Povezite se

Vijesti

Proglašene dobitnice zagrebačkog Volonterskog Oskara

Objavljeno

-

Dobitnici Oskara Nina Sabolić, Dragica Kipson, Nikolina Sabolić

Volonterka Nikolina Antolić prva je dobitnica Volonterskog Oskara, nagrade za najaktvinijeg zagrebačkog volontera 2019. godine, dok su druga i treća nagrada u srijedu dodijeljene Dragici Kipson iz udruge La Verna te Nini Sabolić iz Udruge za podršku žtvama i svjedocima.

Svečanom dodjelom u Staroj gradskoj vijećnici obilježen je završetak natječaja za ovogodišnjeg Volonterskog Oskara, koji se povodom Međunarodnog dana volontera dodjeljuje već 11 put.

Od ukupno 19 volontera koji su se prijavili na natječaj, stručno povjerenstvo prethodno je izabralo tri finalistice – Dragicu Kipson , Nikolinu Antolić te Ninu Sabolić, a odluku o prvoj dobitnici Oskara donijeli su građani, koji su za kandidate glasali putem internetske stranice.

Najveći broj njihovih glasova dobila je 25-godišnja volonterka udruge Smješak za sve Nikolina Antolić, no uz nju, Oskare su dobile i ostale dvije finalistice, svaka za svoje volontersko područje.

“Kroz finalistice nastojimo prikazati gdje se sve može volontirati i ističemo osobe koje tu čine korak više. Istovremeno znamo da kako god da odaberemo nismo pogriješili jer je svaki volonterski doprinos važan i svatko od nas daje onoliko koliko može”, izjavila je izvršna direktorica Volonterskog centra Zagreb Jela Prgić Znika.

Prva dobitnica Volonterskog Oskara Antolić, istaknula je Prgić Znika, nagrađena je za nesebičnu ljubav koju je poklonila djeci, jer je od 2015. kroz 1474 volonterska sata u udruzi Smješak za sve, sudjelovala na projektima u kojima je pričala i čitala priče hospitaliziranoj djeci.

Dragica Kipson (63) iz udruge La Verna Oskara je zaslužila za posvećenost promicanju važnosti palijativne skrbi. Od 2012. poklonila je 2056 sati palijativnim pacijentima i njihovim obteljima, kroz brigu o bolesnicima, pružanje socijalne podrške, te, kako je istaknula, dajući osjećaj da ljudima da nisu sami.

Nini Sabolić dodijeljen je Oskar za pomoć i podršku koju je, volonirajući na telefonskoj liniji Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja, pružila ranjivim skupinama.

“U Udruzi za podršku žrtvama i svjedocima pokazala je emocionalnu stabilnost i sposobnost nošenja s kriznim situacijama bez pokazivanja znakova stresa te je dosad skupila 438 volonterskih sati”, istaknula je Prgić Znika.

Nastavi pregledavati

Split

Split: 30 novozaraženi štićenika Doma za starije, ukupno 40

Published

on

Od 49 evakuiranih štićenika splitskog Doma za starije i nemoćne, testiranje provedeno jučer i danas pokazalo je da je ukupno 40 zaraženih koronavirusom, potvrđeno je u četvrtak navečer iz KBC-a Split.

Naime, jučerašnje testiranje pokazalo je 10 pozitivnih na koronavirus, a danas je testirano 39 štićenika, od kojih je 30 bilo pozitivno na koronavirus, što je sveukupno 40 zaraženih.

Pet danas testiranih štićenika Doma ima negativan nalaz, a kod četiri osobe testiranje se mora ponoviti pošto su nalazi pokazali da su između “plusa”  i “minusa,” priopćio kratko županijski Stožer civilne zaštite.

Ovime je završeno testiranje svih 49 štićenika s 2. kata Doma za starije i nemoćne osobe u Vukovarskoj ulici u Splitu koji su u noći s utorka na srijedu evakuirani u Klinički bolnički centar na Križinama.

U županijskom Stožeru civilne zaštite rekli su večeras da je s utvrđenih 30 novozaraženih štićenik Doma za starije osobe,  na području Splitsko-dalmatinske županije ukupno 276 osoba pozitivno na koronavirus.

Ucitavanje vijesti

Crna Kronika

Sisak: Sletio automobilom u kanal i poginuo, u autu bilo i dijete

Published

on

Ilustracija

U sisačkom prigradskom naselju Galdovo, u četvrtak navečer dogodila se prometna nesreća u kojoj je jedna osoba izgubila život.

Oko 19.30 sati u Savskoj ulici vozač osobnog automobila, zbog neprilagođene brzine  sletio je s kolnika u kanal uz cestu, gdje je vozilom udario u stablo.

Iako je ozlijeđeni vozač hitno prevezen u sisačku Opći bolnicu, tamo mu je konstatirana smrt zbog zadobivenih teških tjelesnih ozljeda. U vozilu se kao putnik nalazilo i dijete, koje je zadobilo lakše tjelesne ozljede

Ucitavanje vijesti

Politika

Milanović: Zakon o elektroničkim komunikacijama treba donijeti dvotrećinskom većinom

Published

on

Predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je u četvrtak da bi se  Zakon o elektroničkim komunikacijama kojima bi se u borbi protiv koronavirusa ozakonilo široko praćenje mobitela građana trebao u Hrvatskom saboru donijeti dvotrećinskom većinom.

„Ne znam tko je uopće srčano za to. Očekivao bih da oni koji ga predlažu stanu na sred trga i zapomažu kao Jeremija da ćemo svi pomrijeti ako taj zakon i te izmjene ne usvojimo jučer. Ali ne, tu se uporno štreberski ide u drugu proceduru, valjda na iscrpljivanje da ljudi odustanu”, rekao je Milanović u intervjuu za N1 upitan o Zakonu o elektroničkim komunikacijama.

Kaže da mu to malo ukazuje na dvojbene namjere onoga koji predlaže. “Zašto pobogu, kome to treba? I to još uz suglasnost praćene osobe. Zašto? Kakva je smisao te mjere,ako je to uz suglasnost praćene osobe”, dodao je.

Upozorio je i da ljudi koji su obuhvaćeni tom mjerom – a to je u ovom trenutku cijela Hrvatska, imaju pravo na naknadu. „To je utuživo, čemu se izlažemo nepotrebnom riziku oko toga. Donesite odluku dvotrećinskom većinom i stvar riješena”, kazao je.

Milanović je upozorio i da ćemo zbog sadašnje krize vezane uz pandemiju koronavirusa ove godine imati veliki gospodarski pad i narast će i nezaposlenost, samo je pitanje za koliko. Smatra i da vladine zaštitne mjere nisi zakašnjele, ali i da je vlada mjere napravila na pritisak.

“Ja sam to rekao kada su izašli s prvim mjerama da je to rad u progresu, koji traje. I ovo što su sada odlučili pitanje je koliko dugo to može trajati i gdje su nam granice i našeg i svačijeg kapaciteta. Ovo drži vodu za nekoliko mjeseci”, ocijenio je.

Smatra i da je ova kriza potpuno drugačija od one iz 2008. godine. Drži kako je ovo kriza i ponude i potražnje u kojoj ako bude previše dugo kriza ponude doći će do inflacije pod uvjetima da ljudi imaju dovoljno sredstava. „Bit će novaca neće biti robe, potpuno je neusporediva prema svim parametrima s krizom iz 2008. godine i po otpornosti bankarskog sustava i građana i po stopi nezaposlenosoti koja je puno manja nego 2008. u cijeloj Europi. Druge su okolnosti. Ova kriza nije bila u nastajanju, ona je sve šokirala”, istaknuo je.

Vezano uz ideje o smanjivanju plaća u javnom sektoru kazao je kako u tom sektoru radi 250.000 ljudi ukupno i kada se odbije one kojima nije u redu smanjivati plaću na kraju se dođe ne do samo jako malih ušteda nego do jedne druge stvari – država se sada zadužuje i morat će vraćati taj dug.

Stoga, kada kriza prođe država će morati vraćati taj dug, a što znači da će ljudi koji rade u javnom sektoru sljedeću povišicu vidjeti u dalekoj budućnosti. “I zato im dva puta smanjivati plaću nema smisla”, ocijenio je.

Predsjednik Republike drži i da će banke u cijeloj priči biti profiteri, ali i da to ne smije biti tako. Naveo je i da je Hrvatska narodna banka u ovoj krizi otpustila 6,5 milijardi kuna rezervi koje posuđuju državi. No zanima ga i uz koliku kamatu. Drži i da je to profiterstvo ako su one više od jedan posto. „Ne samo da o tome treba voditi računa tko koliko zarađuje i na čiju grbaču nego i što ćemo s kreditima, da li se plaća kamata. Banke će iz ovoga opet izaći masnog vrata”, smatra Milanović.

Upitan kako ocjenjuje naš zdravstveni sustav drži da je on robustan te iako je dosta toga uništeno „ to je jedna žilava struktura”. Upozorio je kako ga opterećuju troškovi farmaceutske industrije, jer se radi o ogromnim dugovima.

Vezano uz stanje u domovima za starije i nemoćne i situaciju u Splitu i Koprivnici smatra da oko tih domova treba provesti istragu. No, ustvrdio je, u domovima za stare i nemoćne je temperatura kod štićenika kojih ima nekoliko stotina normalna stvar.

Podsjetio je i da je i njegov otac preminuo u jednom takvom domu u centru Zagreba.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije