U Hrvatskoj je registrirano više od 286 tisuća oboljelih od šećerne bolesti, a procjenjuje se da ih je između 450 i 500 tisuća budući da su među nama mnogi koji ne znaju da imaju tu bolest, a brojka raste iz godine u godinu, rekao je u razgovoru za Hinu predsjednik Hrvatskoga društva za dijabetes i bolesti metabolizma i tajnik Međunarodne dijabetičke federacije dr. Dario Rahelić.

Dr. Rahelić je prošloga tjedna u Opatiji predsjedao 36. simpozijem o dijabetesu i prehrani u organizaciji Europskog udruženja za istraživanje dijabetesa.

Kako je rekao, pojačana žeđ i mokrenje te gubitak tjelesne mase su simptomi u osoba koje imaju izrazito visoke vrijednosti šećera u krvi. Tome prethodi razdoblje od pet do sedam godina kada su blago povišene vrijednosti i nema simptoma pa se nerijetko oboljeli primaju u bolnice zbog infarkta, moždanog udara, gangrene stopala, slabog vida ili slabljenja bubrežne funkcije. Često tek tada doznaju da imaju šećernu bolest, a nisu iskoristitli mogućnost što ranijeg liječenja i sprječavanja komplikacija, objasnio je Rahelić.

20 posto proračuna HZZO-a za liječenje šećerne bolesti i njezinih komplikacija

Procjenjuje se da čak 56 posto osoba sa šećernom bolesti u Hrvatskoj već ima razvijene komplikacije. Hrvatska je, kaže, 2009. trošila oko 2,5 milijarda kuna ili 11 posto proračuna HZZO-a za liječenje šećerne bolesti i njezinih komplikacija, a od toga su 86 posto bili troškovi liječenja kroničnih komplikacija. Nova studija pokazala je da je 2016. potrošeno 4,5 milijarda kuna, što je gotovo 20 posto proračuna HZZO-a, a od toga su 88 posto činile kronične komplikacije.

To znači da smo u gotovo osam godina udvostručili troškove liječenja šećerne bolesti, a povećali postotak koji se troši na liječenje kroničnih komplikacija. Rahelić ističe kako nije riječ o potrošnji lijekova jer oni čine zanemarivih osam do devet posto troškova liječenja dijabetesa.

Dr. Rahelić smatra da je ključna potpuna reorganizacija skrbi. Prevencija šećerne bolesti tipa 2 je moguća, no kampanja za prevenciju je skupa. Istaknuo je važnost promocije zdravih životnih i prehrambenih navika, redukcije tjelesne mase, tjelovježbe. Važno je da djeca u školama i vrtićima imaju redovite, kuhane i tople obroke, država bi trebala poticati organiziranje preventivnih sistematskih pregleda, a obiteljskim liječnicima bi trebalo omogućiti da više razgovaraju s pacijentima. Trebalo bi pojačati prisutnost nutricionista u bolnicama, medicinskih sestara – edukatora, mijenjati kurikulum medicinskih fakulteta, dodao je.

Prehrana je ključ u prevenciji i liječnju šećerne bolesti

Rahelić ističe da svaki građanin mora biti svjestan da može imati dijabetes a da to ne zna. Ako netko u obitelji ima ili je imao šećernu bolest, pogotovo bliži rođaci, ako ima prekomjernu tjelesnu masu, nezdravo se hrani, ne unosi dovoljno voća i povrća, ako ima povišen tlak, povećan opseg struka te posebice ako se ne kreće – velika je šansa da razvije šećernu bolest.

Pravilna i redovita prehrana, biranje zdravih namirnica te redovita tjelovježba znatno smanjuju rizik, a preventivni pregledi i što ranije liječenje mogu osigurati kvalitetan život, spriječiti ili odgoditi kronične komplikacije te smanjiti troškove liječenja.

Rahelić je rekao da su tijekom simpozija prikazani rezultati nekoliko studija. Tako je primjerice studija iz Hrvatske, koja je provedena na otocima, pokazala da osobe koje redovito konzumiraju orašaste plodove imaju znatno manji rizik od metaboličkog sindroma, debljanja i razvoja šećerne bolesti. Pritom se najviše misli na bademe, nešto manje na orahe, na pistacije, ali treba paziti jer su i oni kalorični. Od pet do sedam badema na dan može znatno pridonijeti smanjenju rizika za šećernu bolest i bolesti srca i krvnih žila, rekao je Rahelić. Podsjetio je da ljudi vole niskougljikohidratne, visokoproteinske dijete ili dijete s povećanim unosom masti te da to eksperimentiranje bez nadzora liječnika može biti opasno. Prehrana u svakom slučaju jest ključ u prevenciji i liječenju šećerne bolesti, istaknuo je.

Dijabetes tipa 1- važno ga je što prije otkriti

Govoreći o dijabetesu tipa 1, Rahelić je rekao da je prisutan blagi porast oboljelih diljem svijeta. Ne možemo razumjeti zašto je u nekim zemljama incidencija dijabetesa tipa 1 niska, a u nekima visoka, dodao je. U Hrvatskoj je zabilježen europski prosjek incidencije dijabetesa tipa 1, koji je u blagom porastu, ali zabrinjava što se kod nas u prošlih 10 godina nije smanjio broj djece koja se primaju u bolnice zbog dijabetičke ketoacidoze kao prvog znaka šećerne bolesti tipa 1.

U Hrvatskoj je smrtnost od ketoacidoze jako mala, dok je u nekim zemljama iznimno visoka, a za sve je važno da se šećerna bolest tipa 1 što prije otkrije te da djeca zbog ketoacidoze ne dospijevaju u jedinice intenzivnog liječenja.

Uskoro će početi nova inicijativa Svjetskoga dijabetološkog društva, a kroz taj program planira se i u Hrvatskoj raditi na javnoj kampanji. Rahelić je spomenuo kampanju u Italiji, provedenu prije više godina, kada je znatno smanjen broj ketoacidoza. Tada su, a to vrijedi i sada, roditeljima postavljali nekoliko jednostavnih pitanja, među kojima i žeđa li dijete često i mokri li često te gubi li na tjelesnoj masi, s preporukom da provjere razinu šećera u njegovoj krvi.