Povjesničar književnosti Slobodan Prosperov Novak u HRT-ovoj emisiji “Nedjeljom u dva” izjavio je da on ne dovodi reformu obrazovanja u pitanje, već je apsolutno za reformu. Smatra da nisu obavljene predradnje, a ono što je napravljeno, učinjeno je traljavo.

Što se tiče gospođe ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak mislim da njezina kompetencija za ovu reformu nije dovoljna. Da bi netko proveo reformu, da bi bio “redatelj” reforme, mora imati političku i društvenu moć, a mora biti i vizionar, kazao je. U Hollywoodu kada se dodjeljuje nagrada Oscar, onda postoji nagrada za sporednu ulogu, ali nema Oscara za sporednu režiju. Gopođa je sporedni režiser jedne velike stvari u ovome društvu. Trudi se silno pokazati da ona to nije, a ona to jest, rekao je.

Govoreći da je Divjak na samom početku rekla kako će dezideologizirati reformu, Prosperov Novak upitao je – kako će to učiniti? Ona je upravo među svoje suradnike uvela partijske ljude, bez većih biografija, dodaje.

Naravno da se tada dogodi da je od 72 škole koje provode eksperimentalnu fazu 15 škola direktno u vlasti stranke koja je delegirala gospođu Divjak. To je nedopustivo. S druge strane, kada uzmete recenzije kurikula koje su stizale onda možete vidjeti da postoje negativne recenzije kurikula iz povijesti te kurikula iz književnosti, rekao je Prosperov Novak.

Ne može stranka koja ima 0,9% na svakim izborima imati i 15% ili 10% škola i utjecaja na eksperimentalnu fazu obrazovanja. Tu se radi o velikim novcima, istaknuo je.

Ne može se raspisati natječaj za udžbenike kada nisu prošli kurikuli. Tko može napisati udžbenik kada nema kurikula? Kako, upitao je.

Ekspertna skupina koju je vodio gospodin Boris Jokić rađena je po jednom principu o kojem konsenzus nije postignut. Radi se o natječajima na koje se javljaju oni koji to žele, a ne stručnjaci. Na pitanje zašto smatra da profesori, odnosno nastavnici ne bi trebali sudjelovati u reformi, odgovorio je kako to nije rekao. Ja smatram da oni trebaju sudjelovati, ali ne kao oni koji će stvarati kurikul. Sudjelovali bi u oblicima odvijanja nastavnog procesa, izjavio je. U vezi s tim trebaju li učitelji biti akteri ili “objekti” obrazovne slijedila je polemika.

Na pitanje zašto je važna lektira, Prosperov Novak objašnjavao je uzevši za primjer reakcije na izjavu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović prilikom posjeta Argentini. Dodao je da je današnji odnos prema hrvatskom iseljeništvu bezobrazan. Iseljeništvo se ponižava, rekao je, među ostalim, i ističe da se radi o cijelom kolopletu nasrtaja na hrvatski identitet, na samostalnu hrvatsku državu.

Istaknuo je i da na popisu lektire nema ključnih hrvatskih identitetskih knjiga, među njima i djela Envera Čolakovića. Stvoreni su popisi lektira koji su nedozvoljeni, rekao je referirajući se na knjigu “Anđeo u ofsajdu” koja je maknuta s popisa, a bilo je riječi i o djelu Predraga Lucića, Borisa Dežulovića.

Odgovarao je i na pitanja o projektima s Milanom Bandićem, informacijama o tome da bi postao čelnik Leksikografskog zavoda, napadima na Zlatka Hasanbegovića.

Izjavio je i da priznaje antifašizam od 1941. do 1945., ali da je nakon toga razdoblja – floskula.