Prof.dr.sc. Milan Vrkljan: „Medicina nije polje za političko nadmudrivanje“

Prof. dr. Milan Vrkljan/ Izvor: Nacionalno/D.Prša

Koliko je u Hrvatskoj važno biti politički „obojen“ i koliko politika znači u svagdašnjem životu najbolje se ogleda po brojnim natpisima u medijima kada je riječ o radnom vijeku čovjeka, bez razlike na njegovo stručno, moralno i  životno poslanje.

Najbolji primjer tomu je i nedavni politički pokušaj političkog etiketiranja uglednog hrvatskog liječnika prof.dr.sc. Milana Vrkljana pročelnika Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma „Mladen Sekso“  KBC-a Sestre milosrdnice te predsjednika Nacionalnog povjerenstva za strategiju i liječenje dijabetesa, kojemu se indirektno pokušalo imputirati i politički ga obojiti, ubaciti u političku kliku koja je svoju karijeru izgradila na dobro udarenim obiteljskim temeljima još iz vremena zvijezde petokrake.

Oni koji ne znaju, a pokušavaju unijeti sjeme razdora, politiku staviti ispred struke, političku pripadnost ispred znanja, sebičnost i egoizam ispred čovjekoljublja trebali bi prije svega i nadasve  znati tko je Milan Vrkljan, njegovo porijeklo, životni put i današnji ugled kako u Hrvatskoj tako i u svijetu.

Hrvatski mediji objavili su informaciju da je Vlada na prijedlog ministra zdravstva Milana Kujundžića imenovala prof.dr.sc. Milana Vrkljana članom Upravnog vijeća Opće bolnice Gospić i uz to priložili fotografiju s Miroslavom Škorom na njegovom skupu, čime su mu po dobro oprobanom stilu pokušali prilijepiti političku značku određenog političkog tabora.

Uzimajući u obzir tko se sve danas imenuje u Upravna vijeća…, pa bila to i Opća bolnica Gospić, brojnim dušebrižnicima i političkim agitatorima trebala bi biti na čast i ponos da jedan profesor bude član te Uprave, jer pokušajte samo pojmiti što znači sami spomen imena prof.dr.sc. Vrkljana u hrvatskim i europskim liječničkim krugovima.

Jedno je sigurno, dr. Milan Vrkljan svoju karijeru nije gradio političkim knjižicama onoga ili ovoga sustava što je za neke nepojmljivo, a ako se tomu doda da je bio dobrovoljac Domovinskog rata 1991. godine i osnivač Ratnog saniteta  na Ličkom ratištu zbog čega je više puta odlikovan od predsjednika države Dr. Franje Tuđmana, svrstavanje u neki od političkih tabora ovih ili onih, više je nego podložno podlom kršenju načela ljudskosti.

O imenovanju u Upravno vijeće Opće bolnice Gospić prof.dr.sc  Vrkljan kaže da je tu riječ isključivo u domeni struke i medicine, te da medicina nije polje za političko nadmudrivanje.

„Vjerujem da sam ovu proceduru izbora prošao kao Milan Vrkljan, liječnik, profesor na medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i voditelj najvećeg Zavoda za endokrinologiju i dijabetes u RH. Kad bude tema politika možemo i o tome“, kazao je.

Mr. Dražen Jurković, dr med., direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu nije krio zadovoljstvo imenovanjem prof. Vrkljana članom Upravnog vijeća OB Gospić:

„Drago mi je da je profesor Vrkljan, kao ugledni liječnik ličkih korijena, imenovan u upravno vijeće OB Gospić. Na vaše pitanje tko je Ministru Kujundžiću predložio to rješenje, mogu samo reći da pojma nemam, ali smatram to rješenje dobrim, obzirom na stručne i zavičajne reference kolege Vrkljana…“

Onima koji ne znaju, ili znaju, i unatoč tome pokušavaju potpaliti oganj u svojoj nemoći političkog djelovanja, treba ponoviti gradivo, odnosno životopis prof.dr.sc. Milana Vrkljana kako bi se, ako ništa drugo  barem zamislili što su oni i na koji način (u)činili u svojem životu, politici i poslovnoj karijeri.         

Milan Vrkljan rođen je u Gospiću 24.02.1960 godine. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio je 1983 godine. Nakon završenog Medicinskog fakulteta obavezni pripravnički staž obavio je u KB “Sestre milosrdnice”. Specijalistički ispit iz interne medicine položio je 1993. godine. Tijekom specijalizacije stručno je bio angažiran u Centru za kliničku neuroendokrinologiju i bolesti hipofize pod vodstvom svoga prvog učitelja akademika Mladena Seksa.

Poslijediplomski studij iz Nuklearne medicine završio je 1986. godine u KBC „Zagreb“ kod prof.dr.sc. Ivan  Šimonovića te 1988. godine obranio magistarski rad “Sekrecija prolaktina u bolesnika s Basedowljevom bolešću”. Iste godine primljen je na Medicinski fakultet kao asistent i od tada sudjeluje u nastavi. Doktorsku disertaciju pod nazivom  “Multivarijatna analiza prognostičkih faktora u bolesnika s karcinomom štitnjače” obranio je 2000 godine na Sveučilištu u Zagrebu pod vodstvom Akademika Zvonka Kusića.

Tijekom edukacije  sudjelovao je u radu više domaćih i  svjetskih kongresa. Posebno izdvaja boravak u Bolnici St. Bartholomews u Londonu kod profesora Bessera 1987. i  profesora Grossmana 1989. godine. Upoznao se s edukacijom bolesnika s šećernom bolesti na Virginia Mason Diabetes Center u Seattleu 1995. godine kod prof. Robert S. Mecklenburga, nakon čega je uredio priručnik za dijebetičke bolesnika „Kako brinuti o svojoj šećernoj bolesti“. Od 1994. godine aktivan je član svjetskog psihoneuroendokrinološkog društva. Na zadnjem kongresu 2006. godine u Litvi, izabran je za člana organizacijskog odbora svjetskog ISPNE kongresa. Bavi se istraživanjem problema stresa, receptora i hormona. Od posebnog interesa su mu bolesnici sa tumorom hipofize. Voditelj je Centra za kliničku neuroendokrinologiju i bolesti hipofize  u KB Sestre milosrdnice od 2009. godine. U Centru  se liječi preko 3000 bolesnika s tumorom hipofize i ima veliko iskustvo u medikamentoznoj terapiji i pituitarnoj kirurgiji. Usko surađuje s neurokirurgom dr. Vatroslavom Čerinom, koji je u RH  uveo  endoskopsku  pituitarnu  kirurgiju kao novu metodu u liječenju tumora hipofize. Od 2009. godine pročelink je  kliničkog odjela za endokrinologiju, a 2011. godine izabran je za Pročelnika Zavoda za endokrinologiju, dijebetes i bolesti metabolizma. Na njegovu inicijativu Zavod je 2011. godine dobio ime po Akademiku Mladenu Seksu, utemeljitelju Hrvatske endokrinologije. Pod njegovim vodstvom 1999 godine u suradnji s osobljem endokrinološkog laboratorija KB “Sestre milosrdnice” osnovan je Odsjek za molekularnu endokrinologiju  i endokrinologiju stresa.

Objavio je 238 stručnih i znanstvenih radova,  37 znanstvenih radova citiranih u EM  i  52 znanstvenih radova citiranih u CC. Kourednik je četiri knjige: Vrkljan M., Vizner B., Sekso M., Čabrijan T. “Kako brinuti o svojoj šećernoj bolesti”, Zagreb 1995 i Solter M. , Vrkljan M.: “Racionalna dijagnostika i liječenje endokrinih i metaboličkih bolesti” Zagreb 2002. Vrkljan M., Solter M.:  Nadomjesna terapija u endokrinologiji  i  Vrkljan M. Čerina V.  :  Suvišak i nedostatak hormona rasta.  Na preporuku prof. Yehuda R. iz  New Yorka 2000  godine primljen je  u  članstvo  New York Academy  of Science. Član je Upravnog odbora  Društva za štitnjaču i Društva za stres Hrvatskog liječničkog zbora. Član je Američkog društva dijabetologa. Od 1996 godine jedan je od urednika časopisa  Acta Clinica Croatica u Zagrebu. Od 2000 godine pokretač je i urednik “Bolesničkih novina” u KB “Sestre milosrdnice” kao jedine novine takvog profila u Hrvatskoj. Osnivač je i prvi predsjednik Hrvatskog društva za endokrinološku onkologiju,HLZ.  Prije tri godine u svom Zavodu pokrenuo je međunarodni znanstveni časopis “Endocrin Endocrinologi”

Zaposlen je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao redoviti profesor,  predmet Interna

 medicina u KB “Sestre milosrdnice”.

Nositelj je projekata:

“Endokrinološki aspekti kroničnog stresa u bolesnika s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSD)”, 1999 godine (završen) i

“Nadomjesna terapija u bolesnika s tumorom hipofize”, 2002 godine.

Od 1994 do 2004 bio je član Uprave KB Sestre Milosrdnice“. U istom vremenu bio je predsjednik  Komisije za fakturiranje i Povjerenstva za lijekove. 1995 godine prvi put se Uprava  bolnice aktivno počela baviti problemom fakturiranja i naplate. Iste godine Povjerenstvo za lijekove  provelo je reforme potrošnje lijekova u Bolnici što je rezultiralo smanjenjem potrošnje lijekova a posebno treba naglasiti da se od  te godine rezervni antibiotici pišu isključivi po antibiogramu.

Prof.dr.sc. Milan Vrkljan je bio dobrovoljac Domovinskog rata 1991. godine i osnivač Ratnog saniteta  na Ličkom ratištu zbog čega je više puta odlikovan od predsjednika države Dr. Franje Tuđmana.

Nacionalno/D.Prša