Povezite se

Politika

S „Ustašom“ Mesićem prvi put sam slušao i pjevao „Bojnu Čavoglave“

Objavljeno

-

Piše: Drago Krpina

Žestina kojom lijevi čuvari „istine“ u Hrvatskoj talambasaju i tuku po jezičnom izričaju „ZA DOM SPREMNI“ koji se, kao njezin integralni dio, pojavljuje u pjesmi Marka Perkovića Thompsona „BOJNA ČAVOGLAVE“, nastaloj na vrhuncu velikosrpske agresije na Hrvatsku, zvuči pomalo nadrealno.

Kad bi se sastavljala antologija hrvatskih domoljubnih pjesama nastalih za Domovinskog rata, a koje su imale golemi motivirajući učinak na hrvatske branitelje, svaki neutralan sastavljač takve antologije nesumnjivo bi „BOJNU ČAVOGLAVE“ stavio u sam njezin vrh.

Ne mogu se sjetiti da je do OLUJE itko u Hrvatskoj osporavao tekst ove legendarne pjesme koja je snažno obilježila veličanstveni boj hrvatski branitelja protiv zločinačkih velikosrpskih osvajača.
Ne sjećam se ni da je predsjednik Tuđman, čija su stajališta o događajima u Drugom svjetskom ratu hrvatskoj javnosti dobro poznata, ikad izrekao i jednu primjedbu u svezi s tekstom ove neponovljive pjesme.
S tom pjesmom na usnama, hrvatski su branitelji neustrašivo podnosili udare, u početku neusporedivo nadmoćnijeg, neprijatelja, pjevali su je kad su ponekad bili prisiljeni na uzmicanje, s njom su kretali u male i velike pobjedničke podvige, s njom su ispraćali svoje poginule suborce i prikupljali snage za konačne pobjedničke akcije BLJESAK I OLUJU.
Uz „BOJNU ČAVOGLAVE“ branjen je Vukovar i Škabrnja, Osijek i Dubrovnik, Vinkovci i Zadar, Gospić i Šibenik ….

Gotovo trideset godina poslije, nesalomljivi lijevi ideološki batinaši, vratili se starim svojim navadama; propisivati Hrvatima što smiju a što ne smiju pjevati.
Ipak, valja primjetiti da u tom njihovom ideološkom džihadu ima nešto izrazito dobro. Naime, poznato je da su sve vrste zabrana u Hrvata budila još veći prkos. I u ona olovna jugokomunistička vremena, upravo za to jer je to bilo zabranjeno, pjevali su Vilu velebita, Ustani bane Jelačiću, Još Hrvatska ni propala, Marijane, Marijane … unatoč tomu što se za takv „zlodjela“ pouzdano završavalo u zatvor.
Posve je jasno da će napori aktualne“ ideološke milicije“ BOJNU ČAVOGLAVE“ učiniti još popularnijom i da će njezino trajanje u hrvatskom nacionalnom i povijesnom pamćenju učiniti postojanim i trajnim.
Jesmo li na korak do nauma da se u okviru revolucionarnih zamisli velike reformatorice hrvatskog školstva reformira i hrvatska abeceda tako da se iz nje isključi slovo U jer su ga, eto, ustaše koristile kao svoj simbol?!

Kao zanimljivost pada mi na pamet zgoda u kojoj sam prvi put čuo ovu nezaboravnu pjesmu, koja je, kao rijetko koja druga, obilježila Domovinski rat.

Ondašnji „ustaša“ Stipe Mesić bio je na dužnosti predsjednika Izvršnog odbora HDZ-a. Ja sam mu bio zamjenik. Često smo zajedno krstarili Hrvatskom. Vozili smo se, ako se dobro sjećam, prema Križevcima. S radija je emitirana nekakva glazba koja „ustaši“ Mesiću nije baš bila po volji. Mašio se za džep i izvadio iz njega audio kasetu, rekavši vozaču: „Gasi to, stavi ovu kasetu, pa ćeš čuti što je prava glazba“. Vozač je poslušno ugasio radio i ubacio kasetu. I … zaorila se „BOJNA ČAVOGLAVE“ : „ … U Zagori na izvoru rijeke Čikole/Stala braća da obrane svoje domove/ Stala braća da obrane svoje domove/ Stoji Hrvat do Hrvata, mi smo braća svi/ Nećete u Čavoglave dok smo živi mi/ Nećete u Čavoglave dok smo živi mi …“

Zapjevali smo i „ustaša“ Mesić i vozač i ja zajedno s Markom Perkovićem. Svojim domoljubnim i borbenim nabojem, ponosom i prkosom kojima je bila prožeta, pjesma je svakog dobronamjernog Hrvata, napose svakog hrvatskog branitelja, osvajala iz prve.
„Ustaša“ Mesić je doduše, nakon nekog vremena, počeo žestoko napadati „BOJNU ČAVOGLAVE“ i njezina autora i izvođača optuživati za ustaštvo. Nastavio je, pak, zajedno s Miloradom Pupovcem, u Srbu, pocikivati uz poskočice uz koje su vršeni pokolji nad tamošnjim Hrvatima.

Oni koji prijete zabranama izvođenja ove legendarne hrvatske pjesme i suđenjima onima koji je budu pjevali, najveći su njezini promicatelji.
U svojim frustracijama i bolesnim naumima, u konačnici, bit će jednako uspješni kao i „ … srpski dobrovoljci, banda, četnici …“ iz Perkovićeve skladbe , u pokušaju da pokore glasovite Čavoglave.



Politika

Plenković: Za sada ne idemo u rebalans nego u preraspodjele proračuna

Published

on

Premijer Andrej Plenković izjavio je u utorak da Vlada u ovom trenutku ne planira rebalans proračuna već ide na preraspodjele kao prvi korak s obzirom na promijenjene okolnosti.

Promijenili smo zakon o izvršenju državnog proračuna pa Vlada može obaviti preraspodjele unutar proračuna. U prvoj fazi idemo na preraspodjele kao prvi korak s obzirom na promijenjene okolnosti, rekao je Plenković u intervjuu za HRT.

Hrvatska je nakon Malte najviše izašla u susret radnicima i gospodarstvu

Podsjetio je da su nakon izbijanja epidemije koronavirusa izašli s paketom gospodarskih mjera sa ciljem da stanu iza hrvatskih radnika i gospodarstva, te izrazio zadovoljstvo što je većina socijalnih partnera – sindikata i poslodavaca, zadovoljna mjerama.

Ustvrdio je kako je Hrvatska, nakon Malte, najviše izašla u susret radnicima i gospodarstvu među državama EU-a.

Poručio da ne može doći do zlouporabe mjera jer će nad time “bdjeti” Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Porezna uprava. Oni koji će zlorabiti mjere morat će vratiti dobivena sredstva.

Do sada je nešto manje od 100.000 hrvatskih tvrtki tražilo korištenje mjera, a to se odnosi i na više od pola milijuna zaposlenika. Ukupan iznos isplaćenih sredstava je oko 765 milijuna kuna, naveo je Plenković.

Veliku krizu možemo iznijeti jedino solidarno

Hrvatska u zadnjih stotinu godina nije imala tako veliku zdravstvenu krizu koju kao društvo možemo iznijeti jedino solidarno, poručio je izrazivši zadovoljstvo jer su ljudi odgovorni, disciplinirani te poštuju preporuke vlasti i stručnjaka.

Apelirao je uoči Uskrsa na strpljenje. “Ovo će biti jedan poseban Uskrs. Molim vas da u kontekstu svega onoga što nas okuplja kao ljude i obitelji da ovaj put budemo oprezni, jer se ova zaraza, nažalost, najbrže širi unutar obitelji. Zato je izuzetno važno da poštujemo preporuke”, kazao je.

Vezano uz razgovore sa sindikatima o mogućim rezovima ponovio je kako su svi ministri dobili zadaću napraviti uštede na rashodnoj strani svojih proračuna, a ista stvar vrijedi i za druge korisnike državnog proračuna, jedinice lokalne samouprave i javna poduzeća.

“To ne znači kraj investicija. Dapače, investicije moraju biti tu jer mora biti aktera koji u ovoj krizi mogu biti pokretači gospodarstva i prihodne strane proračuna”, ističe Plenković.

Naglasivši kako solidarnost u društvu moraju podnijeti svi, najavio je da će krajem tjedna o tome razgovarati s predstavnicima sindikata. “Vodit ćemo računa da u okviru solidarnosti uvažimo sve koji imaju posebne napore”, rekao je premijer.

U obnovu Zagreba trebaju biti uključeni Vlada, Grad i stručnjaci

Govoreći o potresu u Zagrebu, izrazio je žaljenje što dolazi do javnih trzavica između zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i ministra graditeljstva i prostornog uređenja Predraga Štromara oko toga tko će voditi obnovu grada.

“Prvo ćemo identificirati štete, nakon toga ćemo ići s donošenjem zakona koji će usvojiti Hrvatski sabor. Smatram da u njega trebaju biti uključeni Vlada, Grad Zagreb i struka”, kazao je. Ima vremena za izradu kvalitetnog zakona, a istodobno treba raditi na identificiranju izvora financiranja.

Upitan za komentar toga što dio oporbe spominje mogućnost odgađanja parlamentarnih izbora zbog situacije s koronavirusom, Plenković je rekao kako nisu imali nikakvu raspravu o tome jer je Vlada posvećena mjerama zdravstveno-sigurnosnog i gospodarsko-socijalnog karaktera.

“Sve što je bilo predviđeno glede izbora je na jesen. Do tada moramo voditi veliku bitku za zdravlje hrvatskih građana. Kada će biti izbori – o tom potom. Mislim da to u ovom trenutku nije prioritet”, kaže Plenković.

Ucitavanje vijesti

Politika

Petrov o mjerama Vlade: Najugroženiji još uvijek nisu zaštićeni

Published

on

Predsjednik Mosta Božo Petrov komentirao je travanjske mjere Vlade u borbi protiv koronavirusa te je istaknuo kako se mjerama moraju obuhvatiti i najugroženije skupine društva koje, rekao je, još uvijek nisu zaštićene.

Mjere izglasane u Saboru Petrov je u utorak u Dnevniku RTL-a ocijenio dobrima za gospodarstvo.

“To su, uostalom, mjere koje je Most predlagao Vladi prije mjesec dana. Bolje ikad nego nikad. Ali smatram da Sabor nije trebao prestati s radom jer najugroženije skupine u našem društvu još uvijek nisu zaštićene ovim mjerama. Govorim o sezoncima, blokiranima, ovršenima, onima koji danas imamu kredite. Svi oni koji su najugroženiji su ostali zadnji”, rekao je Petrov. 

Dodao je da je prihvaćeno i nekoliko njihovih prijedloga, a trebala bi se, rekao je, izbrisati akontacija plaćanja poreza na dobit te paušal u turističkom sektoru, ali i vratiti olakšice za investiranu dobit.

Lokalne samouprave su nefunkcionalne

Ustvrdio je da je Most bio konstruktivan podržavši prijedloge Vlade za dobrobit građana. Rekao je i da su podržali moratorij na ovrhe te da će podržati i moratorij na kredite.

Kad je riječ o mjerama vezanima uz epidemiju koronavirusa, Petrov je izrazio zadovoljstvo jer su građani samodisplinirani, a sustav funkcionira, ali je upozorio da ne funkcioniraju lokalne samouprave jer su u samo par dana izdali pola milijuna propusnica što, rekao je, dokazuje nefunkcionalnost.

Petrov je rekao i kako je vrijeme da se smanji broj lokalnih samouprava te je predložio formiranje 130 općina.

“Sve ono što su godinama govorili da se ne može napraviti, poput digitalizacije u javnoj i državnoj upravi i sl., pokazalo se da može u samo par tjedana”, zaključio je Petrov.

Ucitavanje vijesti

Politika

Damir Jelić (HDZ): “Podnio sam ostavku, molim vas za oprost i želim vam oslobađajući Uskrs”

Published

on

Iako bez službene potvrde iz stranke, Damir Jelić podnio je ostavku na mjesto predsjednika HDZ-a Karlovačke županije.

Priopćenjem se obratio javnosti ali je i pojasnio daje ta odluka na tragu prethodne najave da se na unutarstranačkim izborima neće kandidirati za niti jednu funkciju, te da će svoj angažman nastaviti kroz rad sa mladima.

Podsjetimo, Damir Jelić aktualni je župan Karlovačke županije i to će biti do kraja mandata koji ističe iduće godine, kako je najavio, nakon toga će ostati tek član stranke u temeljnom ogranku u karlovačkom naselju Rakovac.

Razna su politička predviđanja tko bi ga mogao naslijediti, ali, nakon što prođu problemi uzrokovani koronavirusom, održat će se izbori za novog predsjednika ili predsjednicu županijskog ogranka stranke, a kako sada stvari stoje, na čelu županijske organizacije mogla biti kao v.d. Nada Murganić, svojedobrno ministrica socijalne skrbi u Vladi Andreja Plenkovića.

Karlovački župan Damir Jelić poslao je priopćenje za medije.

“Želim Vas obavijestiti da sam podnio neopozivu ostavku na mjesto predsjednika Županijske organizacije HDZ-a Karlovačke županije. Nakon prijašnje ostavke na mjesto člana Nacionalnog predsjedništva, ova ostavka logičan je slijed moje najave nekandidiranja na unutarstranačkim izborima. Ispričavam se svima u stranci, koaliciji, oporbi, medijskom sustavu, gospodarstvu, udrugama, djelatnicima općina, gradova i Županije i svim građankama i građanima Karlovačke županije, tijekom 16 godina rada, na nenamjernim uvredama. Molim Vas za oprost i iskreno Vam se zahvaljujem na suradnji. U unutarstranačkim izborima neću ni na koji način sudjelovati, a ostat ću župan Karlovačke županije. U izazovnim i nikada doživljenim vremenima kao što su ova, želim Vam oslobađajući Uskrs” – naveo je u svom priopćenju Damir Jelić.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije