Povezite se

Gospodarstvo

Predsjednica u Haifi inaugurirala katamaran, potpisan sporazum Haife i Rijeke

Objavljeno

-

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je u utorak, trećeg dana državnog posjeta Izraelu, u Hafi inaugurirala katamaran izgrađen u Hrvatskoj, a tom je prilikom potpisan i sporazum o suradnji izraelske luke Haife i hrvatske Rijeke.

Katamaran “Biser Kornata” star sedam godina izgrađen je u privatnom brodogradilištu na Korčuli, a u Izraelu sada nosi ime “Priveza karmelska”.

Sporazum o suradnji između dviju luka potpisali su privremeni predsjednik Uprave luke Rijeka Duško Grabovac i predsjednik Uprave Luke Haifa Mandi Zatzman.

Prednosti riječke luke 

“Uvjerena sam da će ovaj sporazum, koji je odraz prijateljstva dviju država i odlučnosti za produbljivanjem gospodarskih odnosa, pridonijeti snaženju naših gospodarskih veza”, izjavila je predsjednica u svom obraćanju.

Riječka luka, vjeruje hrvatska strana, mogla bi postati “sredozemna vrata” za ulazak izraelske robe i dobara za srednju Europu, a kako ističe Grabar-Kitarović, kada bi proširila svoje terminale, zaista bi mogla postati ulaz u Europsku uniju koja je najbliža točka kada se ide s Bliskog i Dalekog istoka.

“S najkraćim tranzitnim vremenom, transport kroz luku Rijeka štedi vrijeme i energiju”, istaknula je predsjednica i izrazila uvjerenje da će Rijeka uskoro postati glavna ulazna točka za izraelske proizvode u EU.

“Trgovinska razmjena između Hrvatske i Izraela jedan od mojih prioriteta”, također je istaknula. 

Čestitala je svima koji su bili uključeni u projekt katamarana i podsjetila na riječi Georgea Williama Curtisa  “Nije toliko brod, već vješta posada, koja nam jamči sigurnu plovidbu”.

“Želim vam povoljan vjetar i mirno more”, rekla je predsjednica.

Hrvatska brodogradnja

U svom je obraćanju istaknula i povijesne veze dviju gradova na obali, kada je Rijeka spašavala Židove koji su bježali  od holokausta i isplovljavali prema svojoj obećanoj zemlji.

Izraelski domaćini su izrazili zadovoljstvo potpisanim sporazumom i ocijenili da se radi o “uzbudljivom trenuktu” u suradnji dviju zemalja. Također su podsjetili da su brodom “Draga” 1938. iz Rijeke prema Izraelu isplovili židovski imigranti.

Godine od 1937. do 1949. bile su najznačajnije, kako po zlu tako i po dobrom, kada su preko Jadrana u njihovu novu zemlju stizala brojna plovila sa Židovima (…) Povijest Sušaka ispisana je u povijesti Izraela”, kazao je Zatzman.

Ministar gospodarstva Darko Horvat je kazao da je posao s katamaranom jedan od projekata koji nastaju u hrvatskim malim brodogradilištima i nastaju kao izvozni proizvod.

“Staviti se na raspolaganje kupcima je čast i zadovoljstvo. Uz sve one probleme koje proživljava hrvatska brodogradnja, ovo je dokaz da projekti izgradnje brodova u Hrvatskoj mogu zaživjeti i na potpuno tržišnoj osnovi”, rekao je Horvat.

Dodao je da se ne radi o onim brodovima koji su se u bližoj povijesti radili, kao primjerice  u Uljaniku ili “3. Maju”, ali da “Hrvatska mora pronaći nišu za koju može naći tržište”.

“Hrvatska brodogradnja mora dobiti jednu novu, potpuno drugačiju filozofiju”, smatra Horvat.

Zračna linija Zagreb-Tel Aviv 

Potvrdio je da Hrvatska nije zadovoljna s trgovinskom razmjenom između dvije zemlje.

“Imamo 60 milijuna eura trgovinske razmjene s Albanijom i 60 milijuna s Izraelom i nikako ne možemo biti zadovoljni”, rekao je ministar i najavio dva skupa koji će se održati u Zagrebu i Tel Avivu.

Krajem rujna u Zagrebu će se održati inovacijska konferencija, na kojoj će sudjelovati i poslovna udruženja iz Izraela, a slijedit će i skup u Tel Avivu.

Robna razmjena s Izraelom u 2018. godini iznosila je 53,3 milijuna eura što je pad od 18,8 posto u odnosu na 2017. godinu kada je iznosila 65,7 milijuna eura. Hrvatski izvoz je iznosio 28,5 milijuna eura (-44,5 posto) dok je uvoz iz Izraela iznosio 24,8 milijuna eura (+73,6 posto).

Hrvatsku je u 2018. godini posjetilo 68.238 izraelskih turista, što je povećanje od 13,5 posto u odnosu na 2017. godinu. Turisti iz Izraela ostvarili su 179.112 noćenja (18,4 posto više nego  2017.)

Izraelski zračni prijevoznik EL AL od 3. lipnja do 21. listopada leti na liniji Tel Aviv–Zagreb (redovna charter linija do četiri puta tjedno). 

Predsjednica je u razgovoru sa svojim domaćinima, predsjednikom Rivlinom, premijerom Netanyahuom kao i šefom diplomacije Israelom Katzom, isticala važnost uspostave redovite direktne linije Tel Aviv – Zagreb kao dodatnog poticaja za uspješno poslovanje tvrtki između dvije zemlje.

Imajući u vidu rastući broj izraelskih turista u Hrvatskoj, ali i snažan interes hrvatskih građana da posjete Svetu zemlju, uspostavljanje redovne zračne linije Zagreb–Tel Aviv snažno bi doprinijelo čvršćem povezivanju naših država, ljudi i tvrtki, smatra hrvatska strana.

Gospodarstvo

Premijer Plenković obišao novi pogon grupe Pivac

Published

on

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Vrgorcu je obišao pogon za proizvodnju trajnih suhomesnatih proizvoda tvrtke Mesna industrija Braća Pivac i održao sastanak s predstavnicima tvrtke. Hina

Premijer Andrej Plenković u utorak je obišao novi pogon grupe Pivac za proizvodnju suhomesnatih proizvoda u Gospodarskoj zoni Ravča kod Vrgorca, u koji je uloženo više od 120 milijuna kuna, izrazivši i nadu da će uspješni projekti dobivati potporu i s nacionalne i iz EU fondovda. 

“Siguran sam da ćemo naći načina da takvi projekti dobiju potporu i s nacionalne razine i kroz europske fondove”, poručio je premijer tijekom obilaska novog pogona, najveće pršutane u ovom dijelu Europe, čime se osiguravaju i radna mjesta u Dalmatinskoj zagori.

Novootvorena moderna pruštana otvorena je u vrijeme koronakrize, prostire se na površini od 10.500 četvornih metara, a njen je ukupni kapacitet 4.500 tona, što će, kako ocjenjuju u Mesnoj industriji braći Pivac, dati novi zamah i dodatno proširiti kapacitet proizvodnje Dalmatinskog pršuta. Kapacitet nove pršutane je više od 300.000 komada pršuta i 2.500 tona pancete, pečenice i buđole.

Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo što proizvodnja reflektira tehnologiju proizvodnje pršuta u ovom dijelu Hrvatske, koja je prepoznata i cijenjena kod brojnih potrošača. 

To je pogon kakav se na ovim lokacijama vrlo rijetko radi, rekao je predsjednik Uprave Mesne industrije braća Pivac Ivica Pivac. 

Iz te tvrtke ističu da je nova pršutana spoj izvorne dalmatinske recepture i vrhunskih tehnoloških rješenja iz zemalja s bogatom tradicijom proizvodnje sličnih proizvoda.

Dalmatinski pršut je zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla, a u novom pogonu svi ključni elementi proizvodnje ostaju nepromijenjeni – soljenje krupnom morskom soli koja se nabavlja iz domaćih solana, sušenje na dalmatinskoj buri, dimljenje bijelim drvom te dugotrajno zrenje u autentičnim uvjetima. Upravo su tradicionalni uvjeti proizvodnje jamstvo zadržavanja maksimalnih svojstava okusa i mirisa našeg Dalmatinskog pršuta, naglašavaju iz Mesne industrije braća Pivac. 

Ističu i kako će im nova pruštana, osim povećanja proizvodnih kapaciteta, omogućiti i bolje pozicioniranje na tržištu, a dugoročno i značajniji iskorak na europsko tržište.

Iz grupe Pivac najavljuju i nastavak ulaganja pa je tako u Gospodarskoj zoni Ravča započela druga faza investicije, vrijedna gotovo 20 milijuna eura, u sklopu koje će, uz samu pršutanu, biti izgrađen novi pogon za rasijecanje i pakiranje svježeg mesa, proizvodnju polutrajnih proizvoda, pakiranje te distribuciju svih proizvoda, kao i nova upravna zgrada. Konačni je cilj objedinjavanje svih proizvodnih procesa, koji se trenutno odvijaju na trima različitim lokacijama, a završetak radova predviđen je 2022. godine, kažu u grupi Pivac.

Ta grupa obuhvaća tri mesoprerađivačke tvrtke – Mesnu industriju braća Pivac, PPK karlovačku mesnu industriju i Mesnu industriju Vajda iz Čakovca. MI braća Pivac su i većinski vlasnik najveće hrvatske konditorske tvrtke, zagrebačkog Kraša u kojem imaju više od 52,4 posto dionica. Grupa ukupno zapošljava gotovo 4.500 radnika.

Uz premijera Plenkovića u obilasku nove pruštane bili su i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, zastupnik u Hrvatskom saboru Branko Bačić, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban i gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić. 

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Zadar- Plenković uručio četiri ugovora za EU projekte vrijedne 135 mil. kuna

Published

on

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je gradonačelniku Zadra Branku Dukiću uručio četiri ugovora za europske projekte vrijedne 135 milijuna kuna te istaknuo da se grad Zadar pokazao jednim od najučinkovitijih po korištenju europskih sredstava.

Riječ je o dodjeli bespovratnih sredstava za  projekt gradnje infrastrukture poduzetničke zone Crno – faza I i za projekt, razvoja i implementacije inteligentnog prometnog sustava i rekonstrukcije prometnice u gradu Zadru.

Bespovratna sredstva dobili su i Sveučilište u Zadru za projekt obnove stare Tehničke škole te Centar za podvodnu arheologiju za projekt Obnova kompleksa bivše crkve i samostana sv. Nikole u Zadru.

Premijer Plenković istaknuo je da se u mandatu ove Vlade za Zadar i Zadarsku županiji ugovorilo  2,6 milijardi kuna europskih projekata.

 ITU mehanizami su na razini Hrvatske osigurali 345 milijuna eura, rekao je Plenković te istaknuo da je  grad Zadar pokazao najveći stupanj učinkovitosti po korištenju europskih sredstava.

 “S ova četiri projekta koja smo danas potpisali pokrili smo sva područja koja su nam najbitnija, a to je promet, koji podiže kvalitetu života, zatim obrazovanje, jer Zadar, uz to što je važan trgovinski i turistički div, važan je sveučilišni i obrazovni centar na razini Hrvatske, rekao je premijer Plenković.  Dodao je da je ugovorima obuhvaćeno i područje kulture, koje je posebno važno, budući da je Zadar jedan od naših najvažnijih povijesnih gradova, a također je obuhavćeno i   poduzetništvo.

“Kroz sva ta četiri aspekta, ovi ugovori vrijedni 135 milijuna kuna, od čega je 106 milijuna bespovratnih sredstava, pridonijet će razvoju grada, a uvjeren sam taj način i razvoju županije, rekao je.

Na novinarski upit staju li projekti i ulaganja, predsjednik Vlade  je rekao da ulaganja ne staju, što je nekoliko puta objasnio i ministar Marko Pavić.

“Ne staju europski projekti, to je važna poluga javnih ulaganja. S te strane ćemo učiniti da ta poluga funkcionira. Tu je i uloga javnih poduzeća da naprave uštede tamo gdje nema ulaganja. Mjere otpuštanja su došle u pravom trenutku” naglasio je i dodao da smo sada u fazi da reaktiviramo gospodarstvo.

Plenković: Jandrokovićev facebook -osvrt na licemjerje

Novinari su premijera tražili  komentar o facebook objavi kojom je donedavni predsjednik Sabora Gordan Jandroković reagirao na jučerašnji gostovanje Nine Raspudića u Nedjeljom u 2.

Raspudić je najavio ulazak u politiku, kao nezavisni na listi Mosta, rekao da ne zna u kojoj će izbornoj jedinici biti kandidat  no da će “loviti Jandokovića, ako bude mogao”.

Jandroković je na Facebooku potom napisao kako nije gledao Raspuduća,  jer je bio na ručku kod kćeri te zaključio:” Naime, imam troje djece s istom ženom.”  

Premijer je u Zadru s tim u vezi rekao kako  “nije primijetio da je gospodin Raspudić, dok je bio izvan politike i kritike, štedio bilo koga u politici pa pretpostavlja da neće valjda prvi dan zaplakati ako dobije neki odgovor.

“Pročitajte što je pisao o Jandrokoviću i meni. Kad to vidite, onda ćete znati o čemu govorim. Riječ je o osvrtu na licemjerje, to je bit Jandrokovićeve poruke”, ocijenio je Plenković

Novinari su pitali  i zašto se uskraćuje naknada osobama s invaliditetom.

“Ništa što se odnosi na naknade za osobe s invaliditetom njima neće biti uskraćeno. Ministar Aladrović i ministrica Bedeković su pojasnili o čemu je riječ. To su određena sredstva koja se plaćaju ako se ne zaposle osobe s invaliditetom i oni jako dobro znaju da sredstva njima nisu oduzeta, poručio je premijer Plenković.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

U Prelogu najavljena gradnja 20-ak POS-ovih stanova

Published

on

Po programu društveno poticane stanogradnje (POS) u Prelogu će se graditi 20-ak stanova, a riječ je o investiciji vrijednoj oko 12 milijuna kuna, rečeno je u ponedjeljak prilikom potpisivanja ugovora o prijenosu vlasništva zemljišta između Grada Preloga i APN-a.

Od 2001., kada je počeo POS-ov program, izgrađena su 8322 stana u 257 zgrada diljem Hrvatske, za što su izdvojene 4,3 milijarde kuna, a Hrvatska je taj program sufinancirala s 1,1 milijardu kuna, podsjetio je direktor Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama Drago Hristov.

Podsjetio je da su dosad u Čakovcu izgrađena 24 stana, a u Prelogu njih 18.

“Sad idemo u izgradnju i u sljedećih godinu i pol dana sagradit ćemo 20-ak stanova, planiramo i dalje. To je investicija od oko 12 milijuna kuna”, rekao je Hristov i dodao da će prosječna cijena stana biti oko 1300 eura po metru četvornome, ali to se još treba točno definirati.

Gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek rekao je kako će stanogradnja biti pun pogodak za mlade obitelj te za preloško poduzetništvo.

Prelog, čije poduzetništvo i obrtništvo čini dva posto ukupnoga hrvatskog izvoza, traži radnu snagu i mlade ljude, dodao je.

Pohvalio se da je u Prelogu u posljednjih nekoliko godina više novorođene djece nego prije. “Znači da ljudi žele živjeti u Prelogu”, istaknuo je Kolarek.

Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar rekao je u vezi s programom subvencioniranja stambenih kredita kako je za to da se on nastavi i u rujnu, no, dodao je, o tome će odlučiti novi ministar.

„Predložili smo izmjenu zakona jer u zakonu piše da se ta mjera provodi do 2020. U planu saborskih zakonodavnih aktivnosti je izmjena samo te točke zakona. Rok bi se produžio i bio bi neograničen”, rekao je Štromar.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat rekao je da je Prelog grad koji može biti uzor cijeloj Hrvatskoj.

Kroz izgradnju dviju poduzetničkih zona i mnoge investicije, broj radnih mjesta u ovom trenutku gotovo premašuje broj ljudi koji žive na području grada, rekao je i dodao kako se investicije na sjeveru Hrvatske neće zaustaviti unatoč koronavirusu.

Međimurski župan Matija Posavec je istaknuo kako je riječ o programu koji pridonosi razvoju svake sredine te se nada da će APN i ministarstva i dalje poticati stanogradnju u Međimurju.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije