Na inicijativu predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović Burić, u Zagrebu se jučer i danas održava Konferencija veleposlanika, generalnih konzula i otpravnika poslova Republike Hrvatske.

Tom prigodom  hrvatski diplomati diljem svijeta upoznat će se sa smjernicama vanjskopolitičkoga djelovanja.

Drugi dan Konferencije posvećen je glavnim odrednicama hrvatske vanjske politike, a uz predsjednika Vlade, diplomatima su se obratili potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković te predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.

„Vaša je zadaća da projicirate Hrvatsku onakvu kakva ona jest 2017. godine, onakva kakvu smo priželjkivali od 1990. godine  u pogledu vrijednosti kojima pripadamo, standarda kojima težimo i interesima koje zastupamo“, poručio je okupljenim veleposlanicima predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Komparativnu optiku koju kao bivši diplomati imaju predsjednik Vlade, predsjednik Sabora i predsjednica države ocijenio je velikom prednošću u politici.

„Znamo što rade druge zemlje, pratimo globalne i europske procese. Znamo da nismo niti sami na svijetu niti jedini na svijetu niti nam je vrijeme dano kao mandat hrvatskih birača vječno, nego nam daje zadaću da u određenom vremenu damo najbolje od onoga što smo obećali“, istaknuo je Plenković.

Naglasio je kako želi da je Hrvatska prepoznata kao zemlja koja cijeni svoju neovisnost i svoje institucije te koja je pozicionirana kao jedna atraktivna europska zemlja, mlada u smislu iskustva, ali izrazito asertivna u smislu pozicioniranja vlastitih interesa.

,,A to je poštivanje vladavine prava, poštivanje međunarodnog prava, dobrosusjedskih odnosa, mirnog rješavanja sporova i projiciranja gospodarskih interesa i zaštite Hrvata u drugim zemljama“, rekao je predsjednik Vlade, ističući da je to okvir za rad diplomata u zemljama u koje su poslani kako bi zastupali Hrvatsku.

Naglasio je kako od hrvatskih diplomata očekuje da budu isključivo hrvatski veleposlanici, upozorivši pritom na sindrom koji se javlja u tom pozivu, a to je tumačenje onoga što zemlja primateljica kaže da bi trebalo biti politika. Dodao je da upravo iz tog razloga trajanje mandata veleposlanika ne bi trebalo biti dulje od četiri godine.

Najavio je da će se proračun Ministarstva vanjskih i europskih poslova povećati za 20 posto, s obzirom da su do sada tome Ministarstvu bila alocirana relativno mala sredstva.

„To znači vraćanje digniteta i zasluženog mjesta hrvatskoj diplomaciji koje ona treba imati u hrvatskoj administraciji i hrvatskom društvu“, kazao je Plenković.

Predsjednik Vlade istaknuo je da hrvatske prioritete dijeli na tri temeljne skupine.

,,To je, ponajprije, hrvatski doprinos globalnom upravljanju u svijetu koji se mijenja brže nego što je bilo tko mogao anticipirati. I to u kontekstu bitno promijenjene politike najveće svjetske sile SAD-a s novom administracijom, u kontekstu više nego asertivne politike Rusije na svim mogućim svjetskim vanjskopolitičkim žarištima”, upozorio je Plenković.

Istovremeno, dodao je, Europa je suočena s migrantskom i izbjegličkom krizom, a prijetnja terorizma i kontinuirani teroristički akti diljem država članica postali su gotovo redoviti mjesečni događaji i to na način koji sigurnosne službe uz svu participaciju  u međunarodnoj suradnji, imaju problema prevenirati.

„To zahtijeva budnost, angažman i tijesnu međunarodnu suradnju sa svim našim partnerima“, naglasio je predsjednik Vlade.

Kazao je da činjenica da se dogodio Brexit, jedna od najvećih političkih pogrešnih procjena nekog premijera u proteklih deset godina,  mijenja Europsku uniju. Dodao je da se s time moramo suočiti i pritom iskoristiti tri temeljne stvari: uvijek i snažno jačati demokratski legitimitet europskih institucija, uključujući i veću participaciju u budućnosti na europskim izborima te u Hrvatskoj učiniti vidljivijom redistributivnu snagu europskoga proračuna.

„Mi radimo na povećanju apsorpcijske sposobnosti sredstava u ovoj financijskoj perspektivi. To je zadaća o kojoj Vlada, na zatvorenome dijelu, doslovno svaka dva tjedna, temeljito raspravlja, a vidjeli ste jučer da su potpisani novi projekti. Međutim, tek će izgradnjom Pelješkoga mosta najširoj javnosti postati jasno što znači dobiti bespovratna sredstva u tolikom iznosu, za tako velik i konkretan projekt“, poručio je Plenković.

Kao treće temeljno pitanje, predsjednik Vlade naveo je korištenje europskoga tržišta za  hrvatski izvoz, hrvatske ekonomske interese i javnu nabavu. Poručio je da i tu očekuje realizaciju dugotrajnih napora u pogledu jačanja gospodarske grane u diplomaciji.

„Upravo zato su na jučerašnjem sastanku bili i potpredsjednica Vlade Martina Dalić i ministar turizma Gari Cappelli,“ rekao je predsjednik Vlade, izrazivši uvjerenje da je ministar financija Zdravko Marić diplomatima uspio objasniti sve što je učinjeno da bi se stabilni izgledi kreditnoga rejtinga discipliniranim djelovanjem povećali do investicijskog rejtinga. Naveo je i izvanredne rezultate turističke sezone te pohvalio angažman Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice.

„Važno je da i vi to promovirate u svojim aktivnostima“, rekao je Plenković.

Predsjednik Vlade naglasio je da će se u sljedeće dvije do četiri godine najviše vremena posvećivati otvorenim pitanjima sa susjednim državama.

Veleposlanici u nama susjednim zemljama moraju s njima održavati kvalitetan dijalog, kazao je predsjednik Vlade, dok je ostalim  hrvatskim diplomatima dao u zadatak da tumače stavove glede otvorenih pitanja sa susjedima na multilateralnim forumima i u zemljama primateljicama.

„Važno je da budemo čvrsti i ustrajni u objašnjavanju naših pozicija, da budemo vrlo precizni i artikulirani u objašnjavanju trećima, bilo da je riječ o otvorenim pitanjima s Bosnom i Hercegovinom, Slovenijom, Srbijom, Mađarskom, Crnom Gorom i jednim malim dijelom Italijom“, poručio je Plenković.

Na kraju svog obraćanja, predsjednik Vlade je kazao da će jednogodišnje okupljanje veleposlanika i generalnih konzula postati kontinuirana praksa.

„Vi ste produžena ruka hrvatske države u inozemstvu i to morate jako dobro identificirati u smislu stajališta koja u ključnim državnim pitanjima zauzimamo“, zaključio je predsjednik Vlade.