Povezite se

Vijesti

Reagiranje MUP-a na izvješće Human Rights Watcha

Objavljeno

-

Izvor: MUP
Čak i današnjeg dana, zahvaljujući brzoj reakciji hrvatske policije, na području Korenice zbrinuta je peteročlana obitelj, među kojom se nalazila trudnica u visokom stupnju trudnoće s troje djece. Trudnica je zbrinuta u gospićkoj bolnici, a njen suprug s troje djece prebačen je u policijsku postaju te je izrazio namjeru podnošenja zahtjeva za međunarodnom zaštitom u Hrvatskoj

Objavljeno izvješće organizacije Human Rights Watch sa snimljenim materijalima sadrži vrlo općenite navode o navodnom nehumanom postupanju hrvatske policije prema migrantima te ne sadrži nikakve konkretne dokaze o tome.

Važno je uzeti u obzir da migranti, zbog toga što su od strane policijskih službenika odvraćeni od ulaska u Republiku Hrvatsku ili je prema njima proveden drugi propisani postupak kojim su vraćeni u zemlju iz koje su nezakonito ušli u Republiku Hrvatsku, najčešće lažno optužuju policijske službenike za nasilje, očekujući da će im takve optužbe pomoći u novom pokušaju ulaska u Republiku Hrvatsku i nastavku puta prema zemljama odredišta. 

U primjeni odvraćanja na vanjskoj granici EU, a koje se očito pokazalo učinkovitim, zagovornici nezakonitih prelazaka državne granice i nezakonitih ulazaka u EU već dulje vrijeme plasiraju u javnost informacije o navodnom nezakonitom postupanju hrvatske policije prema migrantima na državnoj granici te o postupanju policije prema migrantima općenito. Zlonamjerno se iskrivljuje i neistinito prikazuje postupanje hrvatske policije prema migrantima, s isključivim ciljem pritiska na ovo Ministarstvo koje dosljedno provodi mjere zaštite državne granice i ne dopušta nezakonite ulaske u Republiku Hrvatsku. Dosadašnje optužbe na račun policije nisu polučile uspjeh, jer ovo Ministarstvo i dalje ustrajava na primjeni odvraćanja od nezakonitih ulazaka na vanjskoj granici EU. U stvarnosti riječ je o upravo suprotnome. Bosna i Hercegovina je više puta priznala da ne može štititi svoje granice prema Srbiji i Crnoj Gori poradi nedostatnih kapaciteta. U takvoj situaciji gotovo nekontroliranog priljeva migranata, državna tijela Bosne i Hercegovine ih usmjeravaju na područje Unsko-sanskog kantona. Prema tom području postoji organizirani prijevoz kroz BiH, a nije nevažno napomenuti i koincidirajuću činjenicu kako je željeznička veza između Sarajeva i Bihaća uspostavljena nakon 27 godina baš u vrijeme usmjeravanja migranata prema granici sa RH. Nadalje, unatoč naporima međunarodne zajednice pa i RH kao članice EU koja je financirala humanitarni smještaj u BiH, migrante se dodatno smješta u kamp Vučjak, udaljen samo 6 km od granice s RH, braneći migrantima mogućnost kretanja po gradu Bihaću i okolici, usmjeravajući ih direktno u ilegalni prelazak državne granice. Čak je i prema zakonima BiH takav put prema RH ilegalni prelazak i kao takav podložan odgovarajućem prekršajnom ili kaznenom postupku.

Nažalost, HRW nije ništa od tih činjenica prikazao u svojoj reportaži. Zaista su rijetke ili nikakve vijesti o nesmetanom ulasku u BiH iz pravca Srbije ili Crne Gore što je stvarno vrlo neobično, obzirom kako je upravo to uzrok sadašnjeg stanja u BiH, a stanje u Vučjaku ili Bihaću samo posljedica za koju policija RH ni na koji način nije odgovorna. 

Republika Hrvatska kao zemlja članica EU ima zadaću provoditi zaštitu državne granice i sprječavati nezakonite migracije sukladno Zakoniku o schengenskim granicama i nacionalnom zakonodavstvu, štiteći pri tome nepovredivost državne granice Republike Hrvatske koja je ujedno i vanjska granica EU.  

Republika Hrvatska je na granici s BiH, koja je najugroženija od nezakonitih migracija, angažirala veliki broj policijskih službenika na zaštiti državne granice i postavila moderna tehnička sredstva dubokog optičkog i radarskog nadziranja granične crte danju i noću, u svim vremenskim uvjetima, a u cilju odvraćanja sukladno članku 13. Zakonika o schengenskim granicama.  

Od 18. srpnja 2018. godine granica s BiH nadzire se iz zraka u suradnji s Agencijom Europske unije za europsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX), koja je ustupila zrakoplov angažiran za nadzor vanjskih granica EU.  

Prema migrantima koji nezakonito prijeđu državnu granicu postupa se sukladno Zakonu o strancima.  

Ako migrant izrazi namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu primjenjuju se odredbe Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te se u skladu sa standardnim operativnim procedurama za postupanje prema tražiteljima međunarodne zaštite službeno zaprima izjava o izraženoj namjeri i osobu se smješta u Prihvatilište za tražitelje azila.  

Vraćanja u treće zemlje provode se temeljem Zakona o strancima i temeljem bilateralnih readmisijskih sporazuma koje je Republika Hrvatska sklopila s trećim zemljama.           

Prioritetna politika Ministarstva unutarnjih poslova su zakonite i održive migracije te Ministarstvo surađuje sa susjednim zemljama u cilju razmjene informacija o stanju sigurnosti na državnoj granici i kretanju nezakonitih migracija i provodi zajedničke mješovite ophodnje u cilju sprječavanja nezakonitih migracija i održavanja povoljnog stanja sigurnosti na državnoj granici.

Sve prijave nevladinih udruga i drugih organizacija koje je ovo Ministarstvo dosad zaprimilo o navodnoj uporabi sredstava prisile prema migrantima od strane policijskih službenika provjerene su, imajući pri tom na umu da te prijave u pravilu ne sadrže dovoljno podataka potrebnih za kriminalističko istraživanje. U svim navedenim slučajevima provedene su detaljne terenske provjere u policijskim upravama i pritom u do sad niti jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima uporabili sredstva prisile. Također, ni u jednom slučaju nisu potvrđeni navodi da su policijski službenici na štetu državljana trećih zemalja počinili kaznena djela krađe. 

U dosadašnjem ispitivanju navoda iz optužbi uočeno je više slučajeva lažnog prijavljivanja. 

Samo želimo spomenuti slučaj državljanina Sirije iz 2018. godine koji je lažno prijavio da ga je hrvatska policija razdvojila od njegove maloljetne kćeri pa je propušten u RH kako bi se istražili njegovi navodi. Isti je ubrzo pobjegao iz RH, a kasnije je utvrđeno da se dijete nije niti nalazilo u njegovoj pratnji, odnosno da nije niti napustilo Libanon,

Drugi značajniji slučaj je lažna optužba iz novinarskog članka pod nazivom „Željezo se kuje dok je vruće“ iz 2019. godine, da je hrvatska policija nanijela migrantu povrede, a nedavni slučaj migranta s teškim opekotinama potkoljenice je potvrdio da se zapravo radi o obrascu međusobnog obračunavanja među migrantskom populacijom, osobito između državljana Afganistana i Pakistana.  

MUP temeljito ispituje sve navode o neprofesionalnom postupanju policije, koji često ne sadrže dovoljno informacija koje je moguće provjeriti, a u slučaju sumnje da je počinjeno kazneno djelo obavještava se državno odvjetništvo koje provodi postupanje iz svoje nadležnosti,

Policijski službenici koji obavljaju poslove zaštite državne granice koji primjenjuju mjere odvraćanja, posebno su obučeni za postupanje prema migrantima i za prepoznavanje osoba kojima je potrebna pomoć i zaštita. Isto tako, Ministarstvo unutarnjih poslova provodi redovite obuke policijskih službenika granične policije u segmentu ljudskih prava. EU je Republici Hrvatskoj odobrila Hitnu pomoć u cilju jačanja aktivnosti granične kontrole na hrvatskom dijelu vanjske granice zbog povećanog migracijskog pritiska, a obuku policijskih službenika provodile su nevladine organizacije. Uz ostalo, provedba dodatne obuke uključivala je i segment EU prava i  temeljnih prava kojom prilikom su obučeni multiplikatori na regionalnoj razini te policijski službenici na području zaštite državne granice policijskih uprava koje su najizloženije migracijskim pritiscima. 

Zabilježeno je više slučajeva kada je hrvatska granična policija spašavala migrante na državnoj granici koji su bili u situacijama opasnim po život, npr. zbog dubokog snijega ili na neprohodnim planinama. Podsjećamo na više slučajeva spašavanja migranata na planini Plješivici koji su pokušavali nezakonito ući u Republiku Hrvatsku. Međutim, i pored naših napora bilo je stradavanja migranata, kao npr. slučaj smrtnog stradavanja migranta zbog pada u jamu na području PU ličko-senjske, kod mjesta Rudopolje, od 31. ožujka 2019. godine i namjerno slijetanje krijumčara sa kombijem u rijeku Kupu 25.08. ove godine  kada su policijski službenici spasili 11 migranata, međutim, jedna ženska osoba je kasnije tijekom pružanja liječničke pomoći na mjestu događaja preminula.

Čak i današnjeg dana, zahvaljujući brzoj reakciji hrvatske policije, na području Korenice zbrinuta je peteročlana obitelj, među kojom se nalazila trudnica u visokom stupnju trudnoće s troje djece. Trudnica je zbrinuta u gospićkoj bolnici, a njen suprug s troje djece prebačen je u policijsku postaju te je izrazio namjeru podnošenja zahtjeva za međunarodnom zaštitom u Hrvatskoj.  

I ovom prilikom želimo naglasiti da prilikom postupanja prema migrantima policija poštuje njihova temeljna prava i dostojanstvo te im omogućuje pristup sustavu međunarodne zaštite ukoliko im je takva zaštita potrebna, sukladno općim dokumentima o ljudskim pravima, regulativi Europske unije te nacionalnom zakonodavstvu. Također, ovo Ministarstvo ima nultu stopu tolerancije na nezakonitu uporabu sredstava prisile od strane hrvatske policije naspram bilo koje populacije, kao i nultu stopu tolerancije nad neprocesuiranjem bilo kojeg kaznenog djela ili prekršaja počinjenog od strane policijskih službenika. Sve dostupne informacije o mogućim navedenim optužbama o primjeni sile nad migrantima ili činjenju kaznenih djela na štetu migranata ovo Ministarstvo u svakom pojedinom slučaju pomno provjerava.

BIH

BiH od 1. lipnja otvara granice za građane Hrvatske, Srbije i Crne Gore

Published

on

Bosna i Hercegovina od 1. lipnja otvara svoje granice za ulazak državljana svih susjednih zemalja uključujući Hrvatsku, potvrdio je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

– Donijeli smo odluku da od 1. lipnja otvorimo granice sa susjednim državama bez bilo kakvih ograničenja vezanih za testiranja (na koronavirus), kazao je Tegeltija novinarima u Sarajevu nakon sjednice Vijeća ministara.

Dodao je kako su sva ograničenja za putnički promet sa susjedima ukinuta unatoč činjenici da su neke susjedne države, odnosno Hrvatska i Crna Gora, još uvijek zadržale ograničenja za ulazak državljana BiH.

– Na žalost (te) susjedne države nisu bile blagonaklone prema BiH na isti način, kazao je Tegeltija.

Za međunarodni promet bit će biti otvorene i sve zračne luke pa je od 1. lipnja moguća potpuna obnova zračnog prometa.

Za državljane drugih zemalja osim susjednih BiH je za sada zadržala ograničenja a Tegeltija je kazao kako će se liberalizacija graničnog režima s njima razmatrati od slučaja do slučaja, ovisno o tome kako će se u drugim državama razvijati epidemiološka situacija.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Priština uvela nove restriktivne mjere za uvoz iz Srbije

Published

on

Beograd

Kosovska vlada zabranila je uvoz robe iz Srbije ako na dokumentima ne piše “Republika Kosovo”, obavila je u nedjelju Priština, potez koji službeni Beograd smatra gorim od uvođenja pristojbi od 100 posto 2018. godine.

“Dijalog je na respiratoru”, izjavio je srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić, ilustrirajući odnose između Beograda nakon što se kosovska vlada odlučila na tu restriktivnu mjeru.

Njome se zabranjuje uvoz proizvoda ako na dokumentima nije naznačeno “Republika Kosovo” i uvodi obveza da svako vozilo s robom iz Srbije ima posebnu dozvolu.

“U trgovinskim odnosima sa Srbijom zabranjuje se uporaba dokumenata za poljoprivredne i industrijske proizvode koji koriste imena zemalja ili sadrže druge elemente, koji su u suprotnosti sa ustavom Kosova i kosovskim zakonodavstvom”, objavila je kosovska vlada.

Kosovo je 31. ožujka donijelo odluku o postupnom uvođenju recipročnih mjera Srbiji, koje bi trebale zamijeniti pristojbu od 100 posto na robu iz te zemlje što ju je 2018. uvela prethodna vlada Ramusha Haradinaja. Pristojba za robu iz Bosne i Hercegovine ukinuta je bez recipročnih mjera.

Dačić je srbijanskoj javnoj televiziji rekao kako bi prihvaćanjem novih mjera Srbija priznala Kosovo i upozorio da neće biti nastavka dijaloga dok je kosovska vlada ne povuče.

“Mi nemamo ni namjeru nastaviti dijalog dok se ne ukinu pristojbe i reciprocitet. To je neprihvatljivo za nas i negacija svih dogovora. Sa pravom očekujemo reakciju međunarodne zajednice”, istaknuo je.

Nakon što su najmanje dva kamiona s robom iz Srbije vraćena s granice s Kosovom, direktor vladina ureda za Kosovo Marko Đurić zatražio je hitnu reakciju međunarodne zajednice.

“Prištinska vlada je uvela novu trgovinsku blokadu za robu iz središnje Srbije. Ovaj protuzakoniti akt je protivan i zdravom razumu i podriva europske vrijednosti i egzistencijalne interese i Albanaca i Srba”, objavio je Đurić na Tvitteru.

Vlada prethodnog kosovskog premijera Ramusha Haradinaja uvela je je u studenom 2018. pristojbe od 100 posto na robu iz Srbije i BiH, kao odgovor na kampanju Srbije protiv prijema Kosova u u međunarodne institucije.

Taj potez prekinuo je dijalog Beograda i Prištine koji je vođen uz posredovanje Europske unije.

Nakon izbora na Kosovu u listopadu prošle godine, tadašnji oporbeni vođa, a danas tehnički premijer Albin Kurti obećao je ukinuti takse i zamijeniti ih reciprocitetom.

Novi specijalni predstavnik EU-a za dijalog Prištine i Beograda i Zapadni Balkan Miroslav Lajčak poručio je da je razočaran najnovijom odlukom kosovske vlade.

Lajčak je na Tvitteru objavio da jednostrani akti podrivaju mogućnost obnavljanja dijaloga i moraju se odmah povuči. Bruxelles očekuje da “obje strane u dijalogu primjenjuju i poštuju ranije sporazume“, rekao je Lajčak.

Briselski sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine poptisan je 19. travnja 2013., a obje strane međusobno se optužuju za njegovo kršenje.

Ključna primjedba Beograda je da Priština nije provela obvezu formiranja Zajednice srpskih općina na Kosovu, što Srbija vidi ključnim za sigurnost i samoupravu Srba.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Brazil prelazi pola milijuna zaraženih koronavirusom

Published

on

Brazil je u nedjelju zabilježio 16.409 novih slučajeva zaraženih koronavirusom, povećavši tako ukupan broj zaraženih na 514.849, što je druga najgora epidemija COVID-a19 na svijetu, nakon Sjedinjenih Država, priopćilo je brazilsko Ministarstvo zdravstva.

U priopćenju se navodi i da je u posljednja 24 sata u Brazilu zabilježeno 480 novih smrtnih slučajeva, što je ukupno 29.314 smrtnih slučajeva. Tako je Brazil po broju smrtnih slučajeva četvrta zemlja, nakon Sjedinjenih Država, Britanije i Italije.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije