Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Marko Pavić i ministar uprave Ivan Malenica u utorak su u Šibeniku bili na potpisivanju 17 ugovora vezanih uz Šibensko-kninsku županiju vrijednih oko 100 milijuna kuna.

Za te je projekte Ministarstvo regionalnoga razvoja i EU fondova osiguralo novac iz državnog proračuna i iz EU fondova.

Europski fondovi mijenjaju Hrvatsku, to smo vidjeli nedavno i na Danima regionalnog razvoja i fondova EU upravo tu u Šibeniku. Vidjeli smo da oni osiguravaju bolje zdravstvo, da osiguravaju turističku održivost, bolje školstvo, bolje ceste, bolje zračne luke i, prema tome, dižemo kvalitetu života i, na kraju krajeva, osiguravamo radna mjesta. Upravo radi europskih fondova 6,5 milijarda kuna u zadnje tri godine uloženo je u zapošljavanje, istaknuo je ministar Pavić na tvrđavi Barone.

Istaknuo je da će nakon potpisivanja svih ugovora Šibensko-kninska županija biti na 1,7 milijarda kuna ugovorenog novca preko Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova.

Za Studentski dom Palacin 68,5 milijuna kuna

“Danas se u Šibensko-kninskoj županiji potpisuju ugovori vrijedni više od 100 milijuna kuna. Ova Vlada osigurala je značajna sredstva za sufinanciranje europskih programa, ali smo isto tako svjesni da je potrebno pronaći nacionalna sredstva za sufinanciranje projekata. Upravo radi toga Vlada je ušla u poreznu reformu te je dvije milijarde kuna dodatno ispušteno jedinicama lokalne i regionalne samouprave, Isto tako, imamo i fond za sufinanciranje europskih projekata u vrijednosti 300 milijuna kuna, a kojim smo krenuli u obilazak Hrvatske, jučer Zadar, danas Šibenik, sljedeći tjedan Karlovac”, rekao je ministar Pavić.

Najveći dio od potpisanih ugovora namijenjen je Studentskom domu Palacinu u Šibeniku – 68,5 milijuna kuna. Ugovor je potpisan između Veleučilišta u Šibeniku i zajednice ponuditelja Lavčević d.d i Lavčević inženjering iz Splita.

Projekt Studentskog doma Palacin izradio je arhitekt Zoran Popović po čijoj će se ideji na mjestu napuštene vojarne, površine 7863 metara četvornih, izgraditi studentski dom s 332 postelje u 158 dvokrevetnih i 16 jednokrevetnih soba. U sklopu doma bit će izgrađen i restoran sa 100 sjedećih mjesta, knjižnica te ostali sadržaji. 

Građevinski radovi na domu trajat će 18 mjeseci, a studenti bi se trebali useliti u akademskoj godini 2021./2022.

“Mogu reći da je to zalog za budućnost visokog obrazovanja u Šibeniku i da obvezuje lokalnu samoupravu i šibensko Veleučilište da nastave dalje razvijati nove studijske programe jer sada imamo dobar temelj u studentskom domu i nadam se da će 2021., kada bude otvoren, dom biti popunjen i da će u Šibenik dolaziti studenti iz drugih gradova”, rekao je ministar Malenica, negdašnji dekan tog veleučilišta.

Obnašateljica dužnosti dekana Veleučilišta u Šibeniku Tanja Radić Lakoš rekla je da je ono u posljednje vrijeme “naraslo”. “Rastemo po broju studentskih programa, po projektima koje financiramo, a rastemo i infrastrukturno. U ovom trenutku na Veleučilištu u Šibeniku u realizaciji je više od 100 milijuna kuna različitih projekata”, rekla je Radić Lakoš.

Pod pokroviteljstvom Grada Petrinje i u organizaciji Turističke zajednice Grada Petrinje na Trgu hrvatskih branitelja održana je tradicionalna 20. jubilarna Kestenijada pod nazivom „Festival kestena“ .

Na Kestenijadi ponuđene su brojne gastronomske ponude od pečenja kestena, pripreme knedli od šljiva i kestena, kolača i štandova s domaćim proizvodima i suvenirima te programa za djecu: Kutić tete Vesne – Čarolije jeseni. Također, birali su se najukusniji kolači od kestena, a ove godine prvo mjesto odnijela je Udruga „Đeram“ iz Dragotinaca, te ostali koji su sudjelovali u natjecanju su: slastičarnica „Divković“ i Restoran Code.

Današnji gosti u Petrinji bili su župan Varaždinske županije, Radimir Čačić i predsjednički kandidat Zoran Milanović, a dočekao ih je gradonačelnik Darinko Dumbović, zajedno su obišli štandove i kušali razne delicije današnje Kestenijade.

Gradonačelnik Dumbović je tom prigodom izrazio zadovoljstvo tradicijom Kestenijade te kazao:

„Mi kao Petrinjci koji definitivno volimo svoj kraj, svoje područje koje je bogato prirodnim bogatstvima, a to je kestenom, vodom i sa svim sadržajima koje možemo ponuditi u turističkom i gastronomskom, ali i na kraju jednom gospodarskom ponudom Grada Petrinje, gdje želimo ustvari gajiti tradiciju koja je tu autohtona. Drago mi je da danas uz ove lijepe, domaće i petrinjske, ali i hrvatske pjesme sa našim Klapama pokazali smo kako sve to dobro čuvamo što imamo. Uz nas su i mnogi OPG-ovci ustvari prijatelji Grada Petrinje koji su došli i gledajući na konkurenciji oko kestena jedna nam je ekipa u Lovranu i Opatiji gdje isto također želimo prodati proizvode naše „Zelene kuće“. Ovdje imamo i prekrasnu Hrvatsku Kostajnicu koja je također domaćin Kestenijade.

To su danas ti dani, te dane sigurno treba još nadograđivati sa ljudima koji ustvari odlučuju o sudbini ovog područja i kraja bez razlike da li to bili predsjednici, ministri, premijeri, Vlada i župani. Oni trebaju proći kroz ovo područje da vide kako ovdje živi običan čovjek, ali tu u našoj domovini. Danas sam ovdje kao domaćin i samom kandidatu za predsjedničke izbore Zoranu Milanoviću i dragom prijatelju Varaždinske županije, Radimiru Čačiću i to je ono što treba pokazati. Grad Petrinja je otvoren grad i kao gradonačelnik primit ću sve goste koji će doći i ponuditi svoje sadržaje i da vide da mi ovdje imamo svoj karakter, osobnost i ono što želimo sačuvati.“ – rekao je gradonačelnik.

Za današnji glazbeno-zabavni program zaduženi su bili Klapa Kolapljani i Tamburaški sastav Presto, Sanda i Leon Bučar i mnogi drugi.

Zbog vratine i špeka nedostaje nam milijun svinja, pri čemu je uvoz svinjetine 20 posto veći od domaće proizvodnje pa je odojak skuplji i 30 posto.

Kilogram svinjske vratine za 36 kuna, a telećih rebara 33, sve je učestalija slika i u trgovačkim lancima ovih dana.

Iako se tim dvjema kategorijama, u pravilu iz uvoza, obično privlače potrošači, svinjetina s kojem se donedavno neprestano “akcijalo” po cijeni od 20-ak kuna, zbog prijetnje afričke svinjske kuge koja je već desetkovala neke farme u Europi te poremećaja uzrokovanih niskim otkupnim cijenama u lanjskoj godini, očito je prošlost.

“Odojak je trenutačno skuplji 30 posto nego u istom tjednu lanjske godine. Za prosječnih 25 kg lani je trebalo izdvojiti 55 eura, a kad su na tržištu niske cijene proizvođači obično pokolju krmače, što rezultira i manjom proizvodnjom svinjskog mesa. Potom, kad poraste potražnja, cijene skaču nebu pod oblake” objašnjava direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

Ističe kako je skakanje cijena počela već u drugom tromjesečju ove godine. No uvoznici jako dobro prate što se događa, pa se u prvom tromjesečju, zbog niskih cijena, u RH uvezlo dvostruko više svinjetine nego u drugom – posebice za preradu. Prosječna uvozna cijena u prvom tromjesečju 2019. bila je 1,99 eura, a u drugom 2,55 eura, 28 posto viša.

“Nekih kategorija jednostavno nema dovoljno. Samo da bi se namirila potražnja za svinjskom vratinom te svježim carskim mesom, Hrvatskoj bi trebalo još najmanje milijun svinja”, kaže Bobetić, donosi Večernji list.