Tri su se astronauta, James Lovell, Jack Swigert i Fred W. Haise točno prije 50 godina u kompoziciji od tri članka svemirskog broda potpuno odlijepila od Zemljine gravitacije i plovili su u svemirsko crnilo na putovanju u kojemu je u zvjezdani kadar trebao uletjeti Mjesec i saviti im translunarnu putanju u orbitu. 13. travnja točno je 50 godina kada je na tom, inače najneuzbudljivijem dijelu putovanja, dogodila eksplozija.
(Apollo 13 Service Module)
Ono je počelo dva dana ranije uvijek uzbudljivim, pa i škakljivo rizičnim lansiranjem na vrhu 117 metara moćne rakete Saturn V. Astronauti u tom trenutku osjećaju žestoko drmusanje i poskakivanje rakete koja se ugiba i rasteže kao da je od gume pod potiskom moćnih motora. Uhvaćena je ispravna orbita, a u njoj se kompozicija od dva članka spojila s LEM-om, landerom kojim su se Lovell i Haise trebali spustiti na Mjesec i s njega vratiti i pristati uz zapovjedni članak kojim bi se trebali vratiti natrag u stožastoj kapsuli. Taman su se poslije paljenja motora što su ih uputili prema Mjesecu, 30 sati poslije lansiranja, javili uživo u televizijski program i čekala ih je trodnevna plovidba svemirskim beskrajem. Dva dana protekla su u rutinskim provjerama sustava, trećega dana, na 330.000 kilometara od Zemlje i oko 70.000 kilometara od mjesta susreta s Mjesecom Haise je završio vruće testiranje, kako bi provjerio radi li sve na lunarnom članku, a odjavili su se u televizijskoj vezi s Houstonom. Baš kad se dnevna smjena u Houstonu spremala otići dužnost je preuzeo Mike Vucelić.
(Mission Control Apollo 13)
Eksplozija u svemiru
Samo 90 sekundi nakon što je Swigert isključio i posljednji prekidač u rutinskoj provjeri, putnici prema Mjesecu osjetili su eksploziju, a električni vodovi u svemirskom brodu počeli su luđački iskriti. Dnevnik leta zabilježio je da se 26 sekundi poslije havarije Swigert neplanirano javio: »OK, Houstone, ovdje imamo problem!«. Tu poruku je primio upravo Vucelić.
U letjelici instrumenti kao da su podivljali, a Lovell je pogledavši kroz prozorčić ugledao je kako se tekućina raspršuje svemirskim prostranstvom. Eksplodirao je spremnik za tekući kisik potreban za »spaljivanje« vodika u gorivim ćelijama koja je svemirskom brodu davala struju. Ostali su bez struje ne samo za svjetlo u kabini, nego i sustava za održavanje života, grijanja i vezu. Houstonu je valjalo javiti jedan po jedan sustav koji ne radi da bi se eventualno smislio plan kako da se astronauti – i čime – pokušaju vratiti.
(Apollo 13 timeline)
– Imali smo samo četiri sata za smisliti sve: čime raspolažemo, kako da astronauti izdrže u hladnoći i bez struje, hoće li imati dovoljno kisika na putu natrag i čime bi se uopće oni mogli vratiti. To je bila nezgoda koju nismo mogli simulirati, a ni uvježbati spašavanje – pripovijedao mi je Milojko Mike Vucelić. On je bio jedan od ljudi koji su se voljeli prisjećati tih događaja, jer bi sa svakim novim krugom prepričavanja iščeprkao još neku pojedinost. A volio ih se prisjetiti.
– Najkomforniji zapovjedni članak ostao je bez pogona. Jedini koji je još imao napunjene baterije i imao je nekakav motor bio je Mjesečev članak. On je mogao poslužiti kao čamac za spašavanje, inače bi posada bila u bezizlaznoj situaciji kao Major Tom u pjesmi Davida Bowieja »Space Oddity«, samo puno neugodnije, leteći u agoniji u sigurnu polaganu smrt – rekao mi je Vucelić. On je bio taj koji je izračunao kapacitet goriva Mjesečeva članka, masu i snagu motora, potreban trenutak njegova paljenja i držanja upaljenih u najgore vrijeme, kad je kompozicija Apolla XIII. bila na nevidljivoj strani Mjeseca pa s posadom nije bilo nikakve komunikacije.
(Student Mike Vucelić)
TKO JE BIO MIKE VUCELIĆ
Milojko Mike Vucelić hrvatski je inženjer i znanstvenik, rođen je 11. lipnja u Garešnici. Obitelj mu je podrijetlom iz Donjih Dubrava kod Ogulina. Njegov pradjed Rafael Vucelić bio je časnik slunjske pukovnije a za zasluge je od cara Franje Josipa I. dobio plemićki naslov »von Radiboj«, pa je Mike bio član udruge Hrvatski plemićki zbor sa svima koji su mogli dokazati titule i rodoslovlje. Otac građevinski inženjer Joso Vucelić i majka Ljubica selili su se, jer je on radio kao nadzornik pruge na Državnim željeznicama Kraljevine Jugoslavije. Pučku školu i prvih sedam razreda gimnazije završio je u Bjelovaru, pa Bjelovar doživljava kao svoj grad. Njegov sin Alexander i danas iz Mikeove zaklade stipendira nadarene bjelovarske gimnazijalce.
Posljednje dvije godine gimnazije i maturu završio je 1948. godine u Zagrebu, a krajem 1954. godine diplomirao je aeronautiku kod velikog hrvatskog konstruktora aviona Rudolfa Fizira.
– Moj cjeloživotni prijatelj i poslije vjenčani kum Antun Cvjetković kod Fizira je diplomirao na konstrukciji aviona kojega smo izgradili. I to u centru Zagreba. Krilo smo doslovno iznosili kroz prozor s kata u današnjoj zagrebačkoj ulici Frane Petrića, onoj koja uz ilički neboder spaja Ilicu i Bogovićevu. Ja sam za diplomski rad na tom avionu radio proračun drvenoga propelera, a i izradio sam ga. Fizir je bio zadovoljan, a na sreću taj propeler nikad nije montiran na taj sportski jednosjed. Naime, pokretao ga je motor iz Volkwagenove bube čija se osovina, na koju se nastavljao propeler, vrtjela u pravcu suprotnom od onoga kako sam ga ja projektirao – šeretski se na svoj račun šalio Vucelić.
ŠTO ĆE MU REĆI INGA?
Obojica su bili članovi Aerokluba Zagreb, a jedriličarski i pilotski tečaj završio je u Vršcu pa je u klubu radio kao tehničar. Obojica su ilegalno emigrirala u Njemački gdje su u Stuttgartu radili kao inženjeri u Daimler-Benzu, da bi godinu poslije prešli u Ford u Kölnu. Mike se oženio psihologinjom Ingom Perzl, a poslije dvije godine u Njemačkoj sve troje su se preseli u SAD. Najprije su se kao konstruktori zaposlili u Cessni u Wichiti, da bi prešli u North American Aviation u kojoj je Mike radio kao projektant sklopova za spašavanje pilota za zrakoplove F-104 Starfighter i B-58 Hustler.
North American koji je poslije fuzije postao North American Rockwell, a potom ga je progutao zrakoplovni i svemirski div Boeing, prešao u sas, danas u sastavu Boeinga. North American je imao ugovor s NASA-om za izradu svemirskih letjelica programa Apollo, a Vucelić je u izvršnoj fazi tog programa sudjelovao kao jedan od direktora kontrole leta u Houstonu.
