Povezite se

Gospodarstvo

Prosječna zagrebačka neto plaća za prosinac lani 7.260 kuna

Objavljeno

-

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.

Prosječna je zagrebačka plaća za prosinac 2018. naime, bila za 30 kuna manja nego za studeni, a 178 kuna viša nego za prosinac godinu ranije.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za lanjski prosinac na razini Hrvatske koja je iznosila 6.262 kune, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za prosinac bila je viša za 998 kuna.

Podaci zagrebačke statistike pokazuju da je prosječna neto plaća isplaćena u 2018. godini iznosila 7.243 kune i bila je četiri posto veća nego u godini ranije. 

Prosječna neto plaća za prosinac u zagrebačkom gospodarstvu iznosila je 7.157 kuna, a prosjek u izvangospodarskim djelatnostima bio je 7.466 kuna.

Najviša prosječna neto plaća za prosinac u Zagrebu isplaćena je zaposlenima u vađenju sirove nafte i prirodnog plina i iznosila je 11.878 kuna.

Slijede zaposleni u financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova s prosjekom od 10.559 kuna, dok je u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka prosječna plaća bila 10.510 kuna.

U proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda prosječna je plaća iznosila 10.426 kuna, a u računalnom programiranju, savjetovanju i djelatnostima povezanim s njima 10.368 kuna.

Nasuprot tomu, najniža je prosječna neto plaća u prosincu lani u Zagrebu bila u proizvodnji metala, 3.913 kuna te u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, 4.034 kune.

Po podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba, prosječna bruto plaća zaposlenih u Zagrebu za prosinac lani iznosila je 10.179 kuna. 

Gospodarstvo

Udruga Lipa zbog Zakona o doprinosima najavljuje val zatvaranja poduzeća

Published

on

“U 2018. godini uočavamo trend rasta ženskog poduzetništva, a s 2019. na snagu je stupio zakon koji će izazvati val zatvaranja tvrtki, na to smo upozoravali, a to su potvrdili rezultati naših istraživanja”, poruka je s konferencije koju su na Svjetski dan poduzetnica organizirali Udruge poreznih obveznika Lipa i mreže žena poduzetnica Women in Adria.

Izvršni direktor Lipe Zoran Löw istaknuo je kako je Lipa, potaknuta lošim prognozama vezanim za Zakon o doprinosima koji je na snazi od 1. 1. 2019., pokrenula projekt Dajte nam da radimo.
“Cilj projekta je izmjena Zakona o doprinosima, kojeg smatramo izrazito antipoduzetničkim i antidemografskim. Propisivanjem minimalne vrijednosti rada za direktore, obrtnike i samozaposlene osobe povećava se opterećenje malih i mikro poduzetnika, otežava pokretanje novih tvrtki te predstavlja zaostatak razmišljanja iz doba u kojem je vladala arbitrarnost planskog gospodarstva i dogovorne ekonomije,” istaknuo je Zoran Löw.

Članica izvršnog odbora Lipe Tatjana Korceba-Huić dodala je kako je Lipa kroz dvije ankete potvrdila pogubnost ove mjere.
“Žrtve ovog Zakona ćemo tek zbrajati. Naime, sljedeće godine će Porezna uprava zbrojiti uplate doprinosa za direktore u 2019., i razliku neuplaćenih poslati fizičkim osobama,
direktorima. To će dovesti do financijskih problema, ovrha isl. Ovdje se ignorira i priroda (j.)d.o.o. i tereti fizička osoba, što se kosi i sa Zakonom o trgovačkim društvima,” istaknula je Tatjana te dodala kako rezultati anketa pokazuju da nas očekuje masovno zatvaranje trgovačkih društava. Obje ankete provedene su online u razdoblju od rujna do studenog 2019. godine.

Prva anketa provedena je među računovodstvenim servisima zahvaljujući Inicijativi profesionalnih računovođa Hrvatske (IPRH), a sudjelovalo je njih 250.
Pitanja su se odnosila na njihove klijente, tvrtke i koliko ih pogađa izmijenjeni Zakon o
doprinosima.

Prema rezultatima ankete: 439 trgovačkih društava će se zatvoriti, ali će nastaviti poslovanje na neki drugi način (49,8%), dok će se 442 trgovačka društva zatvoriti i neće nastaviti poslovanje na neki drugi način (50,2%).
“Radi se o iznimno zabrinjavajućim podacima, puno je ovdje izgubljenog vremena i novca, nada, i budućih poslodavaca”, ističe Tatjana Korceba-Huić.

Druga anketa provedena je među poduzetnicima, sudjelovalo je 225 poduzetnika pogođenih izmijenjenim Zakonom o doprinosima i 54% njih se izjasnilo da zbog ove mjere odustaju od poduzetništva.
Direktorica Women in Adria, Ivana Matić predstavila je podatke o ženskom poduzetništvu na razini države i na razini županija (u prilogu).

“Mi imamo podatke za 2018. godinu koji pokazuju trend rasta žena poduzetnica, vlasnica tvrtki i obrta, a nažalost Zakon o doprinosima će taj trend sigurno usporiti ili promijeniti i to je velika šteta za društvo i državu,” istaknula je Matić te dodala da je u Hrvatskoj 22% tvrtki i 34% obrta u ženskom vlasništvu.

“Na jednu tvrtku u ženskom vlasništvu imamo 2.63 tvrtke u muškom, a kod obrta na jedan ženski dolazi 1.9 obrt u muškom vlasništvu. Vidimo da interes i sklonost žena za poduzetništvo raste. Tako je od 2010. do 2018. broj tvrtki u ženskom vlasništvu narastao 1.54 puta, a u muškom manje, 1.14 puta. Broj obrta u ženskom vlasništvu raste brže. U 2018 je ukupni rast obrta bio 5%, a ženski su rasli 6%”, istaknula je Matić te dodala kako je najviše poslovnih subjekata u ženskom vlasništvu tamo gdje je i inače najveća poduzetnička aktivnost, to su Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska županija, Istarska županija.

Zajednički zahtjev projekta Dajte nam da radimo, koji je pokrenula udruga poreznih obveznika Lipa, u suradnji sa Women in Adria i IPRH je da:
direktori početnici do 3 godine od početka poslovanja, direktori roditelji djece koja su mlađa od školske dobi ili su u sustavu redovnog školovanja, a odluče raditi na manje od punog radnog vremena te direktori/likvidatori društva čiji je mjesečni prihod manji od 15.000,00 kuna, gledano na godišnjoj razini poslovanja temeljem službenih godišnjih izvještaja, trebaju biti uključeni u izuzeća u članku 187. C stavak 2 Zakona o doprinosima.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

DZS: U obrtu i slobodnim profesijama u rujnu 4,3 posto manje zaposlenih

Published

on

Dodao

U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je krajem rujna bilo 201.396 zaposlenih, što je za 4,3  posto ili 9.084 osobe manje nego na kraju kolovoza, a na taj je ukupni pad utjecalo smanjenje broja zaposlenih u obrtništvu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U obrtu je krajem rujna bilo 182.390 zaposlenih, što je 4,8 posto ili 9.139 manje nego u kolovozu. Broj zaposlenih u djelatnostima slobodnih profesija je, pak, na mjesečnoj razini porastao, i to za 55 osoba, na 19.006 zaposlenih.

Statistika broja zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama pokazuje da je broj zaposlenih pao u 14 područja djelatnosti, i to od 0,3 posto u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, do 15,5 posto u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

Tako je u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima krajem rujna bilo zaposleno 17.586 osoba, a u djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane 32.831 osoba.

Rast broja zaposlenih zabilježen je u četiri područja, od 0,5 posto u djelatnosti informacija i komunikacija do 1,7 posto u obrazovanju. Broj pak zaposlenih u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi ostao je na razini kolovoza ove godine.

Tako je u obrtima u području informacija i komunikacija krajem rujna bilo 3.338 zaposlenih, a u obrazovanju 978 osoba.

 U obrtima i slobodnim profesijama u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u rujnu je pak bilo 12.039 zaposlenih.

Prema županijama, pad se bilježi u 14 županija i kreće se od 0,1 posto u Požeško-slavonskoj županiji do 13,1 posto u Ličko-senjskoj županiji. S druge strane, rast je ostvaren u pet županija i kreće se od 0,2 posto u Sisačko-moslavačkoj do 0,4 posto u Koprivničko-križevačkoj županiji i Gradu Zagrebu.

U Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji broj zaposlenih u obrtima i slobodnim profesijama ostao je na razini iz kolovoza 2019. godine, navodi se u izvješću DZS-a.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Tri modela za spas Croatia Airlinesa

Published

on

Dodao

Konzultanti, PBZ i DBV koji su angažirani na pronalaženju strateškog partnera i modela dokapitalizacije Croatia Airlinesa (CA) do kraja godine trebaju predložiti rješenje za spas hrvatske nacionalne aviokompanije, piše u utorak Večernji list.

Konzultanti trenutačno razrađuju tri modela, koji uključuju zračne luke, mirovinske fondove i ACI. Jedan od modela je, kažu za dnevnik dobro upućeni u rad savjetnika, da se stvori holding hrvatskih zračnih luka i Croatia Airlinesa. Drugo rješenje je da mirovinski fondovi preuzmu CA i zračne luke, a treća je mogućnost da mirovinci uz hrvatsku aviokompaniju preuzmu i ACI.

Pri tome bi u holding ušle sve zračne luke koje su u većinskom državnom vlasništvu – Dubrovnik, Split, Zadar, Rijeka, Pula i Osijek, osim zagrebačkog aerodroma koji je pod koncesijom.

Tih šest zračnih luka uključeno je i u model s mirovincima. U njima država ima udjele od po 55 posto, a ostalo drže županije i jedinice lokalne samouprave.

CA je gubitaš koji je lani bio u minusu 82,9 milijuna kuna, a sve zračne luke, osim osječke, posluju s dobiti. Ukupna dobit tih pet zračnih luka koje su u plusu za 2018. iznosi 213,1 milijun kuna, a gubitak ZL Osijek bio je 266.900 kuna.

Sugovonici Večernjeg lista kažu da bi se s tim holdingom spojile kompanije koje se inače međusobno “hrane” jer CA čini dobar dio prometa tih aerodroma tijekom cijele godine, a pogotovo zimi.

Spajanje zračnih luka i CA, kažu upućeni, bilo bi i političko pitanje jer se u nekim gradovima protive toj ideji. Dobit zračnih luka je mamac i za mirovince da uz gubitašku nacionalnu aviokompaniju zauzvrat preuzmu i te zlatne koke i njima zajednički upravljaju, donosi Večernji list.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije