Povezite se

Politika

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u posjetu Makedoniji

Objavljeno

-

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u službenom je posjetu Makedoniji. Sastala se s makedonskim kolegom Đorgeom Ivanovim, a popodne će se susresti i s premijerom Zoranom Zaevom, predsjednikom parlamenta Talatom Džaferijem te s hrvatskom zajednicom u Makedoniji.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović svečano je dočekana u Skopju, a predsjednik Ivanov primio ju je u Vili Vodno. Na zajedničkom obraćanju medijima Ivanov je kazao da je tijekom razgovora zaključeno da su bilateralni odnosi prijateljski i bez otvorenih pitanja. Razgovarali smo o bitnim pitanjima u objema državama, aktualnostima u regiji, integrativnom procesu Makedonije.

Osobito cijenim potporu RH za potporu u pristupnim pregovorima u EU i članstvo u NATO-u. Pozdravljamo stav RH da bilateralni sporovi ne trebaju biti prepreka euroatlantskom putu. U našoj regiji postoji pozitivno iskustvo paralelnog odvijanja pregovaranja i pronalaženja zajedničkog rješenja za otvorena pitanja. To je primjer između Republike Hrvatske i Republike Slovenije koji se može primijeniti i u slučaju Republike Makedonije.

Ivanov se zahvalio i na hrvatskoj potpori Makedoniji u vezi migrantske krize. Kazao je i da postoji neiskorišteni potencijal za produbljenje gospodarske suradnje dviju država. Cilj nam je da Hrvatska idućih godina bude među pet najvećih trgovačkih partnera Makedonije, kazao je i dodao da je bilo riječi i o hrvatskoj zajednici u Makedoniji i makedonskoj zajednici u Hrvatskoj.

Posvećenost Hrvatske i Sloveniji regiji vidi se u procesu Brdo-Brijuni. Sastanak te inicijative održat će se sutra u Skopju. Proces Brdo-Brijuni je jedina autentična inicijativa koja potiče politički dijalog među državama regije, kazao je makedonski predsjednik.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je među ostalim da je poznato da Hrvatska snažno podržava put Makedonije u euroatlantske integracije. Zato sa zadovoljstvom pozravljamo preporuku Europske komisije za otvaranjem pristupnih pregovora članstva Makedonije u EU. Hrvatska će učiniti sve što je u našoj moći da se što prije, do lipnja ako je moguće, donese odluka o datumu otvaranja pregovora, izjavila je hrvatska predsjednica.

Politika

Snježana Vasiljević u Vladi bi mogla predstavljati manjine

Published

on

Snježana Vasijević/Izvor: Facebook

Profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Snježana Vasiljević u Vladi će kao potpredsjednica za društvene djelatnosti i ljudska prava predstavljati nacionalne manjine, piše u subotu Večernji list.

Dnevnik navodi da su tu informaciju pokušali potvrditi i u SDSS-u, no u toj su stranci ostali “zakopčani” i poručuju tek da će stranačka tijela o tome odlučiti idućeg tjedna.

Iako je za buduću Vladu Andrej Plenković osigurao dovoljnu potporu novoizabranih saborskih zastupnika, njezin konačan izgled i broj ministarstava još uvijek nije utvrđen.

Izvjesno je samo da će u novom mandatu ministarstava biti manje, no po posljednjim informacijama prijedlozi za spajanje pojedinih resora nailaze na velik otpor pa je moguće da će se od nekih planova koji su se neslužbeno spominjali ovih dana odustati.

Kako Večernji doznaje iz HDZ-a, na velikoj je kušnji plan o spajanju resora obrane i branitelja, i to zbog negativne reakcije braniteljske populacije.

Da postoji mogućnost spajanja ovih resora u intervjuu za današnji Obzor potvrdio je i ministar branitelja Tomo Medved, ali uz napomenu kako konačna odluka još nije donesena i poruku da će Vlada, bez obzira na to što se na kraju odlučilo, i u ovom mandatu jednako intenzivno skrbiti o braniteljima. No drugi izvori iz HDZ-a govore da su se stranački dužnosnici našli pod pritiskom branitelja koji ne žele pripajanje svog resora bilo kojem drugom, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Politika

Milošević (SDSS): Da bi išli u Knin na obilježavanje VR Oluja treba priznati da su postojale i srpske žrtve

Published

on

Danas je Boris Milošević za N1 otkrio svoja viđenja vezana za sastavljanje nove Vlade ali i neka druga politička gledanja iz kuta SDSS-a.

Kad je riječ o njegovom imenu koje se spominje da bi upravo on trebao biti potpredsjednik Vlade iz redova manjina, kaže da su mu poznate takve špekulacije jer ima iskustva u izvršnoj vlasti, ima iskustvo mandata saborskog zastupnika, poznaje puno ljudi u politici, onih u državnoj upravi i Saboru, poznaje dosta ministara i ljudi na pozicijama pa je logično da se o tome špekulira, ali o tome u stranci nisu razgovarali.

Kaže da će o tome odlučiti stranka.

Stranka će u ponedjeljak donijeti odluku, kaže Milošević i dodaje da je nezahvalno licitirati o imenima, jer može doći neko ime koje uopće nije poznato javnosti.

SDSS je premijeru Andreju Plenkoviću izrazio želju i ambiciju da kao stranka imaju poziciju potpredsjednika Vlade i složili su se da bi to bio najbolji model suradnje nacionalnih manjina i HDZ-a, istaknuo je.

Kad je riječ o nacionalnim manjinama Milošević kaže da se nastavlja suradnja sa Plenkovićem i HDZ-om jer je ovo ipak novi mandat, neki novi početak i naravno da moramo biti optimisti.

Ja sam tu umjereni optimist, jer znam da nas najesen čeka brdo problema, što tekućih, što dugova iz prošlog mandata. Naglasak je pravo na jezik i pismo, unapređenje manjinskog obrazovanja u svim dijelovima gdje žive srpske nacionalne manjine”, rekao je Milošević, koji je dodao da mu je drago što Domovinski pokret Miroslava Škore neće sudjelovati u vladajućoj većini.

“Imamo jako puno političkih aktera koji nastoje dizati tenzije, koji nemaju nikakav drugi sadržaj, nego da dižu tenzije na antimanjinskoj i antisrpskoj retorici”, rekao je Milošević o političkoj sceni u Hrvatskoj.

Na pitanje da i će u cilju poboljšanja odnosa predstavnici srpske nacionalne manjine u sklopu obilježavanja Vojno-redarstvene operacije Oluja 5. kolovoza otići u Knin, Milošević je rekao da o tome u stranci nisu razgovarali.

“Da bi se došlo u Knin, moraju se stvoriti pretpostavke, mora biti dijalog prije dolaska u Knin i mora se priznati i poštovati činjenica da su postojale i srpske žrtve. Ako bi se stvorile te pretpostavke, onda bismo mogli govoriti o dolasku u Knin”, rekao je Milošević.

Komentirajući prosvjede koji se nekoliko dana održavaju u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji, Milošević je rekao da ih nije pratio, ali da mu je drago što su, primjerice, jučerašnji prosvjedi bili mirni, jer ne podržava nasilje ni u kojem obliku.

Ucitavanje vijesti

Politika

Donacije: Za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a

Published

on

Marijan Pavliček predsjednik HKS

Dio političkih stranaka već je ispunio svoju dužnost i izvijestio o donacijama koje je dobio u prvoj polovici ove godine, za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a kojem su donatori uvijek bili skloni.

 HKS, koja je u koaliciji sa DP Miroslava Škore, na nedjeljnim izborima osvojila četiri zastupnička mjesta, od donatora je od 1. siječnja do 30. lipnja dobila 164 tisuće kuna za redovne političke aktivnosti.

Europarlamentarka Ruža Tomašić stranci je donirala 20 tisuća kuna, predsjednik Marijan Pavliček pet tisuća, ugostiteljski objekt U2 deset tisuća kuna.

 HNS-u su donatori na račun uplatili ukupno 143 tisuće kuna, 21 tisuću manje nego HKS-u. Maksimalno mogućih, 30 tisuća kuna stranci je donirao glavni tajnik Srećko Ferenčak, Ivan Vrdoljak uplatio je 16 tisuća kuna, a predsjednik HNS-a Predrag Štromar, jedini HNS-ovac u novom Saboru, 7.000 kuna.

 Niz stranaka, među kojima i one zastupljene u Saboru, navodi da u prvoj polovici godine nije imao donacija, među njima su Pupovčev SDSS, HSU Silvana Hrelje, IDS, Promijenimo Hrvatsku.

 I nezavisni saborski zastupnik (češke i slovačke manjine) Vladimir Bilek  izvijestio je da nije imao donacija.

 Koliko su od donatora dobile najveće stranke, HDZ, SDP, Most…još nije poznato, najkasnije će se znati sredinom srpnja.

 Naime, političke stranke, nezavisni saborski zastupnici i nezavisni lokalni vijećnici moraju do 15. srpnja Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) podnijeti izvješća o donacijama. Rade to unoseći ih u informacijski sustav za nadzor financiranja, a DIP ih potom objavljuje prvog radnog dana od dana dostave.

 Subjekti koji u propisanom roku i na propisani način ne dostave svoja izvješća, rade prekršaj za koji mogu biti novčano kažnjeni. Stranke mogu biti kažnjene od 10 tisuća do čak 100 tisuća kuna, a nezavisni  zastupnici i vijećnici od dvije tisuće do 20 tisuća kuna.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije