Lora Vidović/HRT

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović predala je Hrvatskom saboru izvješće za 2017. u kojem upozorava da čak petina građana živi u riziku od siromaštva, te uz analizu i ocjenu stanja predlaže 231 preporuku za uklanjanje sustavnih problema.

Čak petina stanovnika Hrvatske živi u riziku od siromaštva, pri čemu je ono višestruko prisutnije u ruralnim područjima, što uz iznimno slabu gospodarsku aktivnost i nedostupnost osnovnih javnih usluga znatno doprinosi depopulaciji, upozorava pučka pravobraniteljica.

Socijalne naknade nisu dovoljne pa ne omogućuju zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, a posebno su u toj situaciji ranjive starije osobe, koje i dalje žive u iznimno teškim uvjetima, stoji u izvješću.

Ohrabruju, dodaje se, pozitivne promjene u području zaštite od nasilja u obitelji ili ekonomskog iskorištavanja te najava uvođenja socijalne mirovine.

Upozorava se da sustav ovrhe još nije učinkovit ni pravedan, pa i dalje generira dodatne dugove ovršenicima, a otežava namirenje vjerovnika.
Neovisno o imovnom stanju, brojne pritužbe i dostavljeni podaci pokazuju kako građani nemaju dovoljno informacija o svojim pravima, zbog čega ne pokreću mehanizme zaštite, a značajnu ulogu u tom začaranom krugu ima visoko nepovjerenje u institucije, o čemu svjedoče pritužbe i istraživanja.

Pravobraniteljica stoga daje 231 preporuku kojima je cilj sprječavanje povreda prava građana, a njihova provedba jedan je od načina dugoročnog unaprjeđenja kvalitete života u Hrvatskoj, što je nedovoljno prepoznato u kontekstu demografske obnove i zaustavljanju iseljavanja.

Izrazito zabrinjavajućim smatra nesiguran status zaposlenih, koji su često prisiljeni birati između trpljenja da se njihova prava krše, gubitka posla i napuštanja Hrvatske.
Ured je po prvi put najveći broj pritužbi primio upravo na prava iz radnih i službeničkih odnosa, a rad (25,3 posto) i zapošljavanje (15,5 posto) također su najzastupljenija područja među pritužbama na diskriminaciju.

Kao i ranijih godina, bez obzira na područje, najzastupljenije su pritužbe za diskriminaciju na osnovu etniciteta, što se posebice odnosi na pripadnike romske i srpske nacionalne manjine te tražitelje azila, iz niza razloga: nedostatka osnovnih uvjeta života, integracijskih politika, ali i zločina iz mržnje kojima su izloženi, navodi se u izvješću.

Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u upravi i pravosuđu manjinsko je pravo koje se najmanje poštuje, odnosno udio pripadnika nacionalnih manjina među zaposlenima u javnim tijelima i dalje je znatno niža od njihova udjela u stanovništvu Hrvatske, koji iznosi 7,67 posto. Planovi zapošljavanja, doneseni ranijih godina radi postizanja 5,5 posto zastupljenosti, bili su posve nedjelotvorni, stoji u izvješću.

Analiza i cijena stanja u izvješću pripremljena je na temelju pritužbi, terenskog rada, istraživanja te podataka tijela javne vlasti, organizacija civilnog društva, sindikata, strukovnih udruženja, akademske zajednice, vjerskih organizacija i mnogih drugih.

Ured pučke pravobraniteljice u prošloj je godini nenajavljeno obišao domove za starije i nemoćne osobe u Viškovu (privatni), Makarskoj i Osijeku (županijski) u kojima je utvrđen nedostatak osoblja, što utječe na kvalitetu života korisnika.