Povezite se

Gospodarstvo

Prosječna zagrebačka neto plaća za prosinac lani 7.260 kuna

Objavljeno

-

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.

Prosječna je zagrebačka plaća za prosinac 2018. naime, bila za 30 kuna manja nego za studeni, a 178 kuna viša nego za prosinac godinu ranije.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za lanjski prosinac na razini Hrvatske koja je iznosila 6.262 kune, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za prosinac bila je viša za 998 kuna.

Podaci zagrebačke statistike pokazuju da je prosječna neto plaća isplaćena u 2018. godini iznosila 7.243 kune i bila je četiri posto veća nego u godini ranije. 

Prosječna neto plaća za prosinac u zagrebačkom gospodarstvu iznosila je 7.157 kuna, a prosjek u izvangospodarskim djelatnostima bio je 7.466 kuna.

Najviša prosječna neto plaća za prosinac u Zagrebu isplaćena je zaposlenima u vađenju sirove nafte i prirodnog plina i iznosila je 11.878 kuna.

Slijede zaposleni u financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova s prosjekom od 10.559 kuna, dok je u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka prosječna plaća bila 10.510 kuna.

U proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda prosječna je plaća iznosila 10.426 kuna, a u računalnom programiranju, savjetovanju i djelatnostima povezanim s njima 10.368 kuna.

Nasuprot tomu, najniža je prosječna neto plaća u prosincu lani u Zagrebu bila u proizvodnji metala, 3.913 kuna te u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, 4.034 kune.

Po podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba, prosječna bruto plaća zaposlenih u Zagrebu za prosinac lani iznosila je 10.179 kuna. 

Gospodarstvo

Fina: Svaki peti poduzetnik u djelatnosti trgovine

Published

on

Dodao

Od 136.260 poduzetnika u 2019. godini, njih 28.814 ili skoro svaki peti, poslovao je u djelatnosti trgovine, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Iza trgovine po brojnosti slijede poduzetnici u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (21.489), što je udio od 15,8 posto, građevinarstvu (16.161) s udjelom od 11,9 posto i prerađivačkoj industriji (14.890) s udjelom od 10,9  posto u ukupnom broju poduzetnika.

Iz Fine navode i kako je analiza godišnjih financijskih izvještaja koji su sastavljeni i obrađeni prema pretežitoj djelatnosti pokazala da u posljednjih 20 i više godina prema broju dominiraju poduzetnici u području djelatnosti trgovine.

Kod 136.260 poduzetnika u 2019. radilo je 969.776 zaposlenih, što je 58.040 ili 6,4 posto više nego u 2018. godini.

Najveći broj zaposlenih bio je, kao i ranijih godina, u prerađivačkoj industriji i trgovini, navode iz Fine.

Prerađivačka industrija je tako zapošljavala 240.081 radnika (24,8 posto), a trgovina 195.927 (20,2 posto).

Nominalno, broj radnika najviše je porastao u trgovini (20.521), građevinarstvu (9.867), prerađivačkoj industriji (6.351), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (6.250) i u području djelatnosti informacija i komunikacija (3.701), pokazuju podaci Fine.

Najveći dio prihoda i rashoda ostvarili su poduzetnici u području trgovine (275,6 milijardi kuna prihoda i 266,1 milijarde kuna rashoda).

Slijede poduzetnici u prerađivačkoj industriji (185,5 milijardi kuna prihoda i 176,6 milijardi kuna rashoda) te poduzetnici u djelatnosti građevinarstva (59,98 milijarda kuna prihoda i 58,22 milijarde kuna rashoda).

Promatrano prema neto dobiti, u 2019. su najbolji poduzetnici u trgovini sa 7,4 milijarde kuna, što je pad od 4,1 posto u odnosu na 2018.

Drugi su poduzetnici prerađivačke industrije sa 7,2 milijarde kuna, a treći poduzetnici u području stručnih znanstvenih i tehničkih djelatnosti sa 3,9 milijardi kuna neto dobiti.

U statističku obradu, kako navode iz Fine, nisu uključeni podaci 47 društava bivše Agrokor grupe d.d. koja su 31. ožujka lani izvršila prijenos gospodarske cjeline na novoosnovana društva Fortenova grupe d.d.


Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Hrvatska prva u EU-u po padu prodaje novih vozila

Published

on

Hrvatska je s međugodišnjim padom od 54,4 posto prva u EU-u po padu prodaje novih vozila u prvoj polovici godine, prenosi u subotu Hrvatska gospodarska komora podatke agencije Promocija Plus, navodeći kao jedan od glavnih razloga smanjenje prodaje rent-a-car kompanijama.

Na hrvatskom tržištu broj registracija novih automobila pao je za 54,4 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Španjolska je na drugom  mjestu s padom od 50,9 posto, a treći je Portugal s 49,6-postotnim padom. Za više od 40 posto prodaja je pala i u Italiji (-46,1 posto), Bugarskoj (-44,5 posto) i Grčkoj (-44,2 posto), dok je prosjek na razini svih zemalja članica EU (EU-27) 38,1 posto.

Statistika pokazuje da je tržište najviše palo u južnoeuropskim i mediteranskim zemljama, a zajedničko im je da su sve značajno naslonjene na turizam.

Naime, pad turističkog prometa smanjio je potražnju za rent-a-car vozilima koja čine značajne udjele prodaje novih vozila u svim turističkim zemljama. Primjerice, kod nas je u prvoj polovici prošle godine svako drugo novo vozilo bilo registrirano za potrebe najma, a kako su se poremećaji na tržištu poklopili s tradicionalnim mjesecima najvećih isporuka vozila rent-a-car kućama (travanj i svibanj), to je i dovelo do ovakvih brojki.

U većini zemalja članica Unije prodaja novih vozila je pala između 30 i 40 posto, a samo u osam članica za manje od 30 posto.

Dobra vijest je da se trendovi polako mijenjaju pa je tako na domaćem tržištu međugodišnji pad u travnju u odnosu na isti mjesec lani iznosio -87,4 posto, da bi se u iduća dva mjeseca smanjio na -76,2 posto, odnosno -49,6 posto.

Iz brojki o registracijama novih vozila u posljednjih mjesec i pol je vidljivo da se polako približavamo lanjskim razinama, kažu u Komori.

Smatraju da su nužne subvencije trgovini motornih vozila ili smanjenja PDV-a na motorna vozila po uzoru na Njemačku, a moguća je i kombinacija te dvije mjere.

U protivnom će vrlo skoro, najkasnije na jesen, broj zaposlenih u prodaji vozila biti znatno smanjen, upozorava pomoćnik direktora Sektora za trgovinu HGK Hrvoje Paver. Procjenjuje da bi branša u tom slučaju mogla izgubiti i do 30 posto radnika te da stoga očekuje hitne vladine mjere.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Nakon sastanka u Ministarstvu poljoprivrede: “Meggle odlazi”

Published

on

Danas je u Ministarstvu pojoprivrede održan sastanak predstavnika uprave Megglea s ministricom poljoprivrede, Marijom Vučković te osječko-baranjskim županom Ivanom Anušićem.

Ministrica Vučković kazala je da po onome što su čuli, Meggle je donio svoju poslovnu odluku i odluka nije promijenjena, odlaze.

“Jasno mogu poručiti da kooperanti nisu ugroženi, imamo jamstva mljekarske industrije da će se otkup nastaviti, a i tvrtka Meggle nastavlja suradnju sa svojim kooperantima do 31. 12.”, kazala je Vučković.

Dodala je da zasad nema plana kako će se proizvodnja nastaviti, ali da će ministarstvo i Vlada učiniti sve da se sačuva 160 radnih mjesta.

Treba dodati da je Meggle prošli tjedan šokirao Osječane kada je objavio da gasi osječku mljekaru. 

“Meggle grupa sa sjedištem u Njemačkoj provodi proces optimizacije cjelokupnog poslovanja s ciljem postavljanja dugoročno održivih modela poslovanja na svim tržištima. Sukladno tome, donesena je odluka o restrukturiranju poslovanja u Hrvatskoj i gašenju proizvodnje u Osijeku do kraja godine Odluka o gašenju proizvodnje odgađana je više puta zadnjih nekoliko godina s nadom da će se uvjeti poslovanja i okolnosti poboljšati te je konačno donesena tek kada su definitivno istražene sve druge opcije”, propćili su prošli tjedan iz te tvrtke.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije