Povezite se

Gospodarstvo

Rusija: Globalne zalihe dovoljne da nadoknade izgubljenu saudijsku naftu

Objavljeno

-

Svijet ima dovoljno zaliha nafte da nadoknadi privremeno smanjenu saudijsku proizvodnju zbog napada Hutija na naftna postrojenja, poručio je u ponedjeljak ruski ministar energetike Alexander Novak.

Nakon napada na saudijsku naftnu infrastrukturu, zbog kojeg je globalna ponuda smanjena oko pet posto, cijene nafte zabilježile su na londonskom tržištu najveći skok od rata u Perzijskom zaljevu 1991. godine.

Iz saudijskog naftnog diva Saudi Aramca priopćili su da je proizvodnja zbog napada smanjena za 5,7 milijuna barela dnevno.

Na pitanje je li Rusija spremna povećati proizvodnju, Novak je odgovorio da će Saudijska Arabija prvo iznijeti procjenu posljedica napada.

„Trenutno prema našim saznanjima svijet ima dovoljno komercijalnih zaliha da pokrije smanjenu opskrbu… na srednji rok”, izjavio je ruski dužnosnik.

Dodao je i da planira telefonom razgovarati s novoimenovanim saudijskim kolegom princom Abduazizom bin Salmanom.

Rusija se po njegovim riječima drži svojih obveza preuzetih u okviru globalnog sporazuma o proizvodnji nafte i prerano je za razgovore o bilo kakvim promjenama razine proizvodnje.

U studenom prošle godine vodeći proizvođači predvođeni Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i skupinom neovisnih, uključujući Rusiju, odlučili su smanjiti proizvodnju za 1,2 milijuna barela dnevno kako bi se globalne zalihe spustile prema petogodišnjem prosjeku i poduprle cijene.

Saudijska Arabija, SAD i Kina imaju stotine milijuna barela strateških rezervi nafte. Američki predsjednik Donald Trump rekao je u nedjelju da je odobrio korištenje američkih naftnih rezervi bude li potrebno.

Prema preporukama Međunarodne agencije za energetiku (IEA), koordinatora energetske politike razvijenih industrijskih zemalja, sve članice Organizacije za gospodarsku suradnji i razvoj (OECD) moraju imati strateške rezerve koja pokrivaju njihove potrebe kroz razdoblje od 90 dana.

Generalni tajnik OPEC-a Mohammed Barkindo razgovarao je sa šefom IEA-e Fatihom Birolom o stanju na tržištu nafte i dvojica dužnosnika zaključila su da su “saudijske vlasti uspostavile kontrolu nad situacijom”, kazao je neimenovani izvor iz OPEC-a.


Energetika

HEP smanjio veleprodajnu cijenu plina za 8,1 posto

Published

on

Dodao

Hrvatska elektroprivreda d.d. je 14. veljače opskrbljivačima u obvezi javne usluge dostavila obavijest o veleprodajnoj cijeni plina za razdoblje od 1. travnja 2020. do 31. ožujka 2021. Cijena iznosi 0,1825 kn/kWh, što je 8,1 posto manje u odnosu na trenutnu veleprodajnu cijenu plina.

HERA je prethodno za isto razdoblje propisala referentnu (maksimalnu) cijenu po kojoj HEP d.d., kao imenovani opskrbljivač na veleprodajnom tržištu plina može prodavati plin opskrbljivačima u obvezi javne usluge. Propisani iznos od 0,1924 kn/kWh predstavlja smanjenje veleprodajne cijene u odnosu na sadašnju za 3 posto, a što od 1. travnja omogućuje smanjenje prosječne prodajne cijene za kućanstva za oko 1 posto. Uvažavajući trenutne povoljne projekcije kretanja cijena plina na tržištu, Uprava HEP-a d.d. donijela je odluku o dodatnom sniženju veleprodajne cijene za 5,1 posto.

„Hrvatska elektroprivreda još od travnja 2014. godine uspješno obavlja ulogu opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina koju nam je u prvom razdoblju povjerila Vlada Republike Hrvatske, a zatim i HERA. Sada, nakon gotovo šest godina iskustva u veleprodaji plina, možemo ustvrditi da smo kvalitetno obavili sve povjerene zadaće, na zadovoljstvo našeg Vlasnika te na zadovoljstvo opskrbljivača plinom, i što je najvažnije, krajnjih kupaca plina.

Možemo jamčiti da ćemo visoku razinu usluge i sigurnosti opskrbe zadržati do kraja razdoblja za koje smo imenovani opskrbljivačem na veleprodajnom tržištu. Veseli nas što smo, zahvaljujući povoljnim kretanjima na tržištu plina, a sagledavši utjecaj na projicirani poslovni rezultat HEP-a u idućem razdoblju, bili u mogućnosti odrediti nižu cijenu plina u odnosu na maksimalnu koju je postavila HERA“, izjavio je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d. Frane Barbarić i naglasio da ta odluka predstavlja iskaz društvene odgovornosti HEP-a i njegov doprinos politikama i mjerama Vlade RH koje za cilj imaju zaštitu i povećanje životnog standarda hrvatskih građana.

Niža veleprodajna cijena plina koju je utvrdio HEP d.d., omogućuje opskrbljivačima u obvezi javne usluge da dodatno smanje prodajnu cijenu plina za kućanstva. Kupcima HEP Plina sa sjedištem u Osijeku, cijena plina od 1. travnja 2020. trebala bi se smanjiti za 5,2 posto u odnosu na današnju cijenu, što bi kupcu s prosječnom godišnjom potrošnjom od 15.000 kWh, trošak za plin na godišnjoj razini smanjilo za 243 kune.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Večernji list: Samo pet županija prestiglo zaposlenost iz 2008.

Published

on

Dodao

Samo pet hrvatskih županija, i to tri jadranske i dvije kontinentalne, danas imaju više zaposlenih nego što su ih imale pretkrizne 2008. godine, piše u utorak Večernji list.

To su Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Ličko-senjska županija u jadranskom dijelu zemlje te Zagrebačka i Krapinsko-zagrebačka županija u unutrašnjosti, navodi dnevnik.

Nakon izlaska iz recesije u Hrvatskoj je stvoreno 150 tisuća novih radnih mjesta, no da bismo se vratili na razinu zaposlenosti iz rekordne 2008. godine, još treba nadoknaditi 50 tisuća radnih mjesta.

Primjerice, u najbogatijem Zagrebu još manjka 18 tisuća radnih mjesta, Rijeci i okolici oko jedanaest tisuća, Osječko-baranjskoj županiji oko devet tisuća…

Inače, u Zagrebu je zaposleno 460 tisuća osoba, slijedi Splitsko-dalmatinska županija, u kojoj radi 151 tisuća osoba, dok je na trećem mjestu Primorsko-goranska županija sa 113 tisuća zaposlenih radnika.

Nezaposlenost se osipa brže nego što raste zapošljavanja, što je prije svega posljedica iseljavanja, a prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stopa je nezaposlenosti po županijama od najnižih 3,4 posto u Zagrebu do visokih 18 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je bez posla gotovo svaka peta osoba u radno-aktivnoj dobi, donosi Večernji list.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Benzin neznatno skuplji, dizelu osjetno skočila cijena

Published

on

Dodao

Na benzinskim postajama u Hrvatskoj od ponoći su na snazi nove cijene goriva

Prema podacima Ministarstva gospodarstva, cijena benzina prosječno je s 9,925 kuna poskupila na 9,933.

Dizel je prošloga utorka prosječno po litri koštao 9,347, a danas je 9,445 kuna.

Plinsko ulje poskupjelo je s 4,708 na 4,838 kuna.

Autoplin od danas košta 4,631 (prošloga utorka cijena je bila 4,588 kune).

Ucitavanje vijesti

Najčitanije