Privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku za 2025. godinu ocrtavaju vrlo neobičnu i dinamičnu sliku hrvatske poljoprivredne proizvodnje. Dok su povrtlari u mnogim segmentima ostvarili rezultate koji premašuju prethodne godine, voćari i maslinari suočeni su s ozbiljnim padom prinosa. Ovakva kretanja ukazuju na snažan utjecaj klimatskih čimbenika i promjena u intenzitetu uzgoja koji su različito pogodovali pojedinim kulturama diljem zemlje.
Povrtlarstvo u snažnom usponu predvođeno rajčicom
Najveće iznenađenje protekle godine svakako je proizvodnja rajčice koja je doživjela nezapamćen procvat. Uzgojeno je preko 75 tisuća tona, što predstavlja skok od gotovo šezdeset i jednog postotka u odnosu na 2024. godinu. Pozitivan trend pratio je i kupus čija je proizvodnja porasla za više od devet tisuća tona, dok su paprika i cikla također zabilježile dvoznamenkaste stope rasta. Čak su i kulture poput salate, cvjetače, brokule i poriluka završile godinu u plusu, što sugerira da je 2025. godina bila izuzetno naklonjena domaćim povrtlarima.
Izazovna godina za voćnjake i maslinike
S druge strane, voćarstvo bilježi zabrinjavajuće minuse kod gotovo svih ključnih kultura. Proizvodnja jabuka, kao jedne od najzastupljenijih voćnih vrsta, smanjila se za više od dvanaest posto. Još drastičniji pad zabilježen je kod višanja i marelica čiji su prinosi gotovo prepolovljeni, dok su šljive, breskve i kruške također ostvarile znatno lošije rezultate nego godinu prije. Poseban udarac doživjeli su maslinari budući da je urod maslina pao za čak trideset i osam posto, što bi moglo imati izravne posljedice na tržište domaćeg maslinovog ulja u nadolazećem razdoblju.
Svijetle točke u vinogradima i južnim krajevima
Iako je opća slika u voćarstvu siva, proizvođači mandarina u dolini Neretve mogu se pohvaliti izvrsnom sezonom s rastom proizvodnje od preko pedeset posto. Slično zadovoljstvo vlada i među vinogradarima jer je urod grožđa porastao za gotovo četvrtinu, dosegnuvši količinu od preko 121 tisuće tona. Uspješnu godinu zaključili su i uzgajivači jagoda koji su ostvarili blagi rast, čime su se uz agrume i grožđe svrstali u rijetke pobjednike unutar ove kategorije poljoprivrednih proizvoda.
Oštar pad kod mahunarki i korjenastog povrća
Unatoč općem rastu u povrtlarstvu, određene su kulture ipak podbacile. Najveći gubitak bilježi se kod graška i mahuna čija je proizvodnja potonula za nevjerojatnih sedamdeset i šest posto. Manji prinosi zabilježeni su i kod mrkve, lubenica te luka i češnjaka, dok su krastavci i dinje također ostali ispod razina iz prethodne godine. Budući da su ovo tek privremeni podaci, poljoprivrednici i stručnjaci s nestrpljenjem očekuju sredinu svibnja kada će Državni zavod za statistiku objaviti konačne brojke koje će potvrditi jesu li ovi trendovi trajniji ili su tek posljedica specifične klimatološke godine.