Na redovitoj sjednici Vlade održanoj u srijedu, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na aktualnu ekonomsku situaciju, istaknuvši kako je rast inflacije u Hrvatskoj izravna posljedica nestabilnosti na Bliskom istoku i posljedičnog skoka cijena energenata na globalnim tržištima. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija je u ožujku na godišnjoj razini dosegla 4,8 posto, dok Eurostatove procjene od 4,7 posto svrstavaju Hrvatsku u sam vrh eurozone po stopi rasta cijena. Premijer je naglasio kako su slični trendovi zabilježeni u većini država članica Europske unije, pri čemu najveći pritisak dolazi upravo iz energetskog sektora u kojem su cijene porasle za više od 11 posto.
Umjereni optimizam unatoč snažnim pritiscima
Unatoč nepovoljnim kretanjima u energetskom sektoru, predsjednik Vlade ukazao je na određene pozitivne trendove koji ublažavaju ukupnu sliku gospodarstva. Cijene industrijskih proizvoda bilježe pad, dok je rast cijena hrane od 3,9 posto ostao ispod opće stope inflacije, što ulijeva nadu u postupnu stabilizaciju tržišta. Vlada smatra kako ovi podaci pokazuju određenu otpornost domaćeg tržišta, no istovremeno upozorava da vanjski čimbenici i dalje predstavljaju značajan rizik za kupovnu moć građana.
Jasna poruka protiv ekstraprofiterstva i neopravdanih poskupljenja
Poseban naglasak tijekom sjednice stavljen je na odgovornost gospodarskih aktera u kriznim vremenima. Premijer je podsjetio na nedavno usvojeni deseti paket Vladinih mjera za zaštitu građana i gospodarstva, naglasivši kako država snažno subvencionira cijene struje, plina i naftnih derivata. S obzirom na to da su osigurane stabilne cijene energenata do listopada, Vlada ne vidi nikakvo opravdanje za daljnje podizanje cijena krajnjih proizvoda. Plenković je otvoreno poručio kako ovo nije vrijeme za ostvarivanje ekstradobiti, već za društvenu solidarnost i razboritost, apelirajući na sve sudionike u opskrbnom lancu da ne prelijevaju teret krize isključivo na potrošače.
Turistički rekordi kao uvod u izazovnu 2026. godinu
Osvrnuvši se na iznimne rezultate turističkog sektora u protekloj godini, premijer je iznio podatak o prihodima od stranih turista u 2025. godini koji su premašili 15 milijardi eura. Iako taj rast od dva posto u odnosu na prethodnu godinu predstavlja izvrstan temelj, Vlada upozorava na važnost mudre cjenovne politike u budućnosti. Zbog promijenjenih globalnih okolnosti i osjećaja nesigurnosti uzrokovanog ratnim zbivanjima, razumna politika cijena bit će ključan preduvjet za uspjeh predstojeće turističke sezone u 2026. godini. Zaključeno je kako se uspjeh ne smije ugroziti kratkoročnim željama za profitom koje bi mogle odvratiti goste s hrvatske obale.