Povezite se

Vijesti

Pronađen jedan od četvero nestalih tinejdžera s bjelovarskog područja

Objavljeno

-

Kako smo jučer pisali, u nešto više od dva tjedna s bjelovarskog područja nestalo je čak četvero tinejdžera. Prvo je prijavljen nestanak jednih brata i sestre, a ubrzo i drugih brata i sestre.

Policija je objavila da je Zlatko Bugarinović, jedan od nestalih tinejdžera, sinoć pronađen na području Trogira te je potraga nad njim obustavljena.

Prvo su nestali brat i sestra iz Lasovca nedaleko od Bjelovara. Nakon što su se 19. lipnja udaljili iz kuće svoje bake, 16-godišnjoj Andrijani Bugarinović i njenom bratu 17-godišnjem Zlatku Bugarinoviću izgubio se svaki trag.

Samo dva dana kasnije, u Rijeci je nestao 17-godišnji Jovo Stojčević. Međutim, mjesto njegovog prebivališta je Narta kod Bjelovara, a baš s te adrese je dva tjedna kasnije, točnije 5. srpnja, nestala i njegova 15-godišnja sestra Katarina Stojčević, javio je Bjelovar.live.

Kako Index neslužbeno doznaje, slučaj dvoje nestalih braće i sestara je povezan i sumnja se da su pobjegli zajedno.

Riječ je o tinejdžerima romske populacije i svi četvero već su bježali od kuće, a policija je još u lipnju policija tragala za Adrijanom i Zlatkom Bugarinovićem, piše Index.

Policija je Zlatka u međuvremenu pronašla, no on je ubrzo ponovno nestao.

U pozadini bijega, kako doznajemo, mogla bi biti ljubavna veze dvoje maloljetnika iz dviju obitelji.

Policija moli građane da sva saznanja o nestalim tinejdžerima jave na 192 ili na nestali@nestali.hr.

Nastavi pregledavati

Gospodarstvo

Za Uskrs manja potrošnja nego lani, ali i veća potražnja za domaćim proizvodima

Published

on

Hrvatska gospodarska komora (HGK) predviđa da će ovogodišnja potrošnja građana tijekom uskrsnih blagdana biti manja od lanjske, kada je potrošeno više od 1,4 milijarde kuna, ali pozitivnim ocjenjuje što su se hrvatski kupci više okrenuli proizvodima domaćih proizvođača. 

“Prošle je godine, od Velikog četvrtka do Uskrsnog ponedjeljka, ukupno potrošeno više od 1,4 milijardi kuna, ali ove bi godine ta brojka zbog pandemije koronavirusa i ograničenja rada trgovina ipak trebala biti nešto manja”, stoji u priopćenju HGK.

Direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić ističe da su prva dva tjedna od stupanja na snagu odluke Stožera civilne zaštite o posebnom radu trgovina poremetila maloprodajne promete na koje smo navikli zadnjih par godina, ali i da “u cijeloj priči ima i nešto pozitivno, a to je da su se potrošači više okrenuli hrvatskim proizvodima”.

“Tako je potražnja za jajima iz domaćeg uzgoja u ovom tjednu triput veća nego što je to bilo u istom razdoblju prošle godine, a povećane narudžbe stižu i za suhomesnate proizvode i povrće iz domaće proizvodnje”, naglašava Ravlić.

Ponavlja pritom kako je ova situacija pokazala koliko je važno proizvoditi hranu, ali i druge proizvode za potrebe vlastitog stanovništva.

“Kriza je kod građana osvijestila ono što u HGK desetljećima ponavljaju – kupovinom hrvatskog čuvamo domaću proizvodnju i idemo u smjeru osiguravanja samodostatnosti na razni države. Ovo je prilika da ostvarimo puni potencijal domaće poljoprivrede po pitanju većine prehrambenih proizvoda i ojačamo lokalne lance opskrbe”, poručila je Ravlić, uz napomenu da se i kupci i prodavači moraju ponašati odgovorno kako bi se što prije okončala epidemija koronavirusa.

Iz HGK podsjećaju da je prošle godine skromna uskrsna potrošačka košarica iznosila 500 kuna, srednja 1.000, a bogata oko 1.500 kuna. Razlika u cijeni ovisila je o vrsti proizvoda u košarici s time da se tradicionalno najviše kupuju šunka, jaja, mladi luk, rotkvica, hren, janjetine, riba i slastice.

“Ove godine teško je ulaziti u preciznije procjene, ali ono što je sigurno jest da će se u košarici naći više domaćih proizvoda, a to je ovoj situaciji iznimno bitno za opstanak naših proizvođača”, zaključuje se u priopćenju HGK.

Ucitavanje vijesti

Split

Još traje transport štićenika splitskog Doma umirovljenika

Published

on

Do jutros u osam sati 42 štićenika Doma za starije osobe u Vukovarskoj ulici transportirano je u KBC Split, još osmero tamo će ih biti prebačeno tijekom jutra, a zbog pojave koronavirusa u tom domu Split će posjetiti ministri Vili Beroš i Vesna Bedeković, doznaje se od župana Blaženka Bobana.

Transport korisnika Doma je tijekom noći išao usporeno jer su svakom od njih prilikom dolaska u bolnicu napravljene sve nužne pretrage među kojima i EKG. Radi se o korisnicima koji su svi stariji od 85 godina. Po informacijama liječnika koji su izvijestili župana svi su u dobrom stanju s obzirom na dob.

“Deset korisnika kojima je utvrđen koronavirus smješteni su u Respiracijski centar, dok su ostali zaprimljeni na Kliniku za infektivne bolesti na Križinama. Tijekom jutra će se u bolnici na COVID 19 testirati preostalih 40 umirovljenika”, kazao je Hini župan Boban.

Dodao je da je od sinoć u kontaktu s ministrom zdravstva Vilijem Berošom koji se zajedno s ministricom za socijalnu politiku Vesnom Bedeković zaputio u Split gdje ih se očekuje tijekom jutra.

Najavio je da će ministri prvo ići u KBC Split na Križinama nakon čega će obići i Dom za starije i nemoćne osobe u Vukovarskoj ulici.

Evakuacija korisnika iz Doma za umirovljenika u Vukovarskoj ulici započela je sinoć oko 22.30 sati, nakon što je kod njih desetero utvrđen koronavirus. Zbog toga je započela evakuacija svih štićenika na drugom katu Domu na kojem ih je ukupno 50.

Među njima je 15 štićenika zadnjih desetak dana imalo povišenu tjelesnu temperaturu, no, kako je rekao ravnatelj Doma Ivan Škaričić, o njima je brinula liječnica. U ponedjeljak je testirano 15 štićenika, no jučer je nalaz stigao samo za njim deset.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Zagrebački HSLS: Gradska uprava treba položiti račune građanima

Published

on

Darko Klasić/Izvor:HSLS

Zagrebački HSLS poručio je u srijedu da Gradska uprava treba položiti račune građanima te traži da Gradsko stambeno-komunalnom gospodarstvu (GSKG) objavi izvode banaka sa stanjem pričuve zgrada od 1. ožujka, a Krizni stožer informaciju o broju, stanju i postupcima saniranja zgrada oštećenih u potresu. Nakon potresa, koji je znatno oštetio velik broj objekata u gradu, oštećeni stanovnici Zagreba, uz sve veće egzistencijalne probleme uzrokovane pandemijom koronavirusom, svakodnevno su sve više suočeni i sa sve većim problemima povezanima sa svakodnevnim stanovanjem i životom u oštećenim građevinama te zaokupljeni rješenjima u vezi s njihovom obnovom, upozoreno je u priopćenju koje je potpisao Darko Klasić,  predsjednik Kluba gradski zastupnik HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Ferdeljija.

Zagrebački HSLS smatra da šira javnost i građani nisu upoznati  u cijelosti  s razmjerima štete i veličinom nastalih oštećenja niti dva tjedna nakon što se dogodio potres u Zagrebu te da su gradske službe i institucije u protekla dva tjedna zakazale i propustile priliku da budu učinkovit javni servis građana koji, osim što ih financiraju, pokušavaju svojim radom i djelovanjem riješiti svoje spomenute probleme.

“Umjesto toga, oštećeni stanovnici Zagreba iz dana u dan nailaze i na nove prepreke koje im nameću gradske službe svojim složenim, birokratskim i nerazumljivim administriranjem i odlukama koje onemogućavaju svakodnevni život i pružanje osnovnih komunalnih usluga. Pored još jednog novog zagrebačkog tigra od papira, tzv. zagrebačkog kriznog stožera, jedna od poluga obnove i sanacije šteta u Zagrebu trebalo bi biti GSKG”, stoji u priopćenju.GSKG posluje u okviru Zagrebačkog holdinga i, kao najveći upravitelj, održava više od 173.000 stambenih, poslovnih i garažnih prostora, što iznosi otprilike 85 posto ukupnog fonda Grada Zagreba.Primarna djelatnost, navodi se dalje, GSKG-a jest održavanje stambenih objekata, ali i održavanje javnih prolaza, pothodnika, fontana i WC-a.

U zadnjem dostupnom financijskom i revizorskom izvještaju društva za 2018. vidljivo je da je to društvo imalo prihod od više od 114 milijuna kuna i 353 zaposlena djelatnika, čiji su troškovi plaća iznosili gotovo 49 milijuna kuna. Iz niza poslovnih izvještaja usvojenih tijekom proteklih godina proizlazi da se 50 posto dobiti GSKG-a prenosilo u zadržanu dobit, dok se 50 posto dobiti isplaćivalo trgovačkom društvu Zagrebački holding.
S druge strane, ocjenjuje HSLS, GSKG “očigledno pokušava odgoditi što je više moguće svoje financijske obveze prema vlasnicima iako bi oni trebali moći slobodno raspolagati iznosom na svojim računima, no izgleda da tomu i nije baš tako”.

“Kroničan nedostatak financijskih sredstava kao i dugovi Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga zbog nerazumnog trošenja postavlja pitanje nalazi li se novac iz pričuve vlasnika nekretnina uopće na računima koji su u tu svrhu predviđeni ili je iskorišten za nešto drugo?” upitao je HSLS-a.Ističe da treba razjasniti ta opravdana pitanja predstavnika stanara i građana.

“Ujedno zalažući se za transparentne političke procese te odgovornu i racionalnu politiku polaganja računa građanima, HSLS Grada Zagreba traži od GSKG-a i uprave Zagrebačkog holdinga javnu objavu izvoda banaka sa stanjem pričuve zgrada na dan 1. ožujka 2020. kako bi građani imali uvid u sredstva koja su trenutno dostupna za pokretanje što hitnije obnove zgrada, a koja su, valja podsjetiti, njihova sredstva”.

Također HSLS traži od gradske uprave i Kriznog stožera Civilne zaštite informaciju o tome koliko je upravitelja zgrada u Zagrebu i koje je upravitelje, izuzev GSKG-a, Ured za upravljanje u hitnim situacijama kontaktirao u vezi s dobivanjem broja oštećenih zgrada njihovim stanjem i koliko je postupaka saniranjem oštećenih zgrada pokrenuto. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije