje nego u istom razdoblju lani, taj pomak je nedovoljan, naglasio je.

Novčana kazna povisuje se i za nekorištenje sigurnosnog pojasa te nepropisan prijevoz djece s 500 kuna na tisuću, dok će se korištenje mobitela u vožnji kažnjavati sa 1500 kuna.

U prošloj godini utvrđeno je ukupno 85 464 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa za vrijeme vožnje i to je po učestalosti drugi prekršaj nakon prekršaja prekoračenja brzine.

Povećava se i kazna za korištenje mobitela za vrijeme vožnje s 500 na 1500 kuna, prekršaje kojih je u prošlog godini bilo 41 tisuća.

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost nije dao podršku zakonu zbog izostanka pravog obrazloženja za drastične kazne, izvijestio je predsjednik Odbora Ranko Ostojić (SDP). Ističući da SDP neće podržati taj zakon, Ostojić ocjenjuje da ovakvim kažnjavanjem nećemo stati na kraj onima koji krše propise i da je prvenstveno cilj punjenje proračuna.

Kada je riječ o kaznama, Ostojić je upozorio i na vozače bicikala i romobila koji se poput “transformera” po potrebi pretvaraju u vozače ili pješake.

Joško Klisović (SDP) rekao je da zakon počiva prvenstveno na represiji ocijenivši da bi više postiglo prevencijom navodeći kako primjer “kutije-kamere” koje su postavljene na cestama diljem Hrvatske i bitno smanjile brzinu vožnje.

“Zakon bi se mogao nazvati zakon o sigurnosti državnog proračuna s obzirom na drastično povećanje kazni”, rekao je Željko Lenart koji smatra da to neće dovesti do smanjenja smrti na cestama, a zaviti će “u crno obitelji jer će biti blokirani zbog kazni”.

Da drakonskim kaznama koje se mjere s najbogatijim država u EU nećemo postići rezultat složila se i Nada Turina Đurić (GLAS). “Za prosječne građane to je puno, osim ako niste zakon pisali za saborske zastupnike, ministre i menadžere u bankama koji će ih moći plaćati ili imati nekoga na telefonu koja će nazvati da se kazne stave u ladicu”, ustvrdila je Turina Đurić zatraživši povlačenje zakona iz procedure.

Mladen Karlić (HDZ) smatra da će drastične kazne za građane koji većinom žive s 3 do 5 tisuća kuna izazvat veliko nezadovoljstvo, dok njegov stranački kolega Josip Đakić drži da su kazne dobre ako će smanjiti broj žrtava na cesti, ali da kaznu za korištenje mobitela u vožnji treba ostaviti na 500 kuna.

Marko Saladoljev (Most) predložio je smanjivanje cijena autocesta i preusmjeravanje prometa s državnih i lokalnih cesta što bi, tvrdi, više doprinijelo sigurnosti u prometu od drakonskih kazni.

Ante Babić (HDZ) poručio je da da oni koji voze ne bi trebali raditi prekršaje i onda se ne bi trebali bojati takvih kazni.

“Predložene mjere jesu respresivne prirode, ali njihova svrha nije represivna niti je cilj punjenje proračuna već je svrha preventiva i očuvanje života”, zaključio je Petar Škorić (HDZ).

Politika

Miro Bulj: “Zabili nam uhljebi u sudačkoj nadoknadi”

Published

on

Nakon što su štićenici Doma za stare i nemoćne osobe u Vukovarskoj ulici u Splitu prebačeni u splitsku bolnicu, i nakon što je potvrđena zaraza koronavirusom kod 10 korisnika tog doma, “gromoglasno” se oglasio preko Facebook stranice saborski zastupnik Miro Bulj poručivši da su Županije leglo stranačkog uhljebljivanja i da je u Splitsko dalmatinskoj županiji najgore. 

Evo što je poručio i koga je prozvao:

Koronavirus ušao je i u prvi starački dom u Hrvatskoj i dogodilo se to u baš u Splitu u domu pod upravom županije! Nažalost, potvrđuje se sve ono što ponavljam već godinama.

Županije su leglo stranačkog uhljebljivanja, a najgora je situacija u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Županija je za ravnatelja ovog doma za stare i nemoćne u Splitu imenovala Ivana Škaričića, bivšeg HDZ-ovog gradonačelnika Omiša koji je propao kao lokalni političar pa je uhljebljen na mjesto ravnatelja doma.

Cijenu tog uhljebljivanja plaćaju danas svojim zdravljem štićenici doma koji su očito već danima pokazivali simptome bolesti #COVID19, ali se o tome šutjelo. U cijeloj Hrvatskoj život je stavljen na čekanje upravo kako bismo spriječili širenje zaraze među najugroženijim građanima, našim starijima.

Slušali smo i slušamo što nam govore stručnjaci, disciplinirano podnosimo kućnu izolaciju da bismo spasili živote, a onda slušamo i gledamo bahate HDZ-ove uhljebe kako lakonski i nonšalantno govore da su štićenici doma 10 dana imali simptome a da oni nisu ništa poduzeli.

Zašto smo sve zatvorili kad se zahvaljujući propustu HDZ-ovog, Sanaderovog i Bobanovog uhljeba virus širi upravo po staračkom domu gdje nikako nije smio doći!

Nažalost, župan Boban nije prihvatio moj zahtjev i zahtjev vijećnika Mosta za smjenom Škaričića zbog nesavjesnog poslovanja i minusa u poslovanju Doma za starije i nemoćne kojeg ponavljamo iz godine u godinu. Na svakom godišnjem izvješću jedino su vijećnici Mosta u županiji tražili Škaričićevu ostavku a Boban i Sanader kojeg je Plenković postavio za potpredsjednika Sabora uporno su ga branili.

Hoće li oni koji su ga uhljebili i branili odgovarati ili će samo Škaričić biti odgovoran?

ZABILI NAM UHLJEBI U SUDAČKOJ NADOKNADIKoronavirus ušao je i u prvi starački dom u Hrvatskoj i dogodilo se to u baš u…

Objavljuje Miro BuljSrijeda, 8. travnja 2020.

Ucitavanje vijesti

Politika

Plenković: Za sada ne idemo u rebalans nego u preraspodjele proračuna

Published

on

Premijer Andrej Plenković izjavio je u utorak da Vlada u ovom trenutku ne planira rebalans proračuna već ide na preraspodjele kao prvi korak s obzirom na promijenjene okolnosti.

Promijenili smo zakon o izvršenju državnog proračuna pa Vlada može obaviti preraspodjele unutar proračuna. U prvoj fazi idemo na preraspodjele kao prvi korak s obzirom na promijenjene okolnosti, rekao je Plenković u intervjuu za HRT.

Hrvatska je nakon Malte najviše izašla u susret radnicima i gospodarstvu

Podsjetio je da su nakon izbijanja epidemije koronavirusa izašli s paketom gospodarskih mjera sa ciljem da stanu iza hrvatskih radnika i gospodarstva, te izrazio zadovoljstvo što je većina socijalnih partnera – sindikata i poslodavaca, zadovoljna mjerama.

Ustvrdio je kako je Hrvatska, nakon Malte, najviše izašla u susret radnicima i gospodarstvu među državama EU-a.

Poručio da ne može doći do zlouporabe mjera jer će nad time “bdjeti” Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Porezna uprava. Oni koji će zlorabiti mjere morat će vratiti dobivena sredstva.

Do sada je nešto manje od 100.000 hrvatskih tvrtki tražilo korištenje mjera, a to se odnosi i na više od pola milijuna zaposlenika. Ukupan iznos isplaćenih sredstava je oko 765 milijuna kuna, naveo je Plenković.

Veliku krizu možemo iznijeti jedino solidarno

Hrvatska u zadnjih stotinu godina nije imala tako veliku zdravstvenu krizu koju kao društvo možemo iznijeti jedino solidarno, poručio je izrazivši zadovoljstvo jer su ljudi odgovorni, disciplinirani te poštuju preporuke vlasti i stručnjaka.

Apelirao je uoči Uskrsa na strpljenje. “Ovo će biti jedan poseban Uskrs. Molim vas da u kontekstu svega onoga što nas okuplja kao ljude i obitelji da ovaj put budemo oprezni, jer se ova zaraza, nažalost, najbrže širi unutar obitelji. Zato je izuzetno važno da poštujemo preporuke”, kazao je.

Vezano uz razgovore sa sindikatima o mogućim rezovima ponovio je kako su svi ministri dobili zadaću napraviti uštede na rashodnoj strani svojih proračuna, a ista stvar vrijedi i za druge korisnike državnog proračuna, jedinice lokalne samouprave i javna poduzeća.

“To ne znači kraj investicija. Dapače, investicije moraju biti tu jer mora biti aktera koji u ovoj krizi mogu biti pokretači gospodarstva i prihodne strane proračuna”, ističe Plenković.

Naglasivši kako solidarnost u društvu moraju podnijeti svi, najavio je da će krajem tjedna o tome razgovarati s predstavnicima sindikata. “Vodit ćemo računa da u okviru solidarnosti uvažimo sve koji imaju posebne napore”, rekao je premijer.

U obnovu Zagreba trebaju biti uključeni Vlada, Grad i stručnjaci

Govoreći o potresu u Zagrebu, izrazio je žaljenje što dolazi do javnih trzavica između zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i ministra graditeljstva i prostornog uređenja Predraga Štromara oko toga tko će voditi obnovu grada.

“Prvo ćemo identificirati štete, nakon toga ćemo ići s donošenjem zakona koji će usvojiti Hrvatski sabor. Smatram da u njega trebaju biti uključeni Vlada, Grad Zagreb i struka”, kazao je. Ima vremena za izradu kvalitetnog zakona, a istodobno treba raditi na identificiranju izvora financiranja.

Upitan za komentar toga što dio oporbe spominje mogućnost odgađanja parlamentarnih izbora zbog situacije s koronavirusom, Plenković je rekao kako nisu imali nikakvu raspravu o tome jer je Vlada posvećena mjerama zdravstveno-sigurnosnog i gospodarsko-socijalnog karaktera.

“Sve što je bilo predviđeno glede izbora je na jesen. Do tada moramo voditi veliku bitku za zdravlje hrvatskih građana. Kada će biti izbori – o tom potom. Mislim da to u ovom trenutku nije prioritet”, kaže Plenković.

Ucitavanje vijesti

Politika

Petrov o mjerama Vlade: Najugroženiji još uvijek nisu zaštićeni

Published

on

Predsjednik Mosta Božo Petrov komentirao je travanjske mjere Vlade u borbi protiv koronavirusa te je istaknuo kako se mjerama moraju obuhvatiti i najugroženije skupine društva koje, rekao je, još uvijek nisu zaštićene.

Mjere izglasane u Saboru Petrov je u utorak u Dnevniku RTL-a ocijenio dobrima za gospodarstvo.

“To su, uostalom, mjere koje je Most predlagao Vladi prije mjesec dana. Bolje ikad nego nikad. Ali smatram da Sabor nije trebao prestati s radom jer najugroženije skupine u našem društvu još uvijek nisu zaštićene ovim mjerama. Govorim o sezoncima, blokiranima, ovršenima, onima koji danas imamu kredite. Svi oni koji su najugroženiji su ostali zadnji”, rekao je Petrov. 

Dodao je da je prihvaćeno i nekoliko njihovih prijedloga, a trebala bi se, rekao je, izbrisati akontacija plaćanja poreza na dobit te paušal u turističkom sektoru, ali i vratiti olakšice za investiranu dobit.

Lokalne samouprave su nefunkcionalne

Ustvrdio je da je Most bio konstruktivan podržavši prijedloge Vlade za dobrobit građana. Rekao je i da su podržali moratorij na ovrhe te da će podržati i moratorij na kredite.

Kad je riječ o mjerama vezanima uz epidemiju koronavirusa, Petrov je izrazio zadovoljstvo jer su građani samodisplinirani, a sustav funkcionira, ali je upozorio da ne funkcioniraju lokalne samouprave jer su u samo par dana izdali pola milijuna propusnica što, rekao je, dokazuje nefunkcionalnost.

Petrov je rekao i kako je vrijeme da se smanji broj lokalnih samouprava te je predložio formiranje 130 općina.

“Sve ono što su godinama govorili da se ne može napraviti, poput digitalizacije u javnoj i državnoj upravi i sl., pokazalo se da može u samo par tjedana”, zaključio je Petrov.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije