Povezite se

Gospodarstvo

Rusija: Globalne zalihe dovoljne da nadoknade izgubljenu saudijsku naftu

Objavljeno

-

Svijet ima dovoljno zaliha nafte da nadoknadi privremeno smanjenu saudijsku proizvodnju zbog napada Hutija na naftna postrojenja, poručio je u ponedjeljak ruski ministar energetike Alexander Novak.

Nakon napada na saudijsku naftnu infrastrukturu, zbog kojeg je globalna ponuda smanjena oko pet posto, cijene nafte zabilježile su na londonskom tržištu najveći skok od rata u Perzijskom zaljevu 1991. godine.

Iz saudijskog naftnog diva Saudi Aramca priopćili su da je proizvodnja zbog napada smanjena za 5,7 milijuna barela dnevno.

Na pitanje je li Rusija spremna povećati proizvodnju, Novak je odgovorio da će Saudijska Arabija prvo iznijeti procjenu posljedica napada.

„Trenutno prema našim saznanjima svijet ima dovoljno komercijalnih zaliha da pokrije smanjenu opskrbu… na srednji rok”, izjavio je ruski dužnosnik.

Dodao je i da planira telefonom razgovarati s novoimenovanim saudijskim kolegom princom Abduazizom bin Salmanom.

Rusija se po njegovim riječima drži svojih obveza preuzetih u okviru globalnog sporazuma o proizvodnji nafte i prerano je za razgovore o bilo kakvim promjenama razine proizvodnje.

U studenom prošle godine vodeći proizvođači predvođeni Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i skupinom neovisnih, uključujući Rusiju, odlučili su smanjiti proizvodnju za 1,2 milijuna barela dnevno kako bi se globalne zalihe spustile prema petogodišnjem prosjeku i poduprle cijene.

Saudijska Arabija, SAD i Kina imaju stotine milijuna barela strateških rezervi nafte. Američki predsjednik Donald Trump rekao je u nedjelju da je odobrio korištenje američkih naftnih rezervi bude li potrebno.

Prema preporukama Međunarodne agencije za energetiku (IEA), koordinatora energetske politike razvijenih industrijskih zemalja, sve članice Organizacije za gospodarsku suradnji i razvoj (OECD) moraju imati strateške rezerve koja pokrivaju njihove potrebe kroz razdoblje od 90 dana.

Generalni tajnik OPEC-a Mohammed Barkindo razgovarao je sa šefom IEA-e Fatihom Birolom o stanju na tržištu nafte i dvojica dužnosnika zaključila su da su “saudijske vlasti uspostavile kontrolu nad situacijom”, kazao je neimenovani izvor iz OPEC-a.


Gospodarstvo

U Novom Zagrebu održana tribina o iskoristivost Europskih fondova

Published

on

Dodao

U Novom Zagrebu – istok na području Hrelića održana tribina o iskoristivost Europskih fondova od strane najmlađe članice Europske unije.

Dr.sc. Nikolina Brnjac, državna tajnica za suradnju s Europskim parlamentom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova okupljenim građanima istaknula je da je samo u mandatu ove Vlade ugovoreno projekata u vrijednosti 9 milijardi €. Posebno je istaknula da je za područje Karlovačke županije ugovoreno 389,1 milijuna eura (2,96 milijardi kuna), od čega je u mandatu ove Vlade ugovoreno 376,13 milijuna eura (2,86 milijardi kuna). Dok je za područje Zagrebačke županije ugovoreno 435,1 milijuna eura (3,3 milijarde kuna), od čega 421,2 milijuna eura (3,2 milijarde kuna) u mandatu ove Vlade.

Na kraju tribine, s obzirom na to da je kandidatkinja na parlamentarnim izborima u VII. izbornoj jedinici koja pokriva i istočni dio Novog Zagreba, područje Hrelića, Buzina, Velikog polja i Jakuševca u nekoliko rečenica je predstavila izborni program i istaknula važnost ulaganja nepovratnih europskih sredstava u brzu i kvalitetnu obnovu Zagreba te razvoj kvalitete prometne infrastrukture od Rijeke preko Karlovca do Zagreba.

“Sigurna Hrvatska za mene znači Hrvatska sa sigurnim, iskusnim i provjerenim vodstvom, ljudima koji su dokazali da mogu voditi državu i dostojno je predstavljati u svijetu. To znači Hrvatsku u kojoj imate najboljeg pregovarača za sljedeći Višegodišnji financijski okvir, Hrvatsku koja  je usprkos izazovima COVID krize zadržala stabilni investicijski kreditni rejting. To znači Hrvatsku koja se vodi stručno, racionalno, a ne populistički, s Vladom koja se može odgovorno suočiti s krizama” kazala je Brnjac.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Plenković uvjerava da hrvatske milijarde u planu za oporavak nisu ugrožene

Published

on

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u petak da milijarde eura namijenjene Hrvatskoj u europskom planu za oporavak od koronakrize nisu ugrožene, unatoč primjedbama nekih članica na taj dokument vrijedan 750 milijardi dolara.

Čelnici zemalja članica EU-a u petak će na virtualnom sastanku na vrhu prvi put razgovorati o planu za oporavak “EU sljedeće generacije” i prijedlogu novog sedmogodišnjeg proračuna, ukupno ‘teškima’ 1850 milijardi eura.

Iznosu plana od 750 milijardi eura, koji je predložila Europska komisija (EK), protivi se tzv. štedljiva četvorka – Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska.

Hrvatskoj je u četiri godine namijenjeno više od deset milijardi eura, tri četvrtine bespovratno, a četvrtina kroz povoljne zajmove.

Plenković je uoči sastanka rekao da hrvatske milijarde nisu ugrožene. “Ne. To sigurno ne. Mislim da možemo biti zadovoljni s obzirom da su kriteriji po kojima je radila EK bili prilično sveobuhvatni, a činjenica je i da su dvije najutjecajnije države Njemačka i Francuska podržale prijedlog Ursule von der Layen”, rekao je Plenković novinarima.

“Mislim da će na kraju konačni dogovor biti vrlo blizu ovoga što je danas na stolu. Ne očekujem neka veća odstupanja”, dodao je.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

HPB prva banka koja će izdavati Cro kartice, naručeno ih 40.000

Published

on

HPB Izvor: Nacionalno/D.Prša

Prva banka koja će moći izdavati hrvatske turističke (Cro) kartice je Hrvatska poštanska banka (HPB), koja će biti spremna za otvaranje računa i izdavanje kartica počevši od 1. srpnja, doznaje se iz Ministarstva turizma (MINT), iz kojeg iznose i da je naručeno 40 tisuća Cro kartica.

Osim HPB-a, sporazum su nakon provedenog natječaja Ministarstva turizma za poticanje domaće potrošnje u turizmu i ugostiteljstvu do sada potpisale Agram banka te POBA (Podravska banka), te se i za njih može pretpostaviti da će početi izdavati karticu, kažu na upit Hine iz MINT-a, nakon što je Vlada ovog tjedna proširila obuhvat usluga u sklopu te mjere odnosno kartice i najavila početak primjene od 1. srpnja.

“Mjeru će provoditi Ministarstvo turizma u suradnji s poslovnim bankama koje su se prijavile putem javnog poziva. To su PBZ, HPB, OTP, RBA, AGRAM banka, POBA i ERSTE, od kojih je s tri potpisan i sporazum, a očekuje se da će HPB krenuti prvi s izdavanjem. Ostale banke će se priključivati provedbi sukladno svojim mogućnostima i poslovnim odlukama”, napominju iz MINT-a.

Podsjećaju da je o toj mjeri odlučila vlada s ciljem poticanja domaćeg turističkog prometa i potrošnje, čime se zaposlenima omogućuje pristupačniji odmor, kroz povećanje primitaka po osnovi rada i isplatu naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika. Ta je naknada predviđena u iznosu do 2.500 kuna godišnje, kao neoporeziv primitak na koji se ne plaća porez na dohodak.

“Mjera se tehnički provodi putem Hrvatske turističke kartice (tzv. Cro kartica) u obliku elektronskog vaučera s funkcionalnostima platežne debitne kartice, koja glasi na ime radnika i ima rok valjanosti četiri godine te se izdaje pod međunarodnim kartičnim shemama Mastercard i Visa”, iznose iz MINT-a.

Plaćanje usluga tom će karticom, kako dodaju, biti moguće u svim ugostiteljskim objektima koji pružaju usluge hrane i pića (restorani, kafići, fast food itd.), te u svim smještajnim objektima (hoteli, kampovi, pansioni, privatni smještaj itd.) koji prihvaćaju plaćanje putem bankovnih kartica.

Moći će se plaćati i usluga chartera ili iznajmljivanje plovila, kao i ostale turističke usluge na području Republike Hrvatske putem turističkih agencija. “Svi ugostitelji i drugi pružatelji turističkih usluga koji prihvaćaju plaćanje putem redovnih bankovnih kartica, Visa i Mastercard, moći će primiti uplatu i putem Hrvatske turističke kartice na fizičkom prodajnom mjestu putem POS terminala i nikakva dodatna prijava sa strane pružatelja usluga (ugostitelja, turističke agencije ili charter kompanije) nije potrebna”, objašnjavaju iz tog ministarstva. Ističu i da će se kartica moći koristiti cijele godine, neovisno o sezonama i na području cijele Hrvatske.

Iako ne iznose procjene koliko će se pružatelja usluga uključiti u provedbu te mjere, niti koliko ih se prijavilo za sudjelovanje i sa kakvim popustima koje bi dali korisnicima kartica, iz MINT-a kažu da vjeruju u odaziv i pružatelja usluga i poslodavaca koji će to ponuditi zaposlenicima. “Moguće je i povećanje atraktivnosti same kartice kroz ostvarivanje određenih pogodnosti, neovisno o tome je li radniku isplaćen neoporezivi dio naknade ili ne. Stoga daljnji planovi za razvoj mjere idu u smjeru da se s turističkim sektorom definira odobravanje popusta za plaćanje Cro karticom, kao i proširenje u smislu omogućavanja isplate neoporezive naknade radnicima i u javnom i privatnom sektoru”, kažu iz MINT-a.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije