Povezite se

Gospodarstvo

Prosječna zagrebačka neto plaća za prosinac lani 7.260 kuna

Objavljeno

-

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.

Prosječna je zagrebačka plaća za prosinac 2018. naime, bila za 30 kuna manja nego za studeni, a 178 kuna viša nego za prosinac godinu ranije.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za lanjski prosinac na razini Hrvatske koja je iznosila 6.262 kune, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za prosinac bila je viša za 998 kuna.

Podaci zagrebačke statistike pokazuju da je prosječna neto plaća isplaćena u 2018. godini iznosila 7.243 kune i bila je četiri posto veća nego u godini ranije. 

Prosječna neto plaća za prosinac u zagrebačkom gospodarstvu iznosila je 7.157 kuna, a prosjek u izvangospodarskim djelatnostima bio je 7.466 kuna.

Najviša prosječna neto plaća za prosinac u Zagrebu isplaćena je zaposlenima u vađenju sirove nafte i prirodnog plina i iznosila je 11.878 kuna.

Slijede zaposleni u financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova s prosjekom od 10.559 kuna, dok je u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka prosječna plaća bila 10.510 kuna.

U proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda prosječna je plaća iznosila 10.426 kuna, a u računalnom programiranju, savjetovanju i djelatnostima povezanim s njima 10.368 kuna.

Nasuprot tomu, najniža je prosječna neto plaća u prosincu lani u Zagrebu bila u proizvodnji metala, 3.913 kuna te u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, 4.034 kune.

Po podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba, prosječna bruto plaća zaposlenih u Zagrebu za prosinac lani iznosila je 10.179 kuna. 

Gospodarstvo

Za vodoopskrbu i odvodnju u Slavoniji 98 milijuna kuna

Published

on

Izvor: Nacionalno/D.Prša

Generalni direktor Hrvatskih voda Đuroković potpisao je u petak u Osijeku s predstavnicima  lokalnih vlasti osam ugovora o gradnji sustava javne vodoopskrbe i odvodnje u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj županiji vrijednih 98 milijuna kuna bez PDV-a.

Riječ je o naseljima Ernestinovo, Lovas, Donja Motičina, Drenovci, Vrbanja, Pleternica, Đakovo, Satnica Đakovačka, Vladislavci, Vuka, Erdut i Dalj.

Potpisivanju je bio nazočan i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić koji je najavio nastavak ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju diljem Hrvatske.

„U ovom trenutku na području Hrvatske imamo u realizaciji ili pred realizacijom projekata tog tipa koji bi trebali završiti do 2023. godine u vrijednosti od 24 milijarde kuna. Taj podatak treba promatrati u kontekstu građevinskog sektora koji će biti neizostavan i jak podupiratelj gospodarskog rasta Hrvatske u idućim godinama i zadržavanja visoke razine zaposlenosti u tom sektoru“, rekao je ministar Ćorić.

“Svaki metar novih cijevi u hrvatskom vodoopskrbnom sustavu i sustavu javne odvodnje u Ministarstvu doživljavaju kao jednu malu pobjedu koja u konačnici znači poboljšanje kvalitete života stanovnika“,  dodao je.

Generalni direktor Hrvatskih voda  Zoran Đuroković istaknuo je da je ugovorima predviđena izgradnja 35 kilometara nove vodoopskrbne mreže i 20 kilometara novih kanalizacijskih kolektora.

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić rekao je kako se od ukupnih sredstava ovih ugovora 39 milijuna kuna odnosi na Osječko-baranjsku županiju.

„Ovo što je danas potpisano ne znači da je kraj tim ulaganjima, nastavit ćemo s tim i ubuduće kako bi nadograđivali te sustave kako bi sva naselja na području naše županije imali kvalitetnu vodoopskrbu i odvodnju“, zaključio je Anušić.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Postroženi uvjeti za odobravanje kredita

Published

on

Nakon dvogodišnje stanke banke su ovih dana opet počele razmjenjivati podatke o obvezama klijenata radi procjene njihove kreditne sposobnosti, što bi moglo još više otežati dobivanje kredita.

Uslijed opće nesigurnosti i smanjenja prihoda velikog broja građana zbog koronakrize, pojedine banke su već pooštrile uvjete odobravanja kredita. Smanjenje mjesečnih prihoda, objašnjavanju u OTP banci, često se odnosi “upravo na različite dodatke na plaću”, pa su uveli privremene mjere kojima se iz kreditne sposobnosti isključuju dodatna primanje kao što su bonusi, prihodi od najma ili prihodi od turizma, kao i određeni dodaci na plaću poput naknada za prijevoz, terenskih dodataka i slično. 

Kada je u pitanju visina kamatnih stopa, ističu da nije bilo nikakvih izmjena. Ostale banke koje je Jutarnji list kontaktirao, izbjegavaju govoriti o pooštravanju uvjeta poslovanja, barem tako otvoreno kao OTP banka. U Addiko banci, primjerice, kažu samo da procjena kreditnog rizika klijenta podleže “internom modelu” a on uključuje niz elemenata “kao što su, primjerice, podaci o urednosti i otplati postojećih i podmirenih obveza, mogućnost podmirenja postojećih i budućih obveza, ali i drugi interni modeli s ciljem pružanja kvalitetnije usluge za klijente i osiguranja sigurnijeg portfelja za banku”.

Ono što je sigurno, pri procjeni kreditnog rizika sve banke analiziraju “propisane parametre” i promjena stana prihoda klijenata neizbježno će utjecati na dinamiku kreditiranja. Ipak pri odluci hoće li netko dobiti kredit i po kojim uvjetima, važnu ulogu i dalje će imati individualni pristup klijentima. Ponovni uvid u kreditni registar u tome će im svakako pomoći u smislu uvida u stanje zaduženosti klijenata te koliko su prije bili uredni dužnici. 

No za neki konkretniji odgovor o kreditnoj politici, napominje bankar u jednoj banci srednje veličine, trebat će pričekati jesen, kada ćemo imati bolji uvid u razmjere krize, piše u petak Jutarnji list.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Croatia Airlines ponovno leti

Published

on

S obzirom na to da bi se granice između država članica EU trebale otvoriti od 15. lipnja, hrvatski nacionalni avioprijevoznik pustio je u prodaju karte prema nekoliko europskih destinacija iz Zagreba, piše portal Croatian Aviation.

Uz postojeće međunarodne linije iz Zagreba prema Frankfurtu, Amsterdamu, Kopenhagenu i Zurichu od 15. lipnja u prodaji su i karte za Bruxelles (4 puta tjedno), Muenchen (tri puta tjedno), Sarajevo (tri puta tjedno), London (dva puta tjedno) i Rim preko Splita (tri puta tjedno).

Od 16. lipnja uvodi se i linija Zagreb – Dublin, 3 puta tjedno (uto, čet, ned), a od 18. lipnja uvodi se linija Zagreb – Beč, 2 puta tjedno (čet, ned).

Na linijama prema Londonu i Dublinu prometovat će zrakoplovi tipa A319/A320, dok će na ostalim linijama prometovati zrakoplovi manjeg kapaciteta tipa DashQ400.

Croatia Airlines tako će od 15. lipnja prometovati prema 11 međunarodnih destinacija, uz domaće linije prema DubrovnikuSplitu, Zadru i Puli.

Od ponedjeljka, 22. lipnja, kompanija u prodaji drži više tjednih letova nego što će to biti u prvom tjednu operacija, no Croatia Airlines vjerojatno će dodatno modificirati red letenja za to razdoblje.

Nacionalno/Dnevno.hr

Ucitavanje vijesti

Najčitanije