Prošlu je godinu obilježio dosad nezabilježen pritisak građana na ured pučke pravobraniteljice, što je ujedno i najjasniji pokazatelj narušene kvalitete života i sustavnog zanemarivanja osnovnih ljudskih prava u zemlji. Prema opsežnom izvješću o radu za 2025. godinu, o kojemu izvještava Glas Istre, pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter obratio se rekordan broj građana u više od tri desetljeća djelovanja te institucije. Otvoreno je gotovo četiri i pol tisuće novih predmeta, što predstavlja dramatičan porast u odnosu na prethodnu godinu, a takav trend upućuje na to da su ljudska prava u Hrvatskoj tijekom prošle godine stagnirala, dok je u nekim ključnim područjima zabilježena i zabrinjavajuća regresija.
Zdravstvo kao najkritičnija točka sustava
Po prvi put u povijesti rada ureda, područje zdravstva preuzelo je neslavno vodstvo po broju pritužbi, čime je zasjenilo čak i probleme s diskriminacijom. Građani se masovno žale na nedostupnost medicinskih usluga, a svjedočanstva o listama čekanja zvuče gotovo nevjerojatno u kontekstu suvremene države. Dokumentirani su slučajevi u kojima se na magnetsku rezonancu u vodećim zagrebačkim bolnicama čeka do proljeća 2027. godine, što praktički onemogućuje pravovremeno liječenje i dijagnostiku, posebno za onkološke i palijativne pacijente. Uz kronični manjak od četiri tisuće medicinskih sestara i stotina liječnika obiteljske medicine, sustav se suočava s potpunim gubitkom funkcionalnosti u ruralnim krajevima i na otocima, dok digitalizacija naručivanja često postaje nepremostiva prepreka za starije sugrađane koji ovise o neposrednoj komunikaciji.
Neizdrživi troškovi života i stambena kriza
Socijalna slika Hrvatske u prošloj je godini dodatno narušena drastičnim poskupljenjem stanovanja koje je postalo nedostupan luksuz za radnike s minimalnom plaćom i umirovljenike. U velikim gradovima poput Zagreba i Splita najamnine su porasle za više od dvanaest posto, pa je za prosječan stan od šezdeset kvadrata potrebno izdvojiti gotovo cijelu minimalnu neto plaću. Iako statistički podaci ukazuju na postojanje stotina tisuća praznih stanova, cjenovno dostupno stanovanje praktički ne postoji, osobito u turističkim regijama. Ovakva situacija, u kombinaciji s ubrzanim rastom troškova života i hrane, izravno doprinosi nastavku iseljavanja radno sposobnog stanovništva u ostale članice Europske unije, dok umirovljenici ostaju u sve većem riziku od siromaštva unatoč zakonskim usklađivanjima primanja.
Porast netrpeljivosti i neučinkovitost administracije
Uz ekonomske poteškoće, izvješće bilježi i zabrinjavajući porast netrpeljivosti prema stranim radnicima te nastavak snažne diskriminacije prema romskoj i srpskoj zajednici. Govor mržnje i dezinformacije postali su raširena pojava u javnom prostoru, dok se istovremeno upozorava na neprikladne uvjete u prenapučenim zatvorima i česte kvarove na medicinskoj opremi. Dodatni problem predstavlja troma i netransparentna javna uprava zbog koje građani mjesecima čekaju na rješavanje osnovnih zahtjeva za socijalnu skrb ili jednokratne novčane pomoći. Pravobraniteljica je zbog svega navedenog uputila preko sto osamdeset preporuka nadležnim institucijama, naglašavajući kako je nužno što prije otvoriti saborsku raspravu o ovim gorućim pitanjima kako bi se zaštitilo dostojanstvo i prava svih građana.