Vanja Marušić aktualna ravnateljica USKOK-a podnijela je ostavku, obrazlažući to osobnim razlozima. Marušić je navodno od Glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek zatražila vlastito razrješenje i to samo pola godine nakon što je ponovno kao jedini kandidat imenovana na tu funkciju.
Marušić je na mjesto ravnateljice USKOK-a imenovana prvi puta u studenome 2018. godine od strane tadašnjega Glavnoga državnoga odvjetnika Dražena Jelenića, a nakon uspješno odrađenoga četverogodišnjeg mandata je prije točno pola godine, u studenom, imenovana na novi četverogodišnji mandat.
Ovoga puta imenovala ju je aktualna glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek nakon što je Marušić bila jedina kandidatkinja za mjesto ravnateljice USKOK-a, prenosi Jutarnji list.
Nije tajna da su odnosi između Hrvoj-Šipek i Marušić jedno vrijeme bili dosta zategnuti, nakon tzv. afere Software, no smatralo se kako je situacija u međuvremenu izglađena, pogotovo nakon što je Hrvoj-Šipek ponovno imenovala Marušić na mjesto ravnateljice USKOK-a.
Kako je poznato, cijeli je problem izbio jer je USKOK u proljeće 2021. ocijenio kako ne postoji dovoljno dokaza da se pokrene kazneni postupak protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac zbog namještanja natječaja za kupnju softvera za njezino Ministarstvo.
Međutim, slučaj je ubrzo preuzeo novoosnovani Ured europskog javnoga tužitelja (EPPO) koji je, pak, istragu otvorio, a to je pokrenulo javnu raspravu o tome je li USKOK želio zaštititi Žalac, odnosno je li USKOK neovisan ili je pod utjecajem politike.
USKOK je doduše dotad već bio otvorio dvije zasebne istrage protiv Gabrijele Žalac, zbog sređivanja državnog ispita njezinu bratu te zbog sređivanja kredita HBOR-a u aferi vjetroelektrane.
USKOK je, naime, u posljednje četiri godine otvarao istrage u svim segmentima kriminala iz svoje nadležnosti. Uhićeno je desetak vrlo ozbiljnih ekipa međunarodnih trgovaca drogom, a za to dio zasluga svakako treba pripisati i uspješnom radu policije. U akciji “Tebra” 2019. uhićeno je dvadesetak osoba osumnjičenih za krijumčarenje velikih količina marihuane, ali i potpaljivanja automobila.
Dvije godine poslije uhićeno je 15-ak osoba koje su na vrlo brutalan način pokušale profitirati na uhićenjima iz “Tebre” te preuzeti trgovanje narkoticima u Zagrebu, uskočivši na upražnjeno mjesto uhićenika. U međuvremenu su, pak, pale vrlo ozbiljne ekipe za kokain, a zapljene kontejnera s od više desetaka do više stotina kilograma te droge postale su uobičajene – od Michaela Dokovicha, koji je kokain pokušao krijumčariti mlažnjacima, do ponovno aktivirane ekipe crnogorskog narkobosa Darka Šarića te mnogih drugih znanih i neznanih junaka tzv. balkanskog narkokartela.
Što se korupcije tiče, klepalo se po svim razinama: gradonačelnici, župani, direktori javnih poduzeća. Pokrenut je cijeli “paket” istraga povezanih s ljudima oko bivšega gradonačelnika Milana Bandića koji, međutim, sam finalizaciju tih istraga nije doživio.
Najveća istraga, odnosno ona koja je dovela do gotovo najviših sfera vlasti, ona protiv bivše državne tajnice Josipe Rimac, na kraju je dovela do procesuiranja više tada aktualnih, ali i bivših ministara, pomoćnika ministara, državnih tajnika i ravnatelja državnih institucija. Mnogi od njih su se ili već nagodili ili će se nagoditi tako da se ti postupci mogu smatrati vrlo dobro odrađenima.
Pokrenuta je i istraga protiv sudaca osječkoga Županijskog suda zbog primanja mita od Zdravka Mamića, a nedavno i protiv sutkinje šibenskoga Općinskog suda Maje Šupe, cijeloj javnosti poznate po suđenju Tomislavu Horvatinčiću. No, uz otvaranje novih istraga, USKOK-u su u posljednje četiri godine počeli konačno sazrijevati pravomoćni plodovi dugogodišnjih postupaka, od kojih su se neki pred hrvatskim sudovima vodili i cijelo desetljeće.
Konačno je pravomoćnom osuđujućom presudom osuđena i aktualna stranka na vlasti HDZ koji je, pak, nakon desetljeća borbe odlučio odustati od ustavne tužbe te su platili dosuđenu kaznu i štetu. Osim za Fimi-Mediju, pravomoćne su postale i osuđujuće presude protiv bivšeg premijera Ive Sanadera u slučajevima Ina-MOL i Planinska, a upravo danas je Ustavni sud odbio ustavnu tužbu Zsolta Hernadija čime je slučaj Ina – MOL što se tiče hrvatskih institucija stavljen ad acta. Naime, Hernadiju još preostaje tužba Sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske Zlata Hrvoj-Šipek je tijekom ranih poslijepodnevnih sati 18. travnja 2023., zaprimila pisani zahtjev ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) Vanje Marušić za prestankom rada u USKOK-u iz osobnih razloga.
Sukladno odredbi članka 10. stavka 4. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske Zlata Hrvoj-Šipek proslijedila je navedeni zahtjev ministru pravosuđa i uprave s obzirom da ministar pravosuđa i uprave treba dati svoju suglasnost za prestanak rada ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske će, ako ministar pravosuđa i uprave da svoju suglasnost i kada ona bude zaprimljena u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, donijeti odluku povodom navedenog zahtjeva.
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske će o svim ostalim informacijama pravovremeno obavijestiti javnost.