Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu pred Hrvatskim saborom kako je prerano zaključiti da je bliskoistočna kriza završena. Iako je ranije postignut dogovor o primirju između Washingtona i Teherana, premijer naglašava da će stabilizacija gospodarskih i energetskih tokova zahtijevati znatno vrijeme. Podnoseći izvješće o sastancima Europskoga vijeća, izrazio je nadu u daljnje smirivanje situacije, no istodobno je upozorio kako rizici i dalje postoje te da temeljne napetosti u tom dijelu svijeta nisu nestale.
Krhko primirje i nastavak regionalnih sukoba
Američki predsjednik Donald Trump pristao je na dvotjedno primirje s Iranom neposredno prije isteka roka za otvaranje Hormuškoga tjesnaca. Unatoč tom dogovoru, situacija na terenu ostaje izrazito napeta, osobito zbog uloge Izraela koji Iran doživljava kao egzistencijalnu prijetnju. Dok dogovor o prekidu vatre traje, Izrael nastavlja s intenzivnim operacijama protiv Hezbolaha u Libanonu, koji ima snažnu potporu Irana. Upravo ti sukobi razotkrivaju razinu izloženosti Europe događajima na Bliskom istoku, jer Iran i dalje koristi kontrolu nad strateškim prolazima kao moćan instrument pritiska.
Energetska sigurnost kao temelj europske suverenosti
Premijer je posebno istaknuo kako se nakon energetskih šokova cijene energenata u pravilu ne vraćaju na prethodne razine, već se stabiliziraju na novim, višim vrijednostima. Budući da Europa uvozi gotovo svu potrebnu naftu i plin, energetska sigurnost postaje ključno pitanje suverenosti država članica. Svaki poremećaj u Perzijskom zaljevu, čak i ako su primarni kupci azijske zemlje, neizravno pogađa europsku konkurentnost. Zbog toga je nužno definirati dugoročne mjere koje će zaštititi gospodarstvo od budućih nestabilnosti na globalnom tržištu.
Strateška uloga Hrvatske i budućnost proširenja
U kontekstu opskrbe energentima, Hrvatska potvrđuje svoju ulogu važnoga transportnog pravca kroz Jadranski naftovod. JANAF u praksi pokazuje da može u potpunosti osigurati potrebe rafinerija u Mađarskoj, Slovačkoj i Srbiji, čime se uklanja rizik od nedostatka nafte u tim zemljama. Uz energetska pitanja, Plenković se osvrnuo i na proširenje Europske unije, naglasivši političku volju da se taj proces završi do 2029. godine. Pritom će Hrvatska inzistirati na jednakom tretmanu svih kandidata, s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, te na jačanju ulaganja u obranu, umjetnu inteligenciju i čiste tehnologije.
